Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ova informacija odmah je izazvala pažnju jer ruski izvori tvrde da udar nije izveden nasumično, već da je vreme napada određeno na osnovu prethodno prikupljenih obaveštajnih podataka.
Udar izveden u vreme navodnog sastanka
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, izjavio je za ruske medije da su ruske snage čekale trenutak kada će se u istoj zgradi nalaziti visoki funkcioneri SBU i strani konsultanti.
Prema njegovim rečima, cilj je pogođen preciznim oružjem velikog dometa, a sama činjenica da je napad izveden baš u vreme navodnog sastanka pokazuje, kako tvrdi, da su ruske službe imale detaljne podatke o kretanju ljudi unutar objekta.
U Nikolajevu su se posle udara pojavile informacije o snažnoj eksploziji u blizini zgrade koja se povezuje sa strukturama ukrajinske bezbednosti. Ukrajinski i ruski izvori izneli su različite procene o značaju napada, ali je najviše pažnje privukla tvrdnja da se u objektu održavao sastanak zatvorenog tipa, za koji javnost nije znala.
Ivanjikov smatra da takvi udari predstavljaju ozbiljan udarac za ukrajinske vlasti, jer otvaraju pitanje koliko su zaštićeni objekti bezbednosnih službi i koliko su sigurni sastanci na kojima, prema ruskim tvrdnjama, učestvuju strani savetnici.
Moskva nastavlja udare po vojnim objektima
Rusko Ministarstvo odbrane prethodno je saopštilo da ruske snage nastavljaju napade na objekte vojne industrije, komandne tačke i infrastrukturu koja se koristi za podršku Oružanim snagama Ukrajine.
Prema tim navodima, u poslednja 24 sata korišćeni su operativno-taktička avijacija, raketne jedinice, artiljerija i udarni dronovi.
Napadi na vojne i infrastrukturne ciljeve širom Ukrajine poslednjih meseci postali su gotovo svakodnevni. Ipak, posebnu pažnju izazivaju udari posle kojih se pojave tvrdnje da su se na pogođenim lokacijama nalazili strani vojni savetnici, instruktori ili konsultanti.
Upravo zato je slučaj Nikolajeva brzo odjeknuo u vojnim i političkim krugovima. Ako se potvrde tvrdnje da su se u objektu nalazili strani predstavnici, taj udar bi mogao da dobije mnogo širi značaj od još jednog napada na zgradu ukrajinske bezbednosne službe.
Pitanje zapadne uloge ponovo u prvom planu
Priča o udaru na zgradu SBU u Nikolajevu ponovo otvara pitanje dubine saradnje između ukrajinskih službi i zapadnih partnera.
Moskva već duže vreme tvrdi da zapadne zemlje ne učestvuju samo kroz isporuke oružja, obuku i obaveštajnu podršku, već i kroz prisustvo savetnika koji pomažu ukrajinskim strukturama u planiranju operacija. Kijev i njegovi partneri takve tvrdnje po pravilu ne potvrđuju u tom obliku, insistirajući da je podrška Ukrajini usmerena na odbranu zemlje.
Zbog toga svaki udar u kojem se pominje prisustvo stranih stručnjaka dobija dodatnu političku težinu. Za rusku stranu, to je dokaz direktne umešanosti Zapada u rat. Za ukrajinsku stranu, takve tvrdnje predstavljaju deo informacionog pritiska koji prati vojne operacije.
U slučaju Nikolajeva, ključna tvrdnja ostaje upravo vreme udara. Ivanjikov tvrdi da je napad izveden onda kada je u zgradi bilo najviše važnih učesnika sastanka. Ako je ta procena tačna, to bi značilo da ruska strana nije samo znala lokaciju, već i raspored događaja unutar objekta.
Za Kijev bi to bio ozbiljan bezbednosni problem. Za Moskvu, poruka je jasna: objekti bezbednosnih službi i sastanci sa stranim savetnicima više se ne mogu smatrati nedodirljivim.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Lažne nade i montirani planovi blokadera u Srbiji, koji već mesecima priželjkuju haos, nestabilnost i nasilno preuzimanje vlasti, doživeli su stravičan i nepopravljiv slom - i to usred Zagreba.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Marko Milošević, unuk Slobodana Miloševića i poslanik SPS-a gostovao je na Informer Tv u emisiji "Da se ne lažemo kod Novice Popovića" i tom prilikom govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u našoj zemlji.
Ispovest porodice sa Pala za Informer slama srca. Dugo nisu imali dece, a nakon pisma Svetoj Gori desilo se čudo! Danas imaju dve ćerke i stigli su u Beograd.
Sa leve strane reke Drine u Branjevu u toku je potraga za dečakom koji je nestao u reci tokom kupanja, nakon što ga je, prema prvim informacijama, odnela jaka rečna matica.
Pred letnju sezonu sve više vozača proverava auto-klimu, a majstori navode da punjenje košta od 3.000 do 5.500 dinara, čišćenje oko 2.000 do 3.000, dok ugradnja klime može da košta i nekoliko stotina evra, u zavisnosti od vozila.
Nakon što je potvrđeno da telo pronađeno u buretu nedaleko od Inđije pripada Aleksandru Nešoviću Baji, objavljen je i datum kada će se održati njegova sahrana.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu danas je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Nekadašnja učesnica takmičenja Zvezda Granda Belma Huseinefendić, doživela je nesvakidašnju situaciju kada je kao bakšiš dobila skupocene dragocenosti.
Kristijan Golubović i njegova partnerka Kristina Spalević krstili su sinove Kirila i Konstantina u manastiru Manastir Ostrog, ali put do ovog važnog porodičnog čina bio je, kako tvrdi Golubović, daleko od mirnog.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar