Ne radi se ovde o podršci Rusiji, dovoljno je Rusija velika da se brani sama i da sama rešava svoje probleme. Ovde se sve očiglednije radi o pravu na slobodu mišljenja, na slobodu govora, na slobodu postupanja pa i režiranja, ovako Zoran Šaponjić komentariše vest da je Kusturici oduzeta nagrada „Kristijan", češkog festivala „Febiofest"
On u kolumni portala „Iskra" kaže da jasno je da je nagrada Kusturici, mada su neki beogradski mediji preveli da je odluka doneta zbog „podrške Kusturice Rusiji", oduzeta prvenstveno zbog njegove namere da režira u Moskvi.
Kolumnu prenosimo u celosti:
Ne znam zaista ko je taj Fero Fenič, češki režiser na čiju je inicijativu Emiru Kusturici oduzeta nagrada „Kristijan", češkog festivala „Febiofest", dodeljena 2017. godine. Nisam gledao ni jedan njegov film, ne znam ni za jednu nagradu koju je dobio, ne znam čime je zadužio evropsku i svetsku kinematografiju. Iskreno, propust u mom obrazovanju. Jedino, možda sad postane poznat i možda ovaj njegov potez postane njegov najveći i najvažniji doprinos evropskom i svetskom filmu, evropskoj i svetskoj kulturi.
Feničevo obrazloženje o razlozima inicijative za oduzimanje nagrade Kusturici i mimo ovog otvara bezbroj pitanja. Zvaničan razlog koji navodi Fenič, (vidim jutros da se i na svom Fejsbuk profilu poslednjih dana bavi isključivo Kusturicom, na jednoj objavi ima 25, na drugoj 39 lajkova) jeste da je Kusturica prihvatio saradnju sa Centranim akademskim pozorištem ruske armije. Sam Kusturica, u prvoj izjavi nakon vesti iz Praga, objašnjava da nije postavljen ni za kakvog direktora Teatra ruske armije, već je poslednjih tri meseca pregovarao da na scenu tog pozorišta, kao reditelj postavi tri teatarske verzije svojih filmova, „Doma za vešanje", filma „Život je čudo" i, možda nekog ruskog filma. To što je, moguće je, u prevodu došlo do različitih tumačenja reči direktor, što na engleskom najčešće znači režiser, a u drugom smislu rukovodilac ili menadžer, sad gubi bilo kakav značaj.
S obzorom na to da Feničevo obrazloženje ne zadire u sferu umetničkog, onda bi, možda, ovu nagradu, posle oduzimanja Kusturici, trebalo vrednovati kao političko - ideološku a ne kao umetničku?
Fenič je dodao i da je i 2017. bio protiv toga da Kusturica dobije nagradu ovog festivala - „zbog sklonosti da se divi totalitarnim vođama i podržava ih", te da „ne ispunjava etičke, moralne i demokratske vrednosti i kriterijume da bude nagrađen".
Dakle, u ovom slučaju jasno je da je nagrada Kusturici, mada su neki beogradski mediji preveli da je odluka doneta zbog „podrške Kusturice Rusiji", oduzeta prvenstveno zbog njegove namere da režira u Moskvi.
A to je, u ovom slučaju, kada masovna histerija Zapada polako doživljava kulminaciju, neoprostiv greh. Zar sada kada „čitav demokratski svet" brani „vrednosti zapadnih demokratija, zapadnog načina života" u Ukrajini.
Nema za sada objašnjenja, ali, sledeće pitanje je da li posle zabrane režiranja u Moskvi, Kusturici sledi zabrana da slobodno misli, da slobodno kaže, iznisi svoje stavove, da slobodno snima svoje filmove, u Rusiji, Kini, Francuskoj, Srbiji, na bilo kom drugom mestu na planeti? Sledstveno tome, da li je, možda, sledeći korak da se svima, koji ne podržavaju „zapadne vrednosti", ma šta to značilo, i „zapadni način života", „zapadnu demokratiju", što pre stave trake oko desnog rukava, možda crvene, da ne budu žute, da bi se znalo, odmah, na prvi pogled, o kome se radi. I, da ne idemo dalje, zna se i šta je sledilo posle traka oko rukava…
Nismo li tome ovih dana sve bliže?
Ne radi se ovde o podršci Rusiji, dovoljno je Rusija velika da se brani sama i da sama rešava svoje probleme, ovih dana to pokazuje na najbolji način. Ovde se sve očiglednije radi o pravu na slobodu mišljenja, na slobodu govora, na slobodu postupanja pa i režiranja. O tome se ovde radi.
Svaka reč koja se ne uklapa u opštu histeriju, u opštu pomamu, u opšte orgije koje traju na društvenim mrežama, po portalima, sada više nije i ne može biti neutralna, ona je neprijateljska. Svako ko se ne slaže sa „zapadnim vrednostima" i „zapadnim načinom života" koji je, gle, tek sada ugrožen, je neprijateljska.
Hoće li uskoro biti angažovani i aktivirani streljački vodovi?
A što ja sve ovo danas pišem? Ne da bih branio Kusturicu. To sigurno. Mali sam ja i nejak, slab i u duhu i u veri, da branim bilo koga. Dovoljno je on veliki, kao i Rusija da sam brani sebe. O njemu govore njegovi filmovi i nagrade koje mu niko ne može oduzeti, koji su deo svetske i evropske kulture.
A o Feniču govore samo reči, objave na Fejsbuku. Ne znam kako se već nije setio da predloži da i Oliveru Stounu oduzmu nagrade, i on je na strani Rusije, istine, ne živi i ne priča baš u skladu sa „zapadnim vrednostima" i „zapadnim načinom života"… Možda da se i Šolohovu oduzme Nobelova nagrada za književnost, on glorifikuje ruski način života, pa da se Dostojevskom oduzmu sva njegova dela…
Dakle, što sve ovo danas pišem? Možda zato što tek ovih dana, pod kanonadom od koje nema bežanja, od koje se ne može živ čovek skloniti nigde, koja će ga stići i u najdubljoj pećini, shvatam kako je nekim ljudima bilo u Nemačkoj 1938. godine!
Za kraj, nešto lično. Kada sam pre šest sedam godina, ničim izazvano, ostao bez posla, kada je moja porodica ostala bez jedinog izvora prihoda, kada je beda zakucala na naša vrata, istog dana, uveče, bilo je deset sati, zazvonio je telefon. Na vezi je bio Kusturica. Rečenica koju mi je tada rekao ostaće u meni dok sam živ - „Šaponja, znam šta ti se desilo. Tek da znaš, dok sam ja živ ti i tvoja deca neće biti gladni".
Foto: Tanjug
Tek Kusturica i Bog i niko drugi, znaju koliko je ovaj Kusturica koga danas stavljaju na stub srama, kupio lekova, obezbedio lekarskih tretmana, nahranio i napojio, zaposlio ljudi, pomogao i nejakom i ubogom… Samo što se time nikad nije hvalio, nije vodio novinare sa sobom da ga slikaju kako pomaže ljudima.
Zato me danas posebno bole reči Feniča o moralnoj, etičkoj crti ličnosti Emira Kusturici.
Šta vi gospodine Feniču znate o etici i moralu? O duši, na kraju krajeva? Znate, imamo i mi ovde svoj način života, svoje vrednost.. Pa makar nam i Rusija bila draga. Pa makar nam i ova naša istina, takva kakva je, bila draga. Ostalo je i kod nas još nešto morala i etike, pa makar živeli i u Srbiji.
No, Gospod Bog svakome da po zasluzi, i svakome dodeli teret koji može nositi. Ni manje ni više. Tako je i sa Feničem. Njegovu slobodu da kaže ono što misli nikako ne dovodim u pitanje. Ali sve drugo - da.
A što se Kusturice i nas drugih tiče, dolazi vreme posta, a post sa sobom uvek nosi velika i teška iskušenja. Tako je to otkad je sveta i veka.
Treba izdržati. Proći će i njihovo. U Boga se uzdam, nemam u koga drugog.
Proslavljeni reditelj našao se na meti češkog direktora festivala "Febiofesta" Kamila Spačila, koji je iskoristio priliku da našeg umetnika liši nagrade
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Proslavljeni reditelj našao se na meti češkog direktora festivala "Febiofesta" Kamila Spačila, koji je iskoristio priliku da našeg umetnika liši nagrade
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će danas biti oblačno, vetrovito i osetno hladnije sa kišom, dok se krajem dana očekuje postepeni prestanak padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar