(VIDEO) BRUTALNA ISTINA! NATO NE MOŽE DA RATUJE SA RUSIJOM I KIJEV TO ZNA! IMALI BI DESETINE HILJADA MRTVIH i za najmanju kampanju, ne bi to bilo kao u Avganistanu i Iraku...
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Ipak, Rusija insistira na garancijama i to ne od NATO-a, nego od svake države pojedinačno, jer realno, u bliskoj prošlosti prevareni su više puta.
Krah Istočnog bloka i raspad Sovetskog Saveza doveli su do prekomponovanja bezbednosne arhitekture nekadašnjeg sovjetskog prostranstva i izgradnje novog sistema uzajamnih odnosa zasnovanog prvenstveno na novoj realnosti. Ipak, stvari su se promenile. Po prvi put od 1990. Rusija nije vojno inferiornija u odnosu na Zapadne sile. Neuspeh novouspostavljene Zajednice nezavisnih država na razvalinama sovjetskog carstva, prouzrokovao je izuzetno oštro shvatanje prirodne reakcije Rusije na rasprostranjenu krizu u Ukrajini od strane zapadnih sila. A to se nikako ne uklapa u u logiku Fukujaminog „kraja istorije".
Ako ideja neprekidnog napadanja iz svih pravaca na pozicije bivšeg ideološkog neprijatelja iz nekog razloga „prokliza" (a „proklizala je u Gruziji, pa u Siriji, konačno je propala u Ukrajini), onda Zapadu nije baš jasno šta upravo i u kom obliku treba dalje da čini. Zato se vraćaju na nekada pobedničku taktiku satanizacije protivnika, da se makar kupi vreme i vidi kako dalje.
Zbog odsustva realne opasnosti, jer izvesno je da Rusija ne preti ni SAD, ni EU, ni NATO-u, to je veoma opasno i konsekventno sa najozbiljnijim posledicama za svaku vladu koja se odluči na oružanu konfrontaciju sa Vaskrslom silom kakva je Rusija postala u međuvremenu.
Uprkos svim uveravanjima andministracije iz Vašingtona, NATO alijansa ne može da ratuje sa realnim protivnikom (kakav je Rusija). Prvo, to je skupo, drugo, praćeno je gubicima,koji se ne mere hiljadama vojnika tokom decenije, kao u Avganistanu i Iraku, nego desetina hiljada tokom čak i najkraće vojne kampanje.
Zapadno društvo spremno je da ratuje radi odbrane konkretnih njenih interesa, a radi saveznika, to je već pitanje na koje se sa sigurnošću mogu da odgovorim negativno. Jer ako se uzme u obzir situacija kao što je sukob Izraela i Saudijske Arabije (prvi je najveći unatar politički lobist a drugi najvažniji ekonomski partner SAD) sa jedne strane i Irana (arhineprijatelja Amerike) sa druge, jasno je da građani SAD nisu spremni da žrtvuju živote svoje dece zarad saveznika.
Upravo je zbunjenost zapadnog rukovodstva verovatno postala uzrok čudnih izjava vodećih političara NATO zemalja poput reči evropskih političara o tome da aktivnosti Rusije u Ukrajini razaraju sistem evropske stabilnosti zasnovan na nepovredivosti granica koje postoje od 1945. godine.
Nepovredivost evropskih granica označavala je pored ostalog i utvrđivanje podele Nemačke na Zapadnu i Istočnu Nemačku, Zapadni i Istočni Berlin čega sada nema. Takođe je značila postojanje Čehoslovačke kao jedinstvene države. U skladu sa principom nepovredivosti onih granica, koje je pominjala recimo gospođa Merkel, na evropskoj karti danas bi morala da se nalazi i Jugoslavija, a ne grupe država na koje su se te zemlje raspale, uz pozamašno vojno uplitanje NATO-a. Odnosno, prema logici bivšeg saveznog kancelara, na evropskoj karti ne treba da postoji nikakvo Kosovo, da i ne govorimo da je Krim 1945. bio u sastavu Rusije u koju se sada i vratio.
Jedan od problema koji je Angelu Merkel primorao na neobično nesrećno i neumesno podsećanje na evropske granice i na njihovu nepovredivost jeste opasnost dalje unutrašnje preraspodele Evrope. Porast evropskih pokreta sa težnjom za nezavisnošću u EU (Škotska, Baskija, Katalonija, Južni Tirol, Korzika…) nije inicirala Rusija. Svaka evropska pokrajina ili grupe pokrajina koje traže autonomiju ili odvajanje od ove ili one zemlje, ima svoj razlog za javno demonstriranje težnje ka nezavisnosti.
Međutim, to nije ruski problem. Rusija nije u EU, a dobre namere kao i prazna obećanja i otvorene spekulacije na račun zbližavanja sa Evropom nisu mogle beskrajno da deluju u Moskvi. Što je Rusija više imala i ima udela na evropskom tržištu ugljovodonika, time je za Briselsku administraciju i NATO bilo manje motiva da sagleda njene vitalne interese, te je beskrajno proširivala prostor koji kontroliše zapadni blok rizikujući da naiđe na recipročnu reakciju. To se na kraju desilo u situaciji sa Krimom.
Uveravanja rukovodstva SAD, da Brisel i Vašington nikada neće priznati činjenicu pripajanja Krima Rusiji deluje propagandno jer „nikada nećemo priznati" u naznačenom kontekstu odjekivale su mnogo puta iz najrazličitijih razloga dok nije došlo vreme da se očigledno prizna.
Ukrajinski nacionalizam usmeren protiv Moskve trajan je isto kao i obećanja i podrška koje će on dobiti od strane Zapadnih sila bilo da se radi o Stjepanu Banderi, Šuheviču ili Jarošu ili da su to Poljaci, Šveđani, Kajzerova armija, Treći rajh, NATO ili veterani američkih privatnih vojnih kompanija.
Ukrajinska kriza menja čitav tekući sistem donošenja odluka u svetskim razmerama. Od 1990. oni koji su želeli da skroje sopstvenu državu (bilo da je to Hrvatska ili Kosovo) morali su tu svoju želju da usaglase sa Vašingtonom. Dalje se sve moglo rešiti mirnim putem ili su zahtevane „zone zabrane leta" koje je mogla da obezbedi američka administracija uz odobrenje UN ili bez njega, a to je već bilo tehničko pitanje. Šema je ostajala nepromenjena a detalji su mogli da se menjaju u svakom konkretnom slučaju.
Taktika da bi se oslabio, opustošio i ako treba i fizički uništio protivnik, konkurent ili naprosto lični neprijatelj, kao što se to svojevremeno desilo u Iraku, zatim u zemljama„arapskog proleća", pre svega u Libiji.
Kasnije su u Siriji, u kojoj nije uspeo pokušaj da se uništi legitimni Asadov društveni poredak, Katar i Saudijska Arabija aktivno učestvovali u raspirivanju građanskog rata i provociranju zapadne intervencije isto kao i Turska, za koje je njen predsednik, Erdogan, imao ozbiljne lične interese.
Kako se ispostavilo, baš taj poslednji udar na Siriju značio je i početak kraja sveta kakvog smo poznavali. Vojni poraz Amerike u Siriji, gubitak monopola na donošenje odluka o pitanjima rata i mira, što je Zapadu javno demonstrirano, znači mogućnost za bitno veću slobodu delovanja mnogih zemalja koje imaju problema sa susedima i potrebne resurse, vojne ili ekonomske da pokušaju da te protivrečnosti reše u svoju korist.
Sem toga uloga jedinog sudije i jedinog policajca na planeti, nije samo prestiž i uticaj, nego i ogromna finansijska korist. Od predsednika Francuske do kancelara Nemačke. Od američkih senatora, kongresmena i saradnika Stejt departmana do evropskih parlamentaraca. Da i ne govorimo o evropskom komesaru za međunarodne odnose i bezbednost. Zato je nezavisnost Rusije u ukrajinskoj situaciji direktno udarila po džepu praktično svim njenim današnjim kritičarima.
Ovo poslednje primorava nas da se zapitamo da nisu kijevski Majdan, antiruski zakoni koje je donela ukrajinska Rada kao i „antiteroristička operacija" i „borba sa separatizmom" na jugoistoku Ukrajine, sukcesivna serija aktivnosti usmerenih na uvlačenje Rusije u zamašna ratna dejstva na ukrajinskoj teritoriji. Eksperti čak prave analogiju sa onim kako je SSSR nekada uvučen u rat u Avganistanu.
Ideološka konfrontacija i informativni rat protiv Rusije počeće da se pojačavaju bilo da se u Ukrajini nešto dešava ili ne. Rusija naravno ne želi da se upliće u tu situaciju, ali može se naći u situaciji da je primorana. Zapad se igra rečima, ali ako se situacija u vezi sa bezbednošću Ukrajine konačno uruši, nema šta da joj suprotstavi, što je potvrdio i predsednik SAD, Džo Bajden, istakavši da ako Amerikanci budu počeli da pucaju na Ruse, da će to biti Svetski rat.
Kao posledicu toga svetski (Zapadni) mediji razmatraju scenarije, šire histeriju u kojima ruske vojne snage uzimaju pod kontrolu čitav ukrajinski jugoistok sve do Pridnjestrovlja (otcepljeni deo Moldavije na granici sa Ukrajinom), što je sa ratnog stanovišta veoma izvesno, ipak, niko od novinara, urednika ovakvih vesti, komentatora ne poseduje realnu informaciju i to njihove prognoze čini malo verovatnim.
Za sada je iz ukrajinske situacije najveću korist izvukla Kina koja je za Sjedinjene Države nedavno bila glavna spoljna pretnja, pre svega ekonomska. Peking je dobio najmanje desetogodišnju priliku za svoje mogućnosti, nesmetan razvoj, računajući vreme od Ruske aneksije Krima.
Diversifikacija isporuka ruskog gasa na svetska tržišta automatski je korisna za Kinu, dajući joj pored ostalog i mogućnost da u pregovorima sa Rusijom obara cenu gasa do nivoa maksimalno povoljnog za nju.
Ne treba zaboraviti ni države u ekspanziji (Indija, Singapur, Brazil, Južna Koreja…) koje će profitirati isporučujući u Rusiju robu i tehnologije koje ona neće moći da dobije iz SAD i Zapadne Evrope. Zameniće takođe Amerikance i Evropljane kao investitore i podizvođače u krupnim ruskim projektima za sirovine i infrastrukturu. Otvoreno govoreći, za domaću, rusku ekonomiju to će biti korisno.
Tokom najmanje pet do deset godina ruski gas, naftu, uranijum, sirovine u Evropi neće imati šta da zameni. To je dovoljan rok za rešavanje svih pitanja neophodnih za osiguranje bezbednosti zemlje na zapadnoj granici, uključujući odnose sa Gruzijom, Ukrajinom i državama EU.
Na kraju, ne malo važno je da je po prvi put Kina podržala zahtev Rusije da NATO alijansa prestane sa daljim širenjem na istok Evrope. U zajedničkom saopštenju izdatom tokom posete predsednika Rusije, Vladimira Putina Pekingu, istaknuto se i da Moskva podržava kineski stav o Tajvanu i protivi se nezavisnosti tog ostrva.
P.S.
Na marginama samite potpisani su i novi naftno gasni aranžmani između Rusije i Kine, što Kinu po prvi put stavlja na prvo mesto po ukupnom uvozu ruskih energenata.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Džo Bajden sastao se danas sa liderima nekoliko NATO saveznika i drugih američkih partnera kako bi razgovarali o "eskalaciji ruskog vojnog jačanja na ukrajinskoj granici". Bela kuća je saopštila da je Bajden razgovarao sa liderima Francuske, Nemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, NATO-a, Evropske unije, Poljske i Rumunije, tokom sastanka putem video konferencije, preneo je CNBC
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.