(VIDEO) BRUTALNA ISTINA! NATO NE MOŽE DA RATUJE SA RUSIJOM I KIJEV TO ZNA! IMALI BI DESETINE HILJADA MRTVIH i za najmanju kampanju, ne bi to bilo kao u Avganistanu i Iraku...
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Ipak, Rusija insistira na garancijama i to ne od NATO-a, nego od svake države pojedinačno, jer realno, u bliskoj prošlosti prevareni su više puta.
Krah Istočnog bloka i raspad Sovetskog Saveza doveli su do prekomponovanja bezbednosne arhitekture nekadašnjeg sovjetskog prostranstva i izgradnje novog sistema uzajamnih odnosa zasnovanog prvenstveno na novoj realnosti. Ipak, stvari su se promenile. Po prvi put od 1990. Rusija nije vojno inferiornija u odnosu na Zapadne sile. Neuspeh novouspostavljene Zajednice nezavisnih država na razvalinama sovjetskog carstva, prouzrokovao je izuzetno oštro shvatanje prirodne reakcije Rusije na rasprostranjenu krizu u Ukrajini od strane zapadnih sila. A to se nikako ne uklapa u u logiku Fukujaminog „kraja istorije".
Ako ideja neprekidnog napadanja iz svih pravaca na pozicije bivšeg ideološkog neprijatelja iz nekog razloga „prokliza" (a „proklizala je u Gruziji, pa u Siriji, konačno je propala u Ukrajini), onda Zapadu nije baš jasno šta upravo i u kom obliku treba dalje da čini. Zato se vraćaju na nekada pobedničku taktiku satanizacije protivnika, da se makar kupi vreme i vidi kako dalje.
Zbog odsustva realne opasnosti, jer izvesno je da Rusija ne preti ni SAD, ni EU, ni NATO-u, to je veoma opasno i konsekventno sa najozbiljnijim posledicama za svaku vladu koja se odluči na oružanu konfrontaciju sa Vaskrslom silom kakva je Rusija postala u međuvremenu.
Uprkos svim uveravanjima andministracije iz Vašingtona, NATO alijansa ne može da ratuje sa realnim protivnikom (kakav je Rusija). Prvo, to je skupo, drugo, praćeno je gubicima,koji se ne mere hiljadama vojnika tokom decenije, kao u Avganistanu i Iraku, nego desetina hiljada tokom čak i najkraće vojne kampanje.
Zapadno društvo spremno je da ratuje radi odbrane konkretnih njenih interesa, a radi saveznika, to je već pitanje na koje se sa sigurnošću mogu da odgovorim negativno. Jer ako se uzme u obzir situacija kao što je sukob Izraela i Saudijske Arabije (prvi je najveći unatar politički lobist a drugi najvažniji ekonomski partner SAD) sa jedne strane i Irana (arhineprijatelja Amerike) sa druge, jasno je da građani SAD nisu spremni da žrtvuju živote svoje dece zarad saveznika.
Upravo je zbunjenost zapadnog rukovodstva verovatno postala uzrok čudnih izjava vodećih političara NATO zemalja poput reči evropskih političara o tome da aktivnosti Rusije u Ukrajini razaraju sistem evropske stabilnosti zasnovan na nepovredivosti granica koje postoje od 1945. godine.
Nepovredivost evropskih granica označavala je pored ostalog i utvrđivanje podele Nemačke na Zapadnu i Istočnu Nemačku, Zapadni i Istočni Berlin čega sada nema. Takođe je značila postojanje Čehoslovačke kao jedinstvene države. U skladu sa principom nepovredivosti onih granica, koje je pominjala recimo gospođa Merkel, na evropskoj karti danas bi morala da se nalazi i Jugoslavija, a ne grupe država na koje su se te zemlje raspale, uz pozamašno vojno uplitanje NATO-a. Odnosno, prema logici bivšeg saveznog kancelara, na evropskoj karti ne treba da postoji nikakvo Kosovo, da i ne govorimo da je Krim 1945. bio u sastavu Rusije u koju se sada i vratio.
Jedan od problema koji je Angelu Merkel primorao na neobično nesrećno i neumesno podsećanje na evropske granice i na njihovu nepovredivost jeste opasnost dalje unutrašnje preraspodele Evrope. Porast evropskih pokreta sa težnjom za nezavisnošću u EU (Škotska, Baskija, Katalonija, Južni Tirol, Korzika…) nije inicirala Rusija. Svaka evropska pokrajina ili grupe pokrajina koje traže autonomiju ili odvajanje od ove ili one zemlje, ima svoj razlog za javno demonstriranje težnje ka nezavisnosti.
Međutim, to nije ruski problem. Rusija nije u EU, a dobre namere kao i prazna obećanja i otvorene spekulacije na račun zbližavanja sa Evropom nisu mogle beskrajno da deluju u Moskvi. Što je Rusija više imala i ima udela na evropskom tržištu ugljovodonika, time je za Briselsku administraciju i NATO bilo manje motiva da sagleda njene vitalne interese, te je beskrajno proširivala prostor koji kontroliše zapadni blok rizikujući da naiđe na recipročnu reakciju. To se na kraju desilo u situaciji sa Krimom.
Uveravanja rukovodstva SAD, da Brisel i Vašington nikada neće priznati činjenicu pripajanja Krima Rusiji deluje propagandno jer „nikada nećemo priznati" u naznačenom kontekstu odjekivale su mnogo puta iz najrazličitijih razloga dok nije došlo vreme da se očigledno prizna.
Ukrajinski nacionalizam usmeren protiv Moskve trajan je isto kao i obećanja i podrška koje će on dobiti od strane Zapadnih sila bilo da se radi o Stjepanu Banderi, Šuheviču ili Jarošu ili da su to Poljaci, Šveđani, Kajzerova armija, Treći rajh, NATO ili veterani američkih privatnih vojnih kompanija.
Ukrajinska kriza menja čitav tekući sistem donošenja odluka u svetskim razmerama. Od 1990. oni koji su želeli da skroje sopstvenu državu (bilo da je to Hrvatska ili Kosovo) morali su tu svoju želju da usaglase sa Vašingtonom. Dalje se sve moglo rešiti mirnim putem ili su zahtevane „zone zabrane leta" koje je mogla da obezbedi američka administracija uz odobrenje UN ili bez njega, a to je već bilo tehničko pitanje. Šema je ostajala nepromenjena a detalji su mogli da se menjaju u svakom konkretnom slučaju.
Taktika da bi se oslabio, opustošio i ako treba i fizički uništio protivnik, konkurent ili naprosto lični neprijatelj, kao što se to svojevremeno desilo u Iraku, zatim u zemljama„arapskog proleća", pre svega u Libiji.
Kasnije su u Siriji, u kojoj nije uspeo pokušaj da se uništi legitimni Asadov društveni poredak, Katar i Saudijska Arabija aktivno učestvovali u raspirivanju građanskog rata i provociranju zapadne intervencije isto kao i Turska, za koje je njen predsednik, Erdogan, imao ozbiljne lične interese.
Kako se ispostavilo, baš taj poslednji udar na Siriju značio je i početak kraja sveta kakvog smo poznavali. Vojni poraz Amerike u Siriji, gubitak monopola na donošenje odluka o pitanjima rata i mira, što je Zapadu javno demonstrirano, znači mogućnost za bitno veću slobodu delovanja mnogih zemalja koje imaju problema sa susedima i potrebne resurse, vojne ili ekonomske da pokušaju da te protivrečnosti reše u svoju korist.
Sem toga uloga jedinog sudije i jedinog policajca na planeti, nije samo prestiž i uticaj, nego i ogromna finansijska korist. Od predsednika Francuske do kancelara Nemačke. Od američkih senatora, kongresmena i saradnika Stejt departmana do evropskih parlamentaraca. Da i ne govorimo o evropskom komesaru za međunarodne odnose i bezbednost. Zato je nezavisnost Rusije u ukrajinskoj situaciji direktno udarila po džepu praktično svim njenim današnjim kritičarima.
Ovo poslednje primorava nas da se zapitamo da nisu kijevski Majdan, antiruski zakoni koje je donela ukrajinska Rada kao i „antiteroristička operacija" i „borba sa separatizmom" na jugoistoku Ukrajine, sukcesivna serija aktivnosti usmerenih na uvlačenje Rusije u zamašna ratna dejstva na ukrajinskoj teritoriji. Eksperti čak prave analogiju sa onim kako je SSSR nekada uvučen u rat u Avganistanu.
Ideološka konfrontacija i informativni rat protiv Rusije počeće da se pojačavaju bilo da se u Ukrajini nešto dešava ili ne. Rusija naravno ne želi da se upliće u tu situaciju, ali može se naći u situaciji da je primorana. Zapad se igra rečima, ali ako se situacija u vezi sa bezbednošću Ukrajine konačno uruši, nema šta da joj suprotstavi, što je potvrdio i predsednik SAD, Džo Bajden, istakavši da ako Amerikanci budu počeli da pucaju na Ruse, da će to biti Svetski rat.
Kao posledicu toga svetski (Zapadni) mediji razmatraju scenarije, šire histeriju u kojima ruske vojne snage uzimaju pod kontrolu čitav ukrajinski jugoistok sve do Pridnjestrovlja (otcepljeni deo Moldavije na granici sa Ukrajinom), što je sa ratnog stanovišta veoma izvesno, ipak, niko od novinara, urednika ovakvih vesti, komentatora ne poseduje realnu informaciju i to njihove prognoze čini malo verovatnim.
Za sada je iz ukrajinske situacije najveću korist izvukla Kina koja je za Sjedinjene Države nedavno bila glavna spoljna pretnja, pre svega ekonomska. Peking je dobio najmanje desetogodišnju priliku za svoje mogućnosti, nesmetan razvoj, računajući vreme od Ruske aneksije Krima.
Diversifikacija isporuka ruskog gasa na svetska tržišta automatski je korisna za Kinu, dajući joj pored ostalog i mogućnost da u pregovorima sa Rusijom obara cenu gasa do nivoa maksimalno povoljnog za nju.
Ne treba zaboraviti ni države u ekspanziji (Indija, Singapur, Brazil, Južna Koreja…) koje će profitirati isporučujući u Rusiju robu i tehnologije koje ona neće moći da dobije iz SAD i Zapadne Evrope. Zameniće takođe Amerikance i Evropljane kao investitore i podizvođače u krupnim ruskim projektima za sirovine i infrastrukturu. Otvoreno govoreći, za domaću, rusku ekonomiju to će biti korisno.
Tokom najmanje pet do deset godina ruski gas, naftu, uranijum, sirovine u Evropi neće imati šta da zameni. To je dovoljan rok za rešavanje svih pitanja neophodnih za osiguranje bezbednosti zemlje na zapadnoj granici, uključujući odnose sa Gruzijom, Ukrajinom i državama EU.
Na kraju, ne malo važno je da je po prvi put Kina podržala zahtev Rusije da NATO alijansa prestane sa daljim širenjem na istok Evrope. U zajedničkom saopštenju izdatom tokom posete predsednika Rusije, Vladimira Putina Pekingu, istaknuto se i da Moskva podržava kineski stav o Tajvanu i protivi se nezavisnosti tog ostrva.
P.S.
Na marginama samite potpisani su i novi naftno gasni aranžmani između Rusije i Kine, što Kinu po prvi put stavlja na prvo mesto po ukupnom uvozu ruskih energenata.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Gradonačelnica Smedereva Jasmina Vojinović odlučno i hrabro suprostavila se blokaderskom teroru i onima koji sebe nazivaju grupom građana i koji su sebe samoproglasili onima koji treba da odlučuju o nečijim ostavkama.
Ginter Felinger, NATO lobista i osvedočeni antisrbin, zagovornik nezavisnog Kosova, po svoj prilici najzadovoljniji je ishodom vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je pobedila blokaderska lista.
Radomir Saičić, jedan od lidera blokadera i, kako se čini, njihov kandidat za predsednika Srbije, fotografisao se sa Milojem Stevanovićem, poznatijim kao grešni Miloje, koji je taj nadimak dobio nakon što je pre nekoliko godina izbačen iz crkve.
Prošireno predsedništvo Srpske liste usvojilo je šest zaključaka kojima je potvrđena odlučnost da se nastavi borba za opstanak, bezbednost i prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, uz očuvanje institucionalne povezanosti sa Beogradom.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Nadležni organi Francuske povukli su iz prodaje dodatne količine prezervativa, nakon što su iz organizacije za zaštitu potrošača otkrili da su u istima pronađeni nedostaci koji povećavaju rizik od pucanja i cepanja.
Upravnik Patrijaršijskog dvora u Beogradu i ipođakon Vladimir Jelić preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije (UKCS) od posledica teških povreda zadobijenih u stravičnom požaru koji je 23. oktobra izbio u njegovom stanu na Vračaru, dok je pokušavao da spase dete iz vatrene stihije.
Saobraćajna policija u Smederevu, danas oko 11 časova isključila je iz saobraćaja muškarca D.M. (36) koji je upravljao automobilom marke "mg" zbog prekoračenja brzine.
Pripadnici MUP, Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, presretačem su danas oko 11 časova u Smederevu zaustavili vozilo marke "MG" koje se kretalo brzinom od 157 kilometara na čas, na delu puta u naselju gde je ograničenje brzine 50 kilometara na čas.
Više javno tužilaštvo u Pančevu danas je podiglo optužnicu protiv B.B. (46) iz Omoljice, jer je policija 5. juna u teretnom vozilu kojim je upravljao pronašla skoro 40 kilograma kanabisa.
Pred Višim sudom u Negotinu danas je počelo suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji se terete za teško ubistvo u saizvršilaštvu dvogodišnje Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju u okolini Bora.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Novembar bi za Bikove, Škorpije i Vage mogao da donese značajne finansijske promene i prilike za veću zaradu. Posle perioda u kom su pažljivo raspolagali svakim dinarom, pred njima su mogućnosti za dodatne prihode, naplatu starih dugova i povećanje plate.
Prelazak na 5G mrežu isplati se samo ukoliko često preuzimate velike fajlove i koristite zahtevne aplikacije, ali ako uglavnom surfujete nećete primetiti značajniju razliku.
Pevačica Vesna Zmijanac meta je hajke na društvenim mrežama, budući da u Sarajevu traže da joj se zabrani koncert u Zetri, a pokrenut je i poziv na bojkot, jer je pevala pesmu "Đenerale", koju Srbi posvećuju heroju Ratku Mladiću.
Ćerka pevačice Jelene Karleuše i fudbalera Duška Tošića, Atina Tošić, vratila se u Milano, gde je nedavno počela da studira modu na jednom prestižnom fakultetu.
U susret velikom muzičkom spektaklu „90s vs 00s“, koji će 14. novembra biti održan u novosadskom SPENS-u, pevač Neven Živančević je otvoreno progovorio o današnjoj estradi, prolaznoj popularnosti i generacijama izvođača, a njegove reči mogle bi da pokrenu ozbiljnu polemiku!
Komentari