Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ova informacija odmah je izazvala pažnju jer ruski izvori tvrde da udar nije izveden nasumično, već da je vreme napada određeno na osnovu prethodno prikupljenih obaveštajnih podataka.
Udar izveden u vreme navodnog sastanka
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, izjavio je za ruske medije da su ruske snage čekale trenutak kada će se u istoj zgradi nalaziti visoki funkcioneri SBU i strani konsultanti.
Prema njegovim rečima, cilj je pogođen preciznim oružjem velikog dometa, a sama činjenica da je napad izveden baš u vreme navodnog sastanka pokazuje, kako tvrdi, da su ruske službe imale detaljne podatke o kretanju ljudi unutar objekta.
U Nikolajevu su se posle udara pojavile informacije o snažnoj eksploziji u blizini zgrade koja se povezuje sa strukturama ukrajinske bezbednosti. Ukrajinski i ruski izvori izneli su različite procene o značaju napada, ali je najviše pažnje privukla tvrdnja da se u objektu održavao sastanak zatvorenog tipa, za koji javnost nije znala.
Ivanjikov smatra da takvi udari predstavljaju ozbiljan udarac za ukrajinske vlasti, jer otvaraju pitanje koliko su zaštićeni objekti bezbednosnih službi i koliko su sigurni sastanci na kojima, prema ruskim tvrdnjama, učestvuju strani savetnici.
Moskva nastavlja udare po vojnim objektima
Rusko Ministarstvo odbrane prethodno je saopštilo da ruske snage nastavljaju napade na objekte vojne industrije, komandne tačke i infrastrukturu koja se koristi za podršku Oružanim snagama Ukrajine.
Prema tim navodima, u poslednja 24 sata korišćeni su operativno-taktička avijacija, raketne jedinice, artiljerija i udarni dronovi.
Napadi na vojne i infrastrukturne ciljeve širom Ukrajine poslednjih meseci postali su gotovo svakodnevni. Ipak, posebnu pažnju izazivaju udari posle kojih se pojave tvrdnje da su se na pogođenim lokacijama nalazili strani vojni savetnici, instruktori ili konsultanti.
Upravo zato je slučaj Nikolajeva brzo odjeknuo u vojnim i političkim krugovima. Ako se potvrde tvrdnje da su se u objektu nalazili strani predstavnici, taj udar bi mogao da dobije mnogo širi značaj od još jednog napada na zgradu ukrajinske bezbednosne službe.
Pitanje zapadne uloge ponovo u prvom planu
Priča o udaru na zgradu SBU u Nikolajevu ponovo otvara pitanje dubine saradnje između ukrajinskih službi i zapadnih partnera.
Moskva već duže vreme tvrdi da zapadne zemlje ne učestvuju samo kroz isporuke oružja, obuku i obaveštajnu podršku, već i kroz prisustvo savetnika koji pomažu ukrajinskim strukturama u planiranju operacija. Kijev i njegovi partneri takve tvrdnje po pravilu ne potvrđuju u tom obliku, insistirajući da je podrška Ukrajini usmerena na odbranu zemlje.
Zbog toga svaki udar u kojem se pominje prisustvo stranih stručnjaka dobija dodatnu političku težinu. Za rusku stranu, to je dokaz direktne umešanosti Zapada u rat. Za ukrajinsku stranu, takve tvrdnje predstavljaju deo informacionog pritiska koji prati vojne operacije.
U slučaju Nikolajeva, ključna tvrdnja ostaje upravo vreme udara. Ivanjikov tvrdi da je napad izveden onda kada je u zgradi bilo najviše važnih učesnika sastanka. Ako je ta procena tačna, to bi značilo da ruska strana nije samo znala lokaciju, već i raspored događaja unutar objekta.
Za Kijev bi to bio ozbiljan bezbednosni problem. Za Moskvu, poruka je jasna: objekti bezbednosnih službi i sastanci sa stranim savetnicima više se ne mogu smatrati nedodirljivim.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Ukrajinski dronovi korišćeni za napade na Rusiju mogli su biti pripremani i lansirani sa poligona na teritoriji Letonije, izjavio je za TASS generalni konstruktor Centralnog konstruktorskog biroa za bespilotne sisteme Andrej Kuzjakin.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ruski prankeri Vovan i Leksus objavili su razgovor u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol, misleći da razgovara sa sekretarom ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovom, govorio o spremnosti Talina da pomogne u koordinaciji aktivnosti povezanih sa napadima na severozapad Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Najavljena rekonstrukcija Vlade Crne Gore, koja bi prema svim informacijama mogla da bude okončana do kraja jula, neće biti samo obično popunjavanje fotelja, već donosi jeziv i opasan scenario za srpski narod sa ove strane granice.
"Putevi Srbije“ d.o.o. saopštilo je da će se danas, u periodu od 9 do 16 časova, izvoditi radovi na deonici petlja Bubanj Potok - petlja Avala, u smeru Niš - Beograd, a u periodu od 9 do 15 časova i na deonici petlja Novi Banovci - petlja Beograd, u smeru Novi Sad - Beograd.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
U mestu Han Derventa kod Pala od juče posle podne odvija se prava drama nakon što se muškarac popeo na drvo i odbija da siđe, potvrđeno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.
U koordinisanoj akciji policijskih službenika UKP, Službe za suzbijanje kriminala i područnih policijskih uprava na teritoriji Srbije, u Paraćinu, nakon izvršenog krivičnog dela teška krađa, uhapšene su četiri osobe.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Verovali ili ne, u Japanu ljude procenjuju i na osnovu krvne grupe, jer smatraju da ona određuje temperament i navike. Tako je u svim sferama, od posla do ljubavi.
Pevačica Senidah otvoreno govorila o privatnom životu, potrebi za izolacijom, osećaju da nigde ne pripada, ali i o teškim emocijama koje su oblikovale njenu muziku i karijeru.
Leto na Ubu ne može da se zamisli bez Ubskih večeri, jedne od najprepoznatljivijih i najposećenijih manifestacija u Kolubarskom okrugu, a mi vam donosimo ceo program koji su nam pripremili.
Najdirljiviji trenutak venčanja godine bio je kada je influenserka i mlada Tamara Kalinić održala emotivan govor, prisećajući se početka veze sa mladoženjom Filipom Testom!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.