Ruski lider Vladimir Vladimirovič Putin naredio je vojnu akciju u Ukrajini jer je konačno odlučio da povuče jasnu 'crvenu liniju' prema SAD, Evropskoj uniji i NATO paktu, koji već 30 godina uvlače Kijev u zapadnu vojnu alijansu, ocenjuju stručnjaci, sagovornici Informera.
Oni kažu da sve ovo jeste jasan Putinov odgovor na stalno, potcenjivačko ignorisanje Zapada. Moskva, naime, godinama traži da NATO prestane da se širi na Istok, ali taj njen zahtev se uporno ignoriše. Ruski predsednik zato sada izvodi 'ograničenu vojnu akciju' kojom će razoružati Ukrajinu i na srednji i duži rok izbeći rat širih razmera.
Drastičan potez
Profesorka Dragana Mitrović, rukovodilac Centra za studije Azije i Dalekog istoka na FPN, kaže da se Rusija odlučila na ovaj drastičan potez jer, zapravo, više i nije imala izbora.
- Moskva želi da reši situaciju koja traje već 30 godina. Za Rusiju je naprosto nepodnošljiv dosadašnji odnos SAD, zapadnih zemalja i Ukrajine prema Rusiji i njenim zahtevima. Kada se uzme u obzir šta se sve dešavalo u prethodnom periodu, ovo i nije neko iznenađenje. Dosadašnji zahtevi Rusije i poruke koje su slate bili su tvrdoglavo ignorisani od ukrajinskog rukovodstva i evropskih sila, kao i SAD, koje su tu stalno bile u pozadini kao nevidljiv, ali veoma uticajan faktor - kaže profesorka Mitrović, koja naglašava da danas u Evropi i svetu gotovo ništa više nije onako kako je bilo do juče.
Aćimović: Mnogi su pogrešili u ocenama
Draško Aćimović, počasni konzul BiH u Ukrajini, kaže da je trenutno teško odrediti Putinov krajnji cilj u Ukrajini.
- Prema poslednjim informacijama, borbe traju po celoj Ukrajini. Putin je ovu zemlju zaokružio sa tri strane, a jednu stranu je ostavio otvorenu za veliki broj imigranata koji će izlaziti iz zemlje. Vode se borbe veoma blizu Harkova. Najviše je napada dronovima. Mislim da su mnogi na Zapadu jako pogrešili u procenama - naglašava Aćimović.
- Sada možemo jasno da vidimo da je gotovo sa projektom slabljenja Rusije i da je vreme za jalove pregovore isteklo. Istekao je rok koji je Rusija postavila da se uvaže njeni zahtevi za bezbednosne garancije, a pre svega, to je da Ukrajina nikada ne postane članica NATO pakta - naglašava Mitrovićeva, dodajući da je sada presečen 'decenijski Gordijev čvor'.
- Sovjetskom Savezu je od strane zvaničnika SAD, Francuske i drugih zapadnih zemalja bilo obećano da se NATO neće širiti na Istok i da će ostati na granicama ujedinjene Nemačke, to je trebalo da bude poslednja stanica NATO na Istoku. Međutim, NATO ne samo da se proširio na bivše članice Varšavskog pakta, već se širio i na zemlje bivšeg SSSR. Čini mi se da je Putin doneo odluku da preseče tu praksu jednom zauvek - objašnjava Mitrovićeva.
Rusija ima legitimne ciljeve
Proklamovani cilj Moskve jeste zaštita ruskog stanovništva u delovima Ukrajine poznatim kao Donjeck i Lugansk, a ujedno i stvaranje tampon-zone između Rusije i NATO pakta demilitarizacijom Ukrajine. Rusija ima legitimne ciljeve, ali metod ostvarivanja nije u skladu sa međunarodnim pravom, kaže Ilija Životić iz Odbora za bezbednost
Na drugoj strani, politički analitičar Branko Radun kaže da je Putinov glavni cilj razoružavanje i danacifikacija Ukrajine, a ne njena okupacija ili rat širih razmera.
- Dešava se ono čega smo se svi pribojavali, a to je vojni konflikt Ukrajine i Rusije. Veoma je bitno da se shvati šta je cilj sukoba i sa jedne i sa druge strane. Ono što je trenutno jasno jeste da Ukrajina želi da zauzme istočne krajeve koje ne kontroliše od 2014. godine, kao i Krim, koji je pripojen Rusiji. Sa druge strane, Putinov cilj jeste da se Ukrajina demilitarizuje i, kako sam Putin kaže, 'denacifikuje', odnosno ukloni kao pretnja sa ruske granice - kaže Radun.
'Interna stvar'
Milan Igrutinović, analitičar sa Instituta za Evropske studije, kaže da su trenutna dešavanja u Ukrajini samo rezultat višemesečne krize.
- Rusiji nije preostalo ništa drugo osim da vojno reaguje. Putin je rekao da cilj vojnih operacija nije osvajanje Ukrajine, niti negiranje njene državnosti. Očigledno je da je njegov politički cilj da se u Kijevu pojavi neka druga vlast koja će možda biti više naklonjena Moskvi. Upozorenje koje je došlo iz usta predsednika Rusije da će se svi koji razmišljaju da se umešaju suočiti sa nesagledivim posledicama znači da Putin ovo posmatra kao 'internu stvar' i da neće trpeti mešanje sa strane - ocenjuje Igrutinović.
Radić: Putin želi da sve završi za nekoliko dana
Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da će Rusija verovatno insistirati na tome da vojna intervencija u Ukrajini bude ograničena i da ne treba očekivati da se u sukobe uključi NATO, uprkos tome što Kijev može da očekuje određenu podršku.
- Vidimo da Rusija insistira na ograničenosti napada. Plan je nužno takav jer zbog sankcija kojima je izložena i ukupnog ekonomskog stanja Rusija ima ograničene resurse i ciljevi moraju da budu sprovedeni dinamično. Potrebno je protivnika slomiti u nekoliko dana. Ali to je u planovima, u ratu je na terenu često drugačije. Na drugoj strani, nije realno da se NATO direktno uključi u rat... Ipak, može se očekivati snažna propagandna podrška Ukrajini i dostavljanje svih vrsta obaveštajnih podataka koji se prikupljaju satelitima, izviđačkim avionima, bespilotnim letelicama i agenturnim radom. Može se očekivati da neke zemlje pošalju i lake protivoklopne i protivavionske rakete Ukrajini - kaže Radić.
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.