Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ova informacija odmah je izazvala pažnju jer ruski izvori tvrde da udar nije izveden nasumično, već da je vreme napada određeno na osnovu prethodno prikupljenih obaveštajnih podataka.
Udar izveden u vreme navodnog sastanka
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, izjavio je za ruske medije da su ruske snage čekale trenutak kada će se u istoj zgradi nalaziti visoki funkcioneri SBU i strani konsultanti.
Prema njegovim rečima, cilj je pogođen preciznim oružjem velikog dometa, a sama činjenica da je napad izveden baš u vreme navodnog sastanka pokazuje, kako tvrdi, da su ruske službe imale detaljne podatke o kretanju ljudi unutar objekta.
U Nikolajevu su se posle udara pojavile informacije o snažnoj eksploziji u blizini zgrade koja se povezuje sa strukturama ukrajinske bezbednosti. Ukrajinski i ruski izvori izneli su različite procene o značaju napada, ali je najviše pažnje privukla tvrdnja da se u objektu održavao sastanak zatvorenog tipa, za koji javnost nije znala.
Ivanjikov smatra da takvi udari predstavljaju ozbiljan udarac za ukrajinske vlasti, jer otvaraju pitanje koliko su zaštićeni objekti bezbednosnih službi i koliko su sigurni sastanci na kojima, prema ruskim tvrdnjama, učestvuju strani savetnici.
Moskva nastavlja udare po vojnim objektima
Rusko Ministarstvo odbrane prethodno je saopštilo da ruske snage nastavljaju napade na objekte vojne industrije, komandne tačke i infrastrukturu koja se koristi za podršku Oružanim snagama Ukrajine.
Prema tim navodima, u poslednja 24 sata korišćeni su operativno-taktička avijacija, raketne jedinice, artiljerija i udarni dronovi.
Napadi na vojne i infrastrukturne ciljeve širom Ukrajine poslednjih meseci postali su gotovo svakodnevni. Ipak, posebnu pažnju izazivaju udari posle kojih se pojave tvrdnje da su se na pogođenim lokacijama nalazili strani vojni savetnici, instruktori ili konsultanti.
Upravo zato je slučaj Nikolajeva brzo odjeknuo u vojnim i političkim krugovima. Ako se potvrde tvrdnje da su se u objektu nalazili strani predstavnici, taj udar bi mogao da dobije mnogo širi značaj od još jednog napada na zgradu ukrajinske bezbednosne službe.
Pitanje zapadne uloge ponovo u prvom planu
Priča o udaru na zgradu SBU u Nikolajevu ponovo otvara pitanje dubine saradnje između ukrajinskih službi i zapadnih partnera.
Moskva već duže vreme tvrdi da zapadne zemlje ne učestvuju samo kroz isporuke oružja, obuku i obaveštajnu podršku, već i kroz prisustvo savetnika koji pomažu ukrajinskim strukturama u planiranju operacija. Kijev i njegovi partneri takve tvrdnje po pravilu ne potvrđuju u tom obliku, insistirajući da je podrška Ukrajini usmerena na odbranu zemlje.
Zbog toga svaki udar u kojem se pominje prisustvo stranih stručnjaka dobija dodatnu političku težinu. Za rusku stranu, to je dokaz direktne umešanosti Zapada u rat. Za ukrajinsku stranu, takve tvrdnje predstavljaju deo informacionog pritiska koji prati vojne operacije.
U slučaju Nikolajeva, ključna tvrdnja ostaje upravo vreme udara. Ivanjikov tvrdi da je napad izveden onda kada je u zgradi bilo najviše važnih učesnika sastanka. Ako je ta procena tačna, to bi značilo da ruska strana nije samo znala lokaciju, već i raspored događaja unutar objekta.
Za Kijev bi to bio ozbiljan bezbednosni problem. Za Moskvu, poruka je jasna: objekti bezbednosnih službi i sastanci sa stranim savetnicima više se ne mogu smatrati nedodirljivim.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane da 27. juna dođu u Beograd, a kao podrška tom pozivu na društvenim mrežama pojavio se video koji su snimili građani.
Pravi politički potres dogodio se u Švajcarskoj nakon što je tamošnji parlament po prvi put otvorio javnu raspravu o položaju Srba na Kosovu i Metohiji (KiM), tokom debate o produženju mandata švajcarskog vojnog kontingenta u okviru KFOR-a.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog mučenika Lukilijana. Na današnji dan treba zamisliti želju, a onda izgovoriti molitvu kako bi se ista ostvarila.
Marko M. (29) primljen je protekle noći u Urgentni centar u Beogradu sa teškim povredama noge. Kako se sumnja, njemu je u stanu u kojem je boravio, nakon sukoba, poznanik sekirom rasekao stopalo.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je za 7. septembra zakazano izlaganje završnih reči na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, njihovim suprugama i drugim optuženima za pranje novca stečenog od kriminala.
Kriminalna grupa, predvođena novosadskim biznismenom, uhapšena je u akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije zbog sumnje da su preko fiktivnih firmi i lažnih faktura oprali više od 42 miliona dinara.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Nestvarni pejzaži, ružičaste plaže, tirkizno more i prizori koji izgledaju kao sa razglednice doneli su Komodu titulu jedne od najlepših destinacija na svetu.
Posna Švarcvald torta dokazuje da i bez jaja, mleka i putera možete dobiti bogatu, sočnu i čokoladnu poslasticu sa višnjama koja ne zaostaje za originalom.
Rijaliti učesnica Mina Vrbaški sinoć je u "Eliti" uradila test za trudnoću, a voditelj Milan Milošević saopštio je da Mina i Viktor ipak neće biti roditelji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.