CILJ MOSKVE JE DA SE UKRAJINA RAZORUŽA, I DA U KIJEVU BUDE VLAST KOJA ĆE POŠTOVATI RUSIJU! Ovo je rešenje krize koja traje 30 godina?!
Podeli vest
Ruski lider Vladimir Vladimirovič Putin naredio je vojnu akciju u Ukrajini jer je konačno odlučio da povuče jasnu 'crvenu liniju' prema SAD, Evropskoj uniji i NATO paktu, koji već 30 godina uvlače Kijev u zapadnu vojnu alijansu, ocenjuju stručnjaci, sagovornici Informera.
Oni kažu da sve ovo jeste jasan Putinov odgovor na stalno, potcenjivačko ignorisanje Zapada. Moskva, naime, godinama traži da NATO prestane da se širi na Istok, ali taj njen zahtev se uporno ignoriše. Ruski predsednik zato sada izvodi 'ograničenu vojnu akciju' kojom će razoružati Ukrajinu i na srednji i duži rok izbeći rat širih razmera.
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
13.02.2022
17:28
Drastičan potez
Profesorka Dragana Mitrović, rukovodilac Centra za studije Azije i Dalekog istoka na FPN, kaže da se Rusija odlučila na ovaj drastičan potez jer, zapravo, više i nije imala izbora.
- Moskva želi da reši situaciju koja traje već 30 godina. Za Rusiju je naprosto nepodnošljiv dosadašnji odnos SAD, zapadnih zemalja i Ukrajine prema Rusiji i njenim zahtevima. Kada se uzme u obzir šta se sve dešavalo u prethodnom periodu, ovo i nije neko iznenađenje. Dosadašnji zahtevi Rusije i poruke koje su slate bili su tvrdoglavo ignorisani od ukrajinskog rukovodstva i evropskih sila, kao i SAD, koje su tu stalno bile u pozadini kao nevidljiv, ali veoma uticajan faktor - kaže profesorka Mitrović, koja naglašava da danas u Evropi i svetu gotovo ništa više nije onako kako je bilo do juče.
Aćimović: Mnogi su pogrešili u ocenama
Draško Aćimović, počasni konzul BiH u Ukrajini, kaže da je trenutno teško odrediti Putinov krajnji cilj u Ukrajini.
- Prema poslednjim informacijama, borbe traju po celoj Ukrajini. Putin je ovu zemlju zaokružio sa tri strane, a jednu stranu je ostavio otvorenu za veliki broj imigranata koji će izlaziti iz zemlje. Vode se borbe veoma blizu Harkova. Najviše je napada dronovima. Mislim da su mnogi na Zapadu jako pogrešili u procenama - naglašava Aćimović.
- Sada možemo jasno da vidimo da je gotovo sa projektom slabljenja Rusije i da je vreme za jalove pregovore isteklo. Istekao je rok koji je Rusija postavila da se uvaže njeni zahtevi za bezbednosne garancije, a pre svega, to je da Ukrajina nikada ne postane članica NATO pakta - naglašava Mitrovićeva, dodajući da je sada presečen 'decenijski Gordijev čvor'.
- Sovjetskom Savezu je od strane zvaničnika SAD, Francuske i drugih zapadnih zemalja bilo obećano da se NATO neće širiti na Istok i da će ostati na granicama ujedinjene Nemačke, to je trebalo da bude poslednja stanica NATO na Istoku. Međutim, NATO ne samo da se proširio na bivše članice Varšavskog pakta, već se širio i na zemlje bivšeg SSSR. Čini mi se da je Putin doneo odluku da preseče tu praksu jednom zauvek - objašnjava Mitrovićeva.
Rusija ima legitimne ciljeve
Proklamovani cilj Moskve jeste zaštita ruskog stanovništva u delovima Ukrajine poznatim kao Donjeck i Lugansk, a ujedno i stvaranje tampon-zone između Rusije i NATO pakta demilitarizacijom Ukrajine. Rusija ima legitimne ciljeve, ali metod ostvarivanja nije u skladu sa međunarodnim pravom, kaže Ilija Životić iz Odbora za bezbednost
Na drugoj strani, politički analitičar Branko Radun kaže da je Putinov glavni cilj razoružavanje i danacifikacija Ukrajine, a ne njena okupacija ili rat širih razmera.
- Dešava se ono čega smo se svi pribojavali, a to je vojni konflikt Ukrajine i Rusije. Veoma je bitno da se shvati šta je cilj sukoba i sa jedne i sa druge strane. Ono što je trenutno jasno jeste da Ukrajina želi da zauzme istočne krajeve koje ne kontroliše od 2014. godine, kao i Krim, koji je pripojen Rusiji. Sa druge strane, Putinov cilj jeste da se Ukrajina demilitarizuje i, kako sam Putin kaže, 'denacifikuje', odnosno ukloni kao pretnja sa ruske granice - kaže Radun.
'Interna stvar'
Milan Igrutinović, analitičar sa Instituta za Evropske studije, kaže da su trenutna dešavanja u Ukrajini samo rezultat višemesečne krize.
- Rusiji nije preostalo ništa drugo osim da vojno reaguje. Putin je rekao da cilj vojnih operacija nije osvajanje Ukrajine, niti negiranje njene državnosti. Očigledno je da je njegov politički cilj da se u Kijevu pojavi neka druga vlast koja će možda biti više naklonjena Moskvi. Upozorenje koje je došlo iz usta predsednika Rusije da će se svi koji razmišljaju da se umešaju suočiti sa nesagledivim posledicama znači da Putin ovo posmatra kao 'internu stvar' i da neće trpeti mešanje sa strane - ocenjuje Igrutinović.
Radić: Putin želi da sve završi za nekoliko dana
Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenjuje da će Rusija verovatno insistirati na tome da vojna intervencija u Ukrajini bude ograničena i da ne treba očekivati da se u sukobe uključi NATO, uprkos tome što Kijev može da očekuje određenu podršku.
- Vidimo da Rusija insistira na ograničenosti napada. Plan je nužno takav jer zbog sankcija kojima je izložena i ukupnog ekonomskog stanja Rusija ima ograničene resurse i ciljevi moraju da budu sprovedeni dinamično. Potrebno je protivnika slomiti u nekoliko dana. Ali to je u planovima, u ratu je na terenu često drugačije. Na drugoj strani, nije realno da se NATO direktno uključi u rat... Ipak, može se očekivati snažna propagandna podrška Ukrajini i dostavljanje svih vrsta obaveštajnih podataka koji se prikupljaju satelitima, izviđačkim avionima, bespilotnim letelicama i agenturnim radom. Može se očekivati da neke zemlje pošalju i lake protivoklopne i protivavionske rakete Ukrajini - kaže Radić.
Zbog prilično naivnog uverenja da će ga od Rusije štititi zapadni saveznici, Kijev se sada našao pred izborom između rizičnog nastavka borbe ili otpočinjanja teških pregovora sa Moskvom, u kojima će Ukrajina morati da se odrekne teritorija, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
Neuspeh ukrajinske letnje protivofanzive protiv Rusije 2023. bio je „lako predvidljiv", kaže američki tehnološki preduzetnik Dejvid Saks, koji je sugerisao da bi elita Vašingtona trebalo da bude smatrana odgovornom za razgovore o operaciji osuđenoj na propast.
Francuski general Žerom Pelistrandi rekao je da će vrh Oružanih snaga Ukrajine zbog skore ofanzive ruske vojske morati da napravi težak izbor između gubitka vojnika u odbrani i gubitka teritorije u povlačenju.
01.04.2024
18:59
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tenzije oko Ukrajine su sve veće, Rusija je pre nekoliko nedelja javno objavila zahteve prema NATO savezu, a SAD, NATO i Evropska unija bar za sada pokazuju jedinstvo te ističu kako se o osnovnim principima NATO saveza i širenju ovog vojnopolitičkog bloka na istok Evrope ne sme i ne može pregovarati
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je u radnoj poseti Kini, prokomentarisao je podršku koju Peking pruža Moskvi, rekavši da ukoliko Kina ne preduzme mere za „rešavanje tog problema“ - to će učiniti Vašington.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnjeg deteta iz ovog grada, koje nije bilo vakcinisano. Dete je prvo bilo hospitalizovano u novopazarskoj bolnici, da bi potom bilo prebačeno u Beograd.
U poslednjih nekoliko godina raste broj dece koja ne budu upisana u prvi razred osnovne škole. Neko bi pomislio da je to možda zbog nedostatka mesta u školama, ali ne, razlog odlaganja upisa u školu je psihofizička nezrelost budućih prvačića, napominju stručnjaci za Kurir!
Srpska lista saopštila je danas da je postavljanje kamera i snimanje građana širom opštine Severna Mitrovica najstrašnije kršenje prava na privatnost pred očima čitave međunarodne zajednice.
Beogradske pijace biće najbolja mesta gde naši sugrađani mogu da se snabdeju namirnicama za pripremu posnog i mrsnog menija, ali i da pronađu aranžmane specijalno dekorisane za ovu priliku.
Bivši šef bezbednosti SZS Vladimir Savić razotkrio je u Info danu na Informer TV sve dugo skrivane tajne prozapadne opozicije na čijem je čelu Dragan Đilas.
U novom Info danu o sramoj rezoluciji o Srebrenici, ali i o lažima i podmetnutom genocidu, govorili su gosti dr Uroš Šuvaković profesor univerziteta i Ljubiša Ristić, reditelj.
Predsednik pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" bio je gost "Info jutra" Informer televizije i tom prilikom komentarisao predstojeće izbore u našoj državi, kao i opoziciju okupljenu oko Dragana Đilasa.
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
Policija je iz kuće Dejana Dragijevića, osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić (2) u selu Zlot kod Bora, zaplenila više desetina predmeta koji bi mogli biti ključni dokazi u istrazi jezivog zločina.
Nekadašnji reprezentativac Srbije, Miralem Sulejmani (35) imao je fenomenalnu inostranu karijeru, a sada igra u Železničaru iz Inđije i bori se sa tim klubom za ulaz u Prvu ligu Srbije.
Fudbaler Crvene zvezde Osman Bukari (25) istakao je da su dva trijumfa nad "večitim" rivalom Partizanom u svega četiri dana pokazatelj zašto je njegova ekipa najbolja u okviru Superlige Srbije.
Holivudski glumac irskog porekla Pirs Brosnan (70) ostao je upamćen po ulozi Džejmsa Bonda u franšizi o čuvenom tajnom agentu 007. Ipak, nove fotografije pokazuju da je slavni glumac daleko od izgleda zgodnog agenta, kada se u utorak pojavio na setu novog filma "Giant".
Svi danas imamo po nekoliko kartica, a na neke potpuno i zaboravimo pa nas dočeka neprijatno iznenađenje u vidu neke neplaćene kamate ili neplaćenog održavanja računa.
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.