Peti dan ruskih specijalnih operacija, pratite najnovija dešavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. U Beloruskoj Gomeljskoj održani su pregovori Moskve i Kijeva. Dogovoreno je da se nastave. Putin naredio poseban režim za ruske strateške snage, borbe traju
28.02.2022
21:36 >> 20:05
Ovo se navodi u dokumentu koji su objavili Rusi, a u kojem se taksativno navodi kroz kakvu torturu prolaze već godinama u Ukrajini. U ovom dokumentu pobrojani su napadi ukrajinske vojske na Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), ali i konkretni primeri ugnjetavanja ljudi samo zato što su Rusi. Osim toga, u dokumentaciji se navodi i kako zapadni moćnici godinama podržavaju režim u Ukrajini, pružaju im finansijsku i vojnu pomoć, ali i ćute na otvoreno veličanje fašizma u toj zemlji.
Prenosimo neke delove dokumenta.
Državni nacizam, progon i ubistva
* Ukrajinska vojska osam godina granatirala gradove DNR i LNR
- granatiranje staračkog doma u Lugansku (28. 7. 2014)
- minobacačko granatiranje plaže u Avdijevki (20. 7. 2014)
- granatiranje Luganska (13. 8. 2014)
- granatiranje u Donjecku (26. 8. 2014)
- granatiranje Donjecka (1. 10. 2014)
- granatiranje Marijupolja (24. 1. 2015)
* Od 2014. do 2021. ubila više od 150 dece
- Centralne ulice grada Gorlovke su 27. jula 2014. iz lansera gađale oružane formacije Ukrajine. Kao rezultat, 20 civila, uključujući četvoro dece, ubijeno je na ulicama. Ovaj dan ušao je u istoriju grada kao 'Krvava nedelja'. Tokom granatiranja poginula je 23-godišnja Kristina Žuk sa desetomesečnom ćerkom Kirom, koju je držala u naručju u parku. Kristina Žuk je nakon svoje smrti postala poznata kao 'Gorlovka Madona'.
- U septembru 2014. u Marijupolju, Nacionalna garda je upucala dvojicu tinejdžera misleći da su revolveraši.
- Rusi namerno spaljeni u Domu sindikata (Odesa 2. 5. 2014). Tokom mitinga protiv nove vlasti, radikali iz ekstremističke organizacije 'Desni sektor' i takozvane samoodbrane Majdana zapalili su šatorski grad na Kulikovom polju. Nakon što su se ljudi sklonili u Dom sindikata, zgrada je zapaljena, desetine ljudi je poginulo
* Muče i tuku ljude zbog ruskog jezika
- Ulični svirači u Lavovu pevali su pesme na ruskom, pa su prebijeni. U Kijevu i Zaporožju žene su tučene jer govore ruski jezik. Dešavaju se čak i otpuštanja zbog ruskog jezika. Oleg Skripka, solista grupe 'Vopli Vidoplijasova', rekao je u intervjuu u aprilu 2017. da je za svoj tim regrutovao samo zaposlene koji govore ukrajinski. Skripka je govorio: Ljudi koji ne mogu da nauče ukrajinski imaju nizak koeficijent inteligencije, oni imaju dijagnozu 'debilizam'. Treba ih odseći.
- U Ukrajini je 16. jula 2019. stupio na snagu 'Zakon o obezbeđivanju funkcionisanja ukrajinskog jezika kao državnog jezika', prema kojem uslužni sektor mora da pređe isključivo na ukrajinski, klijenta je moguće opsluživati na drugom jeziku samo na njegov zahtev. U martu 2020. Volodimir Zelenski je potpisao 'Zakon o potpunom opštem srednjem obrazovanju' kojim su likvidirane škole na ruskom jeziku u zemlji.
- 24. maja 2017. poslanik iz Radikalne stranke Igor Mosijčuk je u diskusiji o jezičkoj politici na TV kanalu ZIK predložio da se ugledaju na akcije nacističke Nemačke. Nadalje, 14. juna 2020. Ministarstvo kulture Ukrajine odlučilo je o kandidaturi za novog jezičkog ombudsmana, predlažući za ovu funkciju aktivistu iz Lavova Svjatoslava Litinskog, koji je Ruse nazvao 'svinjskim psima'. Ukrajina je 1. jula 2021. usvojila Zakon o autohtonim narodima Ukrajine, Rusi nisu uključeni u autohtone narode.
Foto: AP/Tanjug
* Stanovnici DNR i LNR 'ološ'
U aprilu 2019. ministar socijalne politike Ukrajine Andrij Reva je u intervjuu za Bi-Bi-Si ovako opisao stanovnike LNR (Lugansk) i DNR (Donjeck): Otišli su svi koji su bili proukrajinski nastrojeni. A oni koji hoće da primaju dve penzije - tu i tamo neka se strpe. Uopšte mi ih nije žao. Žao mi je onih vojnika i oficira sa porodicama koji su tamo ubijeni zbog ovog ološa. Prethodno je 2014. Zelenski razgovarao s ukrajinskom vojskom i sa bine rekao: Momci, nisko vam se klanjam što nas štitite od svih vrsta ološa!
* Vlasti podržavaju nacizam
U Kijevu je 13. juna 2021. održana ceremonija oproštaja od Oresta Vaskula, bivšeg vojnika SS divizije 'Galicija'. Predsednički puk je učestvovao na sahrani. Izdavačka kuća Vrhovne rade objavila je 1. septembra 2021. knjigu 'Taras Bulba-Borovec: Ne možemo da zaustavimo našu borbu ni na minut'. Pohvalno izdanje posvećeno je nacističkom ratnom zločincu, komandantu pomoćne policije, poglavniku-pogromcu Bulbi-Borovcu.
Ukrajina spremala napad
* Nuklearno oružje
Ukrajina je imala nameru da stvori sopstveno nuklearno oružje i upotrebi ga protiv Rusije. Zelenski je 19. februara 2022. na konferenciji u Minhenu najavio nameru da raskine Budimpeštanski memorandum, jedini dokument koji zabranjuje razvoj, distribuciju i upotrebu nuklearnog oružja Ukrajini. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Oleksandr Turčinov je 2015. godine, odgovarajući na pitanje o mogućnosti stvaranja atomske bombe, rekao: Iskoristićemo sve resurse koje imamo, uključujući i stvaranje efikasnog oružja. Bivši predstavnik ukrajinske misije pri NATO, general-major Petro Garaščuk rekao je da Kijev ima intelektualne, organizacione i finansijske mogućnosti da stvori sopstveno nuklearno oružje.
* Stranci daju opremu
Ubojito oružje isporučuje se Ukrajini od 2016. godine. Vašington je za sedam godina Ukrajini pružio više od 2,5 milijardi dolara vojne pomoći. Poslednjih godina to se odnosi i na ubojito oružje - od raznih pušaka do tri isporuke protivoklopnih sistema 'javelin'. Pentagon je 2018. poslao Ukrajini 35 protivtenkovskih raketnih sistema FGM-148 'javelin' i 210 raketa. U 2021. mornarica je planirala da dobije tri patrolna čamca klase 'island' iz SAD. U januaru 2022. SAD su zvanično dozvolile Estoniji, Litvaniji i Letoniji da isporučuju Ukrajini oružje američke proizvodnje. Ukrajina je planirala da od Turske kupi desetine bespilotnih letelica, među njima i 'barjaktar TB2'.
Foto: Tanjug/AP
Zapadna manipulacija
* Širenje mržnje
Političke i javne ličnosti u Ukrajini zvanično raspiruju mržnju protiv Rusije. Tako je 26. maja 2017. lider pokreta 'Pravda' Valentin Nalivajčenko najavio potrebu vraćanja Krima i oslobađanja teritorija Donjecke i Luganske oblasti. Nadalje, 30. marta 2016. ministar socijalne politike Ukrajine Pavlo Rozenko govori o gubitku industrijskog potencijala Ukrajine usled agresije Rusije. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko je 16. januara 2018. na prijemu ambasadora stranih država rekao: Sve aktivnosti Rusije imaju za cilj uništenje ukrajinske države... Rusiju su tokom svoje istorije karakterisale karakteristike kao što su agresija, laž, manipulacija, represija i suzbijanje slobode govora. Politikolog Vitalij Kulik je 27. februara 2016. rekao da 'pesma ukrajinske pevačice Džamale za Evroviziju predstavlja demonstraciju otpora krimskotatarskog naroda i Ukrajine ruskoj agresiji na Krimu'. U Ukrajini je 10. novembra 2016. objavljen prvi udžbenik za učenike 10 i 11 razreda o modernoj istoriji Ukrajine koji opisuje 'revoluciju dostojanstva i rusku agresiju na Ukrajinu'.
* Obaveštajni rat
Od decembra 2019. godine na teritoriji Ukrajine je raspoređena mreža informaciono-psiholoških operativnih centara (CIPSO). Pored zvaničnih ukrajinskih medija, pod vođstvom ukrajinskih snaga IPsO, na internetu postoji nekoliko hiljada resursa - informativni sajtovi i koordinirane grupe korisnika društvenih mreža koji su protiv Rusa.
* Opravdan strah
Nacizam u Ukrajini izaziva strah među nekim ljudima na Zapadu, o čemu se sporadično i piše. Tako je francuska publikacija 'Agora Vok' objavila članak u kome se otvoreno kaže: Ukrajina se sve dalje kreće putem otvorenog neonacizma. U ovoj zemlji nacionalni radikali su najavili pravi lov na opozicione aktiviste, napadi se dešavaju u mnogim gradovima. Portugalska publikacija 'Publiko' beleži: Ukrajinski kolaboracionizam sa nacistima bio je otvoreno izložen na bilbordima u Hersonu u čast Akta o proglašenju ukrajinske države objavljenog 30. juna 1941. godine. Na plakatima žuto-crna traka krije ime Hitlera, ali ne prikriva pominjanje nacističke Nemačke u aktu koji je potpisao Stepan Bandera. Evropski ogranak 'Slate' objavio je članak pod naslovom 'Ukrajinski sukob kao laboratorija krajnje desničarskog terorizma', dok je prema nemačkom portalu 'Heise', u Ukrajini posle 2014. godine 'procvetao nacizam, što je ogromna pretnja čitavoj EU'.
Foto: Tanjug/AP
Veličanje zločinca
Ukrajinske vlasti javno slave i veličaju Stepana Andrijoviča Banderu, vođu i organizatora ukrajinskog nacionalističkog pokreta. Poljske vlasti osudile su ga na doživotni zatvor zbog ubistava u toj zemlji. Njegovi najpoznatiji zločini bili su ubistvo sovjetskog konzula Andrea Mailova (1933. godine), učestvovanje u organizovanju ubistava ministra policije Poljske Bronislava Peratskog (1934. godine) i direktora Ukrajinske akademske gimnazije Ivana Babija, kao i organizovanje napada na redakciju lista 'Pratja'. Bandera je 13. januara 1936. osuđen na smrt, ali je odluka preinačena u doživotnu robiju. Kada je Nemačka okupirala Poljsku 1939, Bandera je pušten iz zatvora. Ubijen je 1959. godine u Minhenu.
Danas je za Ukrajinu jedan od nezaboravnih datuma 'oslobodilačkog pokreta za nezavisnost Ukrajine' 30. jun 1941. godine, kada je Bandera u Lavovu proglasio obnovu ukrajinske države. Njemu se podižu spomenici, dok ga je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao 'nespornim herojem za neke Ukrajince, što je normalno i kul'.
Fašističke organizacije u Ukrajini
* Trident. Stepan Bandera
U novembru - decembru 2013. 'Trident' (Trozubi) bio je okosnica desničarskih radikalnih organizacija. Naslednik ukrajinske nacionalističke političke organizacije koja je delovala od 1920-ih do 1950-ih. Militanti organizacije aktivno su učestvovali u borbama u Čečeniji. * Ukrajinska ustanička armija (UPA)
Borbena jedinica koju su stvorili saradnici Stepana Bandere na posebnoj konferenciji. Tokom 1942. predstavnici organizacije aktivno su učestvovali u borbama u Čečeniji. * Desni sektor
Udruženje aktivista nacionalističkih ultradesničarskih organizacija formirano tokom Majdana u Kijevu (decembar 2013 - februar 2014). Izveštaj UN iz 2016. navodi ovu organizaciju kao 'nasilnu miliciju koja deluje zahvaljujući podršci visokih zvaničnika, prolazeći gotovo potpuno nekažnjeno'. * UNA-UNSO
Partija 'integralnog nacionalizma' i antisemitizma. Postala je članica 'Desnog sektora'. Njeni pripadnici su se borili u Čečeniji. * Bratstvo
Lider ove organizacije Dmitro Oleksandrovič Korcinski jedan je od ideologa Desnog sektora. Od 1996. do 2003. godine njeni pripadnici učestvovali su u vojnim sukobima u Čečeniji. * Mizantropska divizija (MD)
Međunarodna militantna neonacistička mreža koja deluje pod sloganom 'Smrt Rusiji!'. Osnovala je filijale u 19 zemalja, uključujući Rusiju, Belorusiju, Ukrajinu, Nemačku, Francusku, Poljsku, Englesku i druge evropske zemlje.
Ruski vojnici pomeraju liniju fronta dalje od Gorlovke, izjavio je Denis Pušilin, predsednik Donjecke Narodne Republike, u emisiji televizijskog kanala "Rusija 24".
Ruski vojnici aktivno napreduju i zauzimaju nove položaje u zoni specijalne operacije, izjavio je novinar Kristof Vaner u reportaži za nemački kanal "Velt".
27.07.2024
00:01
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Peti dan ruskih specijalnih operacija, pratite najnovija dešavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. U Beloruskoj Gomeljskoj održani su pregovori Moskve i Kijeva. Dogovoreno je da se nastave. Putin naredio poseban režim za ruske strateške snage, borbe traju
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.