Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Prema navodima letonskog javnog servisa LSM, Ministarstvo odbrane Letonije je oko 6 sati po moskovskom vremenu prijavilo moguću pretnju u vazdušnom prostoru. Režim vazdušne opasnosti uveden je u Aluksnenskom, Balvskom, Kraslavskom, Ludzenskom i Rezeknenskom kraju.
Dron je, prema dostupnim informacijama, viđen iznad sela Kubulova u Ludzenskom kraju, svega oko 15 kilometara od granice sa Rusijom. Letonske oružane snage kasnije su saopštile da je bespilotna letelica ušla preko granice sa Belorusijom, a zatim napustila teritoriju Letonije preko granice sa Rusijom.
NATO avijacija poletela zbog „nepoznatog“ drona
Lokalne vlasti su saopštile da je zbog incidenta aktivirana vazdušna uzbuna u pet istočnih regiona zemlje, dok je avijacija NATO podignuta u skladu sa procedurama za zaštitu vazdušnog prostora.
Letonija se već suočavala sa sličnim incidentima. Početkom maja, letitonsko Ministarstvo odbrane objavilo je da su bespilotne letelice ušle u vazdušni prostor zemlje, a dva drona su pala na teritoriji Letonije. Tada su avioni NATO iz misije zaštite vazdušnog prostora Baltika patrolirali duž istočne granice nekoliko sati.
Još jedan incident zabeležen je u martu, kada je dron pao u Kraslavskom kraju. Letonski predsednik Edgars Rinkevičs tada je potvrdio da je reč o ukrajinskoj bespilotnoj letelici koja je bila deo koordinisane ukrajinske operacije protiv ruskih ciljeva.
Upravo zato se najnoviji slučaj u Rigi ne doživljava kao izolovana epizoda. Svaki novi ulazak drona u letonski vazdušni prostor dodatno hrani sumnju da istočna granica NATO nije dovoljno zaštićena od letelica koje skrenu sa kursa, izgube kontrolu ili budu ometene elektronskim ratovanjem.
Politički zemljotres posle ranijih upada
Problem je već prerastao vojnu dimenziju. Letonska vlada je nedavno pala posle krize izazvane ponovljenim incidentima sa ukrajinskim dronovima koji su završavali na teritoriji zemlje. Premijerka Evika Silinja podnela je ostavku nakon sukoba unutar koalicije i pritiska zbog bezbednosti vazdušnog prostora, dok je prethodno smenjen i ministar odbrane Andris Spruds.
Taj politički lom pokazuje koliko su ovakvi incidenti osetljivi za jednu baltičku članicu NATO. Letonija javno podržava Ukrajinu, ali kada ukrajinski dronovi završe iznad letonskih sela, kod granice sa Rusijom i Belorusijom, podrška Kijevu dolazi u sudar sa pitanjem sopstvene bezbednosti.
U Rigi se sada sve glasnije traži jasniji sistem reagovanja: brže obaveštavanje stanovništva, bolja protivvazdušna odbrana, efikasnija elektronska zaštita i jasna pravila kada se dron obara, a kada samo prati.
Za NATO, ovo je neprijatna situacija. Alijansa formalno štiti vazdušni prostor Baltika, ali bespilotne letelice niske visine i nejasnog porekla pokazuju da klasična avijacija nije uvek najbrži odgovor na novu vrstu pretnje.
Letonija je zato ponovo dobila isti scenario: uzbuna u pograničnim regionima, NATO avioni u vazduhu, nepoznati dron na radaru i javnost koja čeka objašnjenje kako je letelica uopšte prešla granicu.
Najnoviji incident neće nužno izazvati direktnu vojnu krizu, ali će dodatno pojačati pritisak na vlasti u Rigi i NATO komandu. Rat u Ukrajini još jednom je prešao granicu, makar u obliku zalutalog drona, i pokazao da baltičke države više nemaju luksuz da takve slučajeve tretiraju kao tehničku grešku.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Nakon proglašenja izbornih rezultata, pristalice blokadera i proevropske opcije otvoreno su nastavile sa udarima na sve institucije i pojedince koji zastupaju srpske nacionalne i tradicionalne vrednosti.
Nemački kancelar Fridrih Merc, čijim je radom zadovoljno svega 10 odsto Nemaca, među prvima je požurio da čestita pobedu blokaderske Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Nakon što su se slegli utisci izborne noći, analitičari i stručni posmatrači političke scene već jasno stavljaju do znanja da za blokadersku listu tek sada počinje pravi pakao i suočavanje sa surovom stvarnošću.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Vozači u Srbiji trebalo bi da iskoriste povoljne vremenske uslove i pripreme vozila za zimske uslove vožnje, uključujući zamenu letnjih guma zimskim, a iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS) podsećaju da je od 1. novembra do 1. aprila upotreba zimskih pneumatika obavezna kada na kolovozu ima snega, leda ili poledice.
Muškarac N. A. (44) osumnjičen da je juče vatrenim oružjem teško ranio V. A. (37) u Banji Koviljači uhapšen je jutros na području ovog turističkog mesta.
Alija Balijagić (66) iz Bijelog Polja je pre dve godine, u selu Sokolac kod Bijelog polja, surovo je ubio brata i sestru, Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Tijana Ajfon iznenadila je javnost vešću da se udala, a dok identitet supruga čuva u tajnosti, jedan detalj iz njenog porodičnog života posebno privlači pažnju.
Komentari