Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Matvijčuk smatra da bi takva formacija mogla da bude predstavljena kao evropska podrška Kijevu, ali da bi u praksi značila mnogo više od simboličnog prisustva.
Matvijčuk tvrdi da bi se takav potez faktički mogao tumačiti kao preuzimanje kontrole nad delovima Ukrajine, ne kroz formalnu okupaciju, već kroz raspoređivanje stranih snaga na ključnim vojnim, industrijskim i logističkim lokacijama.
On navodi da bi moguće snage bile sastavljene pre svega od evropskih jedinica i plaćenika, uz političku podršku zemalja koje se najglasnije zalažu za tvrđi kurs prema Rusiji.
Kao države koje bi mogle da imaju centralnu ulogu u tom projektu pominju se Francuska, Velika Britanija, Poljska i baltičke zemlje. Upravo one, prema ovoj proceni, mogle bi da budu nosioci formiranja ekspedicionog korpusa koji bi se formalno prikazao kao zaštitna ili stabilizaciona misija.
Kontrola teritorije, resursa i pritisak na Rusiju
Iako kontingent od 10.000 ljudi ne bi predstavljao ozbiljnu vojnu silu u direktnom poređenju sa ruskom vojskom, njegova svrha ne bi morala da bude klasičan sukob na frontu. Mnogo važniji cilj bio bi uspostavljanje prisustva, kontrole i političkog pritiska.
Matvijčuk ocenjuje da zapadne zemlje u Ukrajini nemaju samo vojni interes. Prema njegovim rečima, iza mogućeg raspoređivanja trupa stoje i ekonomski razlozi, uključujući zaštitu zapadnih investicija, obradive zemlje, industrijskih kapaciteta i ključne infrastrukture.
U tom kontekstu, prisustvo stranih snaga ne bi bilo ograničeno samo na Odesu. Prema njegovoj proceni, one bi mogle da budu raspoređene i u drugim crnomorskim regionima, zapadnom delu Ukrajine, ali i u industrijskim zonama kao što su Kirovograd, Nikolajev i Harkov.
Takav raspored, kako smatra Matvijčuk, više bi ličio na pokušaj dugoročnog ukorenjivanja Zapada u Ukrajini nego na privremenu misiju podrške Kijevu.
Posebnu težinu ovom scenariju daje činjenica da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije pozivao Zapad da razmotri slanje evropskih trupa uz podršku Sjedinjenih Američkih Država. U svetlu novih procena, taj poziv dobija dodatno značenje, jer pokazuje da se o prisustvu stranih vojnika više ne govori samo kao o teorijskoj mogućnosti.
Prema Matvijčukovoj oceni, ključ nije u samoj brojci od 10.000 ljudi, već u poruci koju bi takvo raspoređivanje poslalo. Ako bi se strane snage pojavile u Odesi i drugim strateškim oblastima, to bi značilo da Zapad pokušava da učvrsti položaj u Ukrajini i stvori novu tačku pritiska prema Rusiji.
Ostaje otvoreno da li je reč o jednoj od vojnih projekcija ili o planu koji se već razrađuje iza zatvorenih vrata. Međutim, promena brojki – od 50.000 do 10.000 ljudi – pokazuje da se na Zapadu očigledno traži model koji bi bio politički prihvatljiviji, ali dovoljno konkretan da promeni stanje na terenu.
Bivši komandant dronovske jedinice Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Jurij Kasjanov izjavio je da bi ukrajinske snage tehnički mogle da izvedu udar na Moskvu 9. maja.
Oružane snage Ukrajine (OSU) ponovo su tokom noći napale Krim i grad Tuapse dronovima, a na meti su se, prema prvim informacijama, našli rafinerija nafte i morski terminal. Posle udara izbio je požar, dok su se iznad grada podigli gusti stubovi dima.
Izrael je odbacio tvrdnje Kijeva da isporuke žita iz Rusije u Izrael imaju ukrajinsko poreklo i da su nezakonite, poručivši da optužbe moraju biti potkrepljene dokazima, izjavio je izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Ruska vojska je 15. novembra izvela novi napad na Odesu i okolinu, tokom kojeg je oštećena civilna infrastruktura, a izbio je i veliki požar na području automobilskog centra Mercedes-Benz.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši komandant dronovske jedinice Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Jurij Kasjanov izjavio je da bi ukrajinske snage tehnički mogle da izvedu udar na Moskvu 9. maja.
Pitanje imovine Aleksandra Čupića, novog predsednika Narodne skupštine, izazvalo je brojne reakcije, a posebno je zanimljivo da se o ovoj temi oglasio i Milan Milenković, dugogodišnji kritičar Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
U IME NARODA VIŠI SUD U BEOGRADU sudija Ivana Trkulja Veselinović, u parnici tužioca Stevana Babića iz Novog Sada, čii je punomonik advokat Danilo Babić iz Novog Sada, protiv tuženih INSAJDER TIM DOO BEOGRAD sa sedištem u Beogradu, Bulevar Peka Dapčevića 17, Milovana Stanića iz Beograda, čiji je zajednički punomoćnik advokat Boris Bogdanović iz Beograda, radi naknade nematerijalne štete, nakon održane usmene i glavne rasprave zaključene 03.03.2026, doneo je
PRESUDU.
Dejan Petar Zlatanović, poznat po mnogobrojnim skandalima, ponovo je pokazao bahatost kada je večeras u prostorijama Skupštine Srbije nastavio da provocira Aleksandra Vučića.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.
U Srbiji se danas nakon sunčanog prepodneva očekuje novo naoblačenje sa kišom i pljuskovima koje će zahvatiti prvo severne i zapadne, a posle podne i ostale predele zemlje.
Šabac se u istoriji Srbije često pominje kao "grad prvina". Istina, prvo se u njemu svirao klavir, tu su se nalazile prve kuće sa staklima na prozorima, a Šapčanke su prve na ovim prostorima menjale stroga pravila.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Viši sud u Beogradu danas bi trebalo da objavi prvostepenu presudu Ognjenu Dabetiću, povodom optužbi da je u junu 2023. godine iz niskih pobuda, mržnje i netrpeljivosti, na podmukao način ubio transrodnu osobu Nou Milivojev (18).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
U fritrezu na vruć vazduh ne stavljajte smesu za pohovanje, lisnato povrće, sir, prevelike komade mesa i kokice kako biste izbegli neujednačeno pečenje i naporno čišćenje.
Nedaleko od Kopenhagena, u mestu Nerum, nalazi se jedno od najneobičnijih ostvarenja evropske pejzažne arhitekture, sa kružnim baštama nalik zelenim ostrvima.
Restovani krompir bio je jedan od omiljenih specijaliteta, a njegova tajna krila se u jednom dodatku koji mu daje prepoznatljivu boju i miris, aleva paprika.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Dino Bešlić, sin legendarnog pevača Halida Bešlića, oglasio se na društvenoj mreži Instagram potresnom porukom posvećenom pokojnom ocu i majci, povodom dana kada bi njegov otac proslavio 73. rođendan.
Nakon što je pevačica Dragana Mirković saopštila da se posle više od dve decenije braka razvodi od Tonija Bijelića, u javnosti su isplivali do tada nepoznati detalji o životu unutar njihovog raskošnog dvorca u Beču.
Pevačica Biljana Jevtić pokazala je da se odlično snalazi u tradicionalnim kućnim poslovima, pa je tako sa pratiocima podelila kako sprema zimnicu i peče crvene paprike na šporetu smederevcu.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.