Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
List navodi da se u ukrajinskim i zapadnim procenama sada sve češće govori o tome da Rusija više nema isti tempo na bojištu, iako Moskva i dalje zadržava inicijativu na pojedinim pravcima i nastavlja pritisak dronovima, raketama i artiljerijom.
Kijev vidi znakove slabljenja ruskog pritiska
Prema pisanju Blumberga, ukrajinska strana smatra da je ruska vojska iscrpljena posle višemesečnih pokušaja da probije odbranu i da su njeni dobici sve sporiji i skuplji. Posebno se ističe uloga dronova, koji su promenili način ratovanja i omogućili Kijevu da nanosi velike gubitke ruskim jedinicama pre nego što stignu do ukrajinskih položaja.
Blumberg navodi da takvi udari pojačavaju pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina, naročito u trenutku kada se Rusija suočava sa usporavanjem ekonomije, ratnim zamorom stanovništva i sve većim ograničenjima u svakodnevnom životu.
U tekstu se ukazuje i na to da deo ruske elite postaje nervozniji zbog dužine rata. Prema navodima lista, pojedini zvaničnici u Moskvi smatraju da je sukob ušao u fazu bez jasnog izlaza, iako se takve ocene ne iznose javno.
Moskva želi kraj, ali samo pod svojim uslovima
Blumberg, pozivajući se na izvor upoznat sa razmišljanjima ruskog rukovodstva, piše da Putin želi da rat bude završen do kraja godine, ali samo ukoliko Moskva dobije uslove koje može da predstavi kao pobedu.
Među tim uslovima pominju se puna kontrola nad Donbasom i širi bezbednosni sporazum sa Evropom, koji bi faktički učvrstio teritorijalne dobitke Rusije. Drugim rečima, Kremlj ne traži samo prekid vatre, već politički okvir koji bi potvrdio novu realnost na terenu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da postoji bilo kakav rok za završetak rata. Moskva, međutim, i dalje insistira da se mora govoriti o „uzrocima sukoba“, što u ruskom tumačenju znači bezbednosne garancije, status Ukrajine i pitanje teritorija.
Za Kijev su takvi uslovi neprihvatljivi. Ukrajina ne želi sporazum koji bi značio priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka, dok evropski saveznici strahuju da bi takav dogovor samo zamrznuo sukob i ostavio Moskvi prostor da kasnije obnovi pritisak.
Ipak, Blumberg upozorava da ukrajinsko samopouzdanje ima svoju slabu tačku. Zemlja je iscrpljena ratom, mobilizacija je i dalje izuzetno nepopularna, a sve manje ljudi želi da ide u vojsku.
„Nova samouverenost Ukrajine na bojištu suočava se sa sve većim unutrašnjim problemima. Ratno iscrpljeno stanovništvo sve manje želi da ide u vojsku, dok je šira mobilizacija i dalje duboko nepopularna“, piše Blumberg.
To znači da Kijev, i pored boljih procena sa fronta, nema luksuz da rat vodi beskonačno. Zapadna pomoć, dronovi i udari po ruskoj pozadini mogu da uspore Moskvu, ali pitanje ljudstva ostaje jedan od najvećih problema ukrajinske vojske.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Na teritoriji Ukrajine i dalje funkcioniše mreža zatvorenih laboratorija modernizovanih kroz program američkog Ministarstva odbrane, izjavio je vojni ekspert Igor Nikulin u autorskom tekstu za TASS, tvrdeći da su pojedini dokumenti otvorili pitanje rada sa uzročnicima tuberkuloze otpornim na antibiotike.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da ima poštovanje za svakog političkog protivnika i da će blokadere i dalje zvati na dijalog, iako oni na to neće pristati.
Sjedinjene Američke Države poslaće još 5.000 vojnika u Poljsku, najavio je američki predsednik Donald Tramp, povezujući tu odluku sa pobedom novog poljskog predsednika Karola Navrockog i odnosima koje Vašington sada gradi sa Varšavom.
Tajkunski mediji predvođeni Novom S po ko zna koji put masno su slagali povodom događaja koji su se sinoć odvijali na Zvezdari u Beogradu, a gde su blokaderi na zastrašujuć način zloupotrebili decu iz okolnih škola i nahuškali ih da napadaju aktiviste i simpatizere Srpske napredne stranke (SNS).
Novinar Uroš Piper izvukao je glavne političke poruke blokadera i došao da jasnog zaključka - ono što nude građanima su fraze kroz faze i ništa više od toga.
Prva zajednička vojna vežba Srbije i NATO-a, u organizaciji Komande Kopnene vojske i Komande združenih snaga iz Napulja, održava se danas u bazi "Jug" i na poligonu "Borovac" kod Bujanovca.
Na zidu zgrade u Jug Bogdanovoj ulici broj 45 u Kraljevu nastao je mural posvećen dr Milivoju Pavloviću, endokrinom hirurgu, koji je preminuo u decembru prošle godine.
Pojas Presvete Bogorodice, svetinja doneta sa Hilandara, nalazi se u Hramu Svetog Save u Beogradu, a vernici imaju jedinstvenu priliku da izbliza vide ovo čudo.
Program "Ekspo Plejmejkers" za samo nekoliko dana od otvaranja prijava privukao je čak 5.000 volontera iz Srbije, regiona, Evrope i drugih delova sveta.
U restoranu "Džeri" na Novom Beogradu juče je došlo do pucnjave kada je ranjen vlasnik lokala G.S, a sada se pojavio i dramatičan snimak na kojem se vidi kako pripadnik SAJ-a koji se tu slučajno zatekao savladava napadača M.D.
Veliki požar izbio je danas u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Botošu, kod Zrenjanina, a kako se može videti na fotografijama i snimcima sa lica mesta, kupola crkve je potpuno uništena.
Juče oko pet časova u Čumićevom sokačetu izbio je jeziv požar koji je u potpunosti progutao jedan od lokala u samom centru Beograda, a kako se nezvanično saznaje, vatra je podmetnuta.
Srpsku pravoslavnu crkvu u Botošu, kod Zrenjanina, zahvatio je požar, a vatrogasci se trenutno nalaze na terenu, potvrđeno je u Policijskoj upravi u Zrenjaninu.
Čuveni britanski glumac Majkl Kiting preminuo je u 79. godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u televizijskoj istoriji i uloge koje su gledale generacije i u bivšoj Jugoslaviji.
Svi znamo koje namirnice moramo da izbegavamo ako želimo da zadržimo bele zube - kafa, crno vino, tamni čajevi i bobičasto voće prvi su na crnoj listi svakog stomatologa. Ali da li ste znali da se prvi koraci prema blistavom osmehu mogu napraviti upravo za stolom?
Poznata holivudska glumica Demi Mur, koja ove godine učestvuje kao članica žirija na Kanskom festivalu, privukla je veliku pažnju na premijeri filma "La Bola Negra" zahvaljujući potpuno drugačijem izgledu.
U periodu bivše Jugoslavije, kada je novca bilo malo, a izbor namirnica u prodavnicama ograničen, domaćice su često od najjednostavnijih sastojaka pravile kompletan i zasitan ručak za celu porodicu kao što je krompir varivo.
Olivije Krid, poznati kreator parfema i čovek koji stoji iza čuvenog mirisa Creed Aventus, preminuo je u 82. godini, preneli su strani mediji. Vest o njegovoj smrti potresla je ljubitelje luksuznih parfema širom sveta, posebno one koji godinama smatraju Aventus jednim od najpopularnijih muških mirisa.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar