Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o priznanju samoproglašenih Luganske i Donjecke Narodne Republike i naložio izvršnim vlastima da što pre ratifikuju taj dokument. Istovremeno, Putin je sa liderima LNR i DNR potpisao i sporazume o saradnji.
- Molim Federalnu skupštinu Ruske Federacije da podrži ovu odluku i da ratifikuje ukaz o priznanju kao i sporazume sa DNR i LNR - kazao je ruski predsednik.
Putin je izrazio uverenje da će narod Ruske Federacije podržati odluku o priznanju LNR i DNR.
Takođe je rekao i da će u slučaju nastavka krvoprolića na Donbasu celokupnu odgovornost snositi kijevski režim.
- Situacija u Donbasu je ponovo postala kritična i obraćam vam se direktno, ne samo kako bih ocenio situaciju, već kako bih informisao javnost o odlukama koje smo doneli i o mogućim daljim koracima - istakao je.
Putin je svoj govor počeo od istorijskih činjenica rekavši da je savremena Ukrajina u potpunosti stvorena od strane Rusije i to na račun otcepljenja dela ruskih istorijskih teritorija bez pitanja ruskih građana.
Takođe je rekao i da je Ukrajina za Rusiju ne samo „susedna zemlja", već deo njene istorije u kojoj žive njeni prijatelji i bliski ljudi.
Kazao je i da je Vladimir Iljič Lenjin praktično autor i arhitekta Ukrajine budući da je ona nastala kao rezultat politike boljševizma.
- Ukrajinu i dalje možemo da zovemo Ukrajinom Vladimira Iljiča Lenjina. Rusija je spremna da pokaže Ukrajini šta znači prava dekomunizacija - naveo je ruski predsednik.
Korupcija u Ukrajini je uništila ukrajinsku državnost, što su i iskoristili nacionalisti 2014. godine uz pomoć podrške Zapada, rekao je Putin. Dodao je i da je Ukrajina rasturena i da je zbog toga pogođena veoma opasnom eknoomskom krizom.
- Ukrajina nikada nije imala svoju istinitu državnost, ona je samo kopirala model - naveo je.
- Ukrajinske vlasti, hoću ovo da naglasimi, od prvih koraka krenuli su sa negiranjem svega, što je postalo osnov njene državnosti. Negiranjem svega što nas je spajalo. Pokušavali su da menjaju svest građana, istorijsko sećanje miliona ljudi, celih generacija koje žive u Ukrajini - kazao je.
Govoreći o dugu koji je imao Sovjetski Savez, Putin je rekao da je Rusija ceo dug samostalno otplatila, uključujući i ukrajinski, iako je bilo dogovoreno da sve republike doprinesu otplati duga proporcionalno njihovim ekonomskim potencijalom.
Pristupanje Ukrajine NATO - direktna pretnja za Rusiju
Pristupanje Ukrajine NATO-u je direktna pretnja bezbednosti Rusije, rekao je Putin. On je dodao da ulazak Ukrajine u NATO ne odmah, već nešto kasnije, ne menja ništa za Rusiju.
Znamo stav Sjedinjenih Američkih Država - da borbe na istoku Ukrajine ne isključuju ulazak u NATO. Iznova pokušavaju da nas ubede da je NATO čisto odbrambeni savez.
Ponovo nam predlažu da im verujemo na reč, ali mi dobro znamo kolika je prava cena takvih reči", rekao je Putin.
Kontrolni sistemi ukrajinskih Oružanih snaga već su direktno integrisani u NATO, Alijansa je počela da osvaja teritoriju Ukrajine, dodao je Putin.
- To znači da se komandovanje ukrajinskim Oružanim snagama, čak i pojedinačnim odredima i jedinicama, može direktno vršiti iz sedišta NATO-a. SAD i NATO počeli su besramno da razvijaju teritoriju Ukrajine kao potencijalno ratište", istakao je on.
Svi imaju pravo na sklapanje vojnih saveza, ali ne nauštrb drugih država
Ruski predsednik je istakao da svaka zemlja ima pravo da sklapa vojne saveze, ali ne može da jača svoju bezbednost nauštrb bezbednosti drugih država.
- Nema sumnje da svaka zemlja ima pravo da bira vlastiti sistem osiguranja bezbednosti, da sklapa vojne saveze, i sve je naizgled tako da nije jedne stvari: u međunarodnim dokumentima jasno je utvrđen princip jednake i nedeljive bezbednosti koja, kao što je poznato, obuhvata i obavezu da se svoja bezbednost ne jača nauštrb bezbednosti drugih država - rekao je Putin.
On se posebno osvrnuo na mogućnost članstva Ukrajine u NATO. Ulazak Ukrajine u Alijansu i raspoređivanje naoružanja na toj teritoriji je rešeno pitanje, smatra on.
Govoreći o NATO, Putin je rekao da je Rusija dobila pet talasa širenja NATO i da su je jednostavno obmanuli. Podsetio je i da je 2000.godine prilikom posete Bila Klintona upitao američkog predsednika kako bi se SAD postavile prema prijemu Rusije u NATO. Raakcija je bila uzdržana, rekao je Putin.
Ocenio je i da SAD prave od Rusije neprijatelja samo zato što im nije potrebna tako velika zemlja.
O nuklearnom oružju
Govoreći o planovima po pitanju nuklearnog oružja u Ukrajini, Putin je rekao da bi to kardinalno promenilo situaciju u svetu, samim tim Rusija bi bila prinuđena da odreaguje.
Takođe je rekao i da bi Kijev mogao daleko lakše da napravi nuklearno oružje nego neke druge zemlje, a posebno zbog tehnološke podrške iz inostranstva.
Prethodno je ruski predsednik Vladimir Putin saopštio predsedniku Francuske Emanuelu Makronu i nemačkom kancelaru Olafu Šolcu da ima u vidu da uskoro potpiše dekret o Donbasu, saopštio je Kremlj.
Kako se navodi, s tim u vezi lideri Francuske i Nemačke su izrazili razočaranje.
U međuvremenu oglasio se i šef diplomatije EU Žozep Borelj koji je pozvao Rusiju da ne priznaje LNR i DNR i zapretio „ujedinjenom reakcijom Zapada".
Prethodno je portparol Kremlja Dmitrij Peskov najavio da će se Putin uskoro obratiti građanima zemlje.
Putin je ranije na vanrednom zasedanju Saveta bezbednosti saopštio da će odluka o priznanju nezavisnosti DNR i LNR biti doneta do kraja dana.
Situacija na kontakt liniji u Donbasu eskalirala je ujutru 17. februara. U samoproglašenoj Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici saopštili su o najintenzivnijem granatiranju iz Ukrajine poslednjih meseci. U petak 18. februara su lideri LNR i DNR, Leonid Pasečnik i Denis Pušilin, najavili evakuaciju stanovnika republika u Rusiju zbog rastuće pretnje od borbenih dejstava. U subotu je u republikama počela opšta mobilizacija. Lideri DNR i LNR ranije danas su apelovali na predsednika Rusije da prizna nezavisnost samoproglašenih republika.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da očekuje postepenu stabilizaciju situacije sa snabdevanjem gorivom u zemlji, priznajući da napadi na naftnu infrastrukturu stvaraju određene probleme.
Zauzimanje Konstantinovke, jednog od ključnih ukrajinskih uporišta u Donbasu, moglo bi da otvori ruskoj vojsci put ka preuzimanju kontrole nad celim regionom, ocenio je za „RT internešenel“ bivši analitičar bezbednosne politike Pentagona Majkl Maluf.
Ruski predsednik Vladimir Putin odbio je predlog o prekidu vatre duž sadašnje linije fronta i odlučan je da nastavi rat kako bi zauzeo preostali deo Donbasa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da očekuje postepenu stabilizaciju situacije sa snabdevanjem gorivom u zemlji, priznajući da napadi na naftnu infrastrukturu stvaraju određene probleme.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.