Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ova informacija odmah je izazvala pažnju jer ruski izvori tvrde da udar nije izveden nasumično, već da je vreme napada određeno na osnovu prethodno prikupljenih obaveštajnih podataka.
Udar izveden u vreme navodnog sastanka
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, izjavio je za ruske medije da su ruske snage čekale trenutak kada će se u istoj zgradi nalaziti visoki funkcioneri SBU i strani konsultanti.
Prema njegovim rečima, cilj je pogođen preciznim oružjem velikog dometa, a sama činjenica da je napad izveden baš u vreme navodnog sastanka pokazuje, kako tvrdi, da su ruske službe imale detaljne podatke o kretanju ljudi unutar objekta.
U Nikolajevu su se posle udara pojavile informacije o snažnoj eksploziji u blizini zgrade koja se povezuje sa strukturama ukrajinske bezbednosti. Ukrajinski i ruski izvori izneli su različite procene o značaju napada, ali je najviše pažnje privukla tvrdnja da se u objektu održavao sastanak zatvorenog tipa, za koji javnost nije znala.
Ivanjikov smatra da takvi udari predstavljaju ozbiljan udarac za ukrajinske vlasti, jer otvaraju pitanje koliko su zaštićeni objekti bezbednosnih službi i koliko su sigurni sastanci na kojima, prema ruskim tvrdnjama, učestvuju strani savetnici.
Moskva nastavlja udare po vojnim objektima
Rusko Ministarstvo odbrane prethodno je saopštilo da ruske snage nastavljaju napade na objekte vojne industrije, komandne tačke i infrastrukturu koja se koristi za podršku Oružanim snagama Ukrajine.
Prema tim navodima, u poslednja 24 sata korišćeni su operativno-taktička avijacija, raketne jedinice, artiljerija i udarni dronovi.
Napadi na vojne i infrastrukturne ciljeve širom Ukrajine poslednjih meseci postali su gotovo svakodnevni. Ipak, posebnu pažnju izazivaju udari posle kojih se pojave tvrdnje da su se na pogođenim lokacijama nalazili strani vojni savetnici, instruktori ili konsultanti.
Upravo zato je slučaj Nikolajeva brzo odjeknuo u vojnim i političkim krugovima. Ako se potvrde tvrdnje da su se u objektu nalazili strani predstavnici, taj udar bi mogao da dobije mnogo širi značaj od još jednog napada na zgradu ukrajinske bezbednosne službe.
Pitanje zapadne uloge ponovo u prvom planu
Priča o udaru na zgradu SBU u Nikolajevu ponovo otvara pitanje dubine saradnje između ukrajinskih službi i zapadnih partnera.
Moskva već duže vreme tvrdi da zapadne zemlje ne učestvuju samo kroz isporuke oružja, obuku i obaveštajnu podršku, već i kroz prisustvo savetnika koji pomažu ukrajinskim strukturama u planiranju operacija. Kijev i njegovi partneri takve tvrdnje po pravilu ne potvrđuju u tom obliku, insistirajući da je podrška Ukrajini usmerena na odbranu zemlje.
Zbog toga svaki udar u kojem se pominje prisustvo stranih stručnjaka dobija dodatnu političku težinu. Za rusku stranu, to je dokaz direktne umešanosti Zapada u rat. Za ukrajinsku stranu, takve tvrdnje predstavljaju deo informacionog pritiska koji prati vojne operacije.
U slučaju Nikolajeva, ključna tvrdnja ostaje upravo vreme udara. Ivanjikov tvrdi da je napad izveden onda kada je u zgradi bilo najviše važnih učesnika sastanka. Ako je ta procena tačna, to bi značilo da ruska strana nije samo znala lokaciju, već i raspored događaja unutar objekta.
Za Kijev bi to bio ozbiljan bezbednosni problem. Za Moskvu, poruka je jasna: objekti bezbednosnih službi i sastanci sa stranim savetnicima više se ne mogu smatrati nedodirljivim.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Dok Poljska uz granicu sa ruskom Kalinjingradskom oblašću kopa protivtenkovske rovove i postavlja masivne prepreke, uz pomoć nemačkih vojnika, bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi tvrdi da se Evropa priprema za rat koji bi mogao da izgleda potpuno drugačije od onoga za šta se trenutno utvrđuje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Sve žešći sukobi unutar blokaderskog pokreta prelili su se i na društvene mreže, gde se njihovi pripadnici međusobno javno napadaju, psuju i jedni druge optužuju da rade za Aleksandra Vučića.
Blokaderi su optuživali Aleksandra Vučića za ubistva, trgovinu drogom, krađu, a jedino krivično delo koje su mu "našli" je obilazak sela i pomilovanje blokadera
Tajkunski urednik Slobodan Georgiev doživeo je nezapamćeni javni debakl nakon što je pokazao elementarno nepoznavanje prava i Ustava sopstvene države, pa ga je čak i opozicioni saborac Pavle Grbović patosirao.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Sara Pavkov izjavila je, gostujući na televiziji Pirot, da građani ukoliko izaberu listu na čelu sa Aleksandrom Vučićem mogu biti uvereni da će se nastaviti sprovođenje politike stabilnosti, sigurnosti, politike rada, reda, discipline i jasnih konkretnih planova i programa sa dugoročnom vizijom.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć u novopazarskom naselju Izbice, kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletelo sa puta, nakon čega je izbio požar.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Priprema za intimni odnos ne mora da podrazumeva sate sređivanja, biranje posebnog donjeg veša ili pokušaj da izgledate savršeno. Mnogo važnije je da se osećate prijatno, opušteno i sigurno sa osobom pored sebe.
Ako vam se čini da se prašina vraća čim je obrišete, postoji jednostavan trik koji možete isprobati. Sve što vam je potrebno su voda i svega nekoliko kapi glicerina.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.