Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
List navodi da se u ukrajinskim i zapadnim procenama sada sve češće govori o tome da Rusija više nema isti tempo na bojištu, iako Moskva i dalje zadržava inicijativu na pojedinim pravcima i nastavlja pritisak dronovima, raketama i artiljerijom.
Kijev vidi znakove slabljenja ruskog pritiska
Prema pisanju Blumberga, ukrajinska strana smatra da je ruska vojska iscrpljena posle višemesečnih pokušaja da probije odbranu i da su njeni dobici sve sporiji i skuplji. Posebno se ističe uloga dronova, koji su promenili način ratovanja i omogućili Kijevu da nanosi velike gubitke ruskim jedinicama pre nego što stignu do ukrajinskih položaja.
Blumberg navodi da takvi udari pojačavaju pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina, naročito u trenutku kada se Rusija suočava sa usporavanjem ekonomije, ratnim zamorom stanovništva i sve većim ograničenjima u svakodnevnom životu.
U tekstu se ukazuje i na to da deo ruske elite postaje nervozniji zbog dužine rata. Prema navodima lista, pojedini zvaničnici u Moskvi smatraju da je sukob ušao u fazu bez jasnog izlaza, iako se takve ocene ne iznose javno.
Moskva želi kraj, ali samo pod svojim uslovima
Blumberg, pozivajući se na izvor upoznat sa razmišljanjima ruskog rukovodstva, piše da Putin želi da rat bude završen do kraja godine, ali samo ukoliko Moskva dobije uslove koje može da predstavi kao pobedu.
Među tim uslovima pominju se puna kontrola nad Donbasom i širi bezbednosni sporazum sa Evropom, koji bi faktički učvrstio teritorijalne dobitke Rusije. Drugim rečima, Kremlj ne traži samo prekid vatre, već politički okvir koji bi potvrdio novu realnost na terenu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da postoji bilo kakav rok za završetak rata. Moskva, međutim, i dalje insistira da se mora govoriti o „uzrocima sukoba“, što u ruskom tumačenju znači bezbednosne garancije, status Ukrajine i pitanje teritorija.
Za Kijev su takvi uslovi neprihvatljivi. Ukrajina ne želi sporazum koji bi značio priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka, dok evropski saveznici strahuju da bi takav dogovor samo zamrznuo sukob i ostavio Moskvi prostor da kasnije obnovi pritisak.
Ipak, Blumberg upozorava da ukrajinsko samopouzdanje ima svoju slabu tačku. Zemlja je iscrpljena ratom, mobilizacija je i dalje izuzetno nepopularna, a sve manje ljudi želi da ide u vojsku.
„Nova samouverenost Ukrajine na bojištu suočava se sa sve većim unutrašnjim problemima. Ratno iscrpljeno stanovništvo sve manje želi da ide u vojsku, dok je šira mobilizacija i dalje duboko nepopularna“, piše Blumberg.
To znači da Kijev, i pored boljih procena sa fronta, nema luksuz da rat vodi beskonačno. Zapadna pomoć, dronovi i udari po ruskoj pozadini mogu da uspore Moskvu, ali pitanje ljudstva ostaje jedan od najvećih problema ukrajinske vojske.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas komemorativnom sastanku posvećenom obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Lažna elita i opozicioni "borci protiv diktature" ponovo su doživeli potpunu blamažu, a njihove besramne tvrdnje o navodnom "progonu", "represiji" i "gušenju univerziteta" pod vlašću predsednika Aleksandra Vučića raspale su se u paramparčad!
Skandalozni koncert srbomrzca i promotera nacističke ideologije Marka Perkovića Tompsona, održan 29. avgusta u Vukovaru pred više od 100.000 ljudi, otkrio je do kraja zastrašujući nivo promocije ustaštva u Hrvatskoj, ali i sramno licemerje Evropske unije koja neshvatljivo ćuti na povampireni fašizam u sopstvenom dvorištu!
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov brutalno je raskrinkao blokadere i predvodnika ZLF-a Radomira Lazovića, razotkrivši do srži njegovo bezočno licemerje, nerad i sramne pokušaje da na prirodnim nesrećama sakupljaju jeftine političke poene!
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona 2 uskoro počinje, a mi vam otkrivamo ko je Sanja Jurošević, nova učesnica koja je spremna da pokori poligone.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija počinje 14. septembra, a spektakl ćete moći da pratite svakoga dana od 21.30 samo na Informer televiziji.
Nova školska 2026/27 godina počinje danas, a nastavu će pohađati ukupno 770.000 učenika, od čega 530.000 osnovaca i 240.000 srednjoškolaca. U školske klupe prvi put će sesti više od 62.500 prvaka.
Golija nikada nije bila bez gostiju, ali u poslednje vreme mnogo ih je više. Na stotine ljudi iz raznih krajeva Srbije već je isprobalo neobičnu "golijsku terapiju" o kojoj se brzo proširio glas.
Crkveni kalendar za septembar 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Potraga za trostrukim ubicom Mihailom Šabunjinom koji je izrešetao trojicu žrtava bila je složena jer policija u početku nije znala ni motiv ni identitet počinioca, izjavio je direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović.
Na parking prostoru u Ulici Jurija Gagarina Novom Beogradu jutros oko tri sata izbio je požar u kom je oštećeno ukupno deset automobila. Pojedina vozila su u potpunosti izgorela i od njih je ostala samo ugljenisana školjka.
Tridesetogodišnji Mihail Šabunjin iz Rusije ubio je trojicu muškaraca na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, ali je krvavi pohod preživeo vlasnik strelišta, koji je u trenutku napada spavao u jednoj od prostorija objekta.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se u Baranji kada je mladi motociklista (18), pod još nerazjašnjenim okolnostima, izgubio kontrolu nad vozilom nakon što je naleteo na zeca, a potom udario u rasvetni stub.
Brazilska krimi drama "Nando između dva sveta - Film Sintonia" postala je jedan od velikih hitova na Netfliksu, i to svega nekoliko nedelja nakon premijere.
Porota suda u Las Vegasu proglasila je krivim Duanea Kita Dejvisa (63), u javnosti poznatijeg kao Kifi D (Keffe D), za organizovanje ubistva legende hip-hopa Tupaka Šakura 1996. godine, prenosi "Njujork tajms".
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Rodos je odličan izbor za letovanje u septembru, kada su temperature i dalje visoke, a more prijatno za kupanje. Gužve su manje nego tokom glavne sezone, pa je ovo idealan period za opuštanje, ali i obilazak brojnih znamenitosti.
Kraj leta ne znači da je vreme za odmor od baštenskih poslova. Naprotiv, upravo sada treba napraviti nekoliko važnih koraka kako bi povrtnjak ostao koristan i tokom jeseni, ali i kako bi zemljište bilo spremno za narednu sezonu.
Južnokorejska kompanija Samsung mora da plati švajcarskoj grupaciji Svoč 11,6 miliona dolara (oko 9,9 miliona evra) na osnovu presude Visokog suda u Londonu.
Vest o smrti hrvatske influenserke Kristine Kovačević Hitrec potresla je njenu porodicu, prijatelje i pratioce, a od nje su se u čitulji oprostili najbliži, te otkrili i datum sahrane.
Muž pokojne blogerke Kristine Kovačević Hitrec Tihomir Hitrec reagovao je nakon što su društvenim mrežama počele da se šire različite informacije o prikupljanju novčane pomoći za porodicu i decu.
Vest o smrti hrvatske influenserke, blogerke i majke šestoro dece Kristine Kovačević Hitrec potresla je javnost širom regiona, a malo ko zna da je godinama vodila najtežu bitku - onu za potomstvo!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.