Ne radi se ovde o podršci Rusiji, dovoljno je Rusija velika da se brani sama i da sama rešava svoje probleme. Ovde se sve očiglednije radi o pravu na slobodu mišljenja, na slobodu govora, na slobodu postupanja pa i režiranja, ovako Zoran Šaponjić komentariše vest da je Kusturici oduzeta nagrada „Kristijan", češkog festivala „Febiofest"
On u kolumni portala „Iskra" kaže da jasno je da je nagrada Kusturici, mada su neki beogradski mediji preveli da je odluka doneta zbog „podrške Kusturice Rusiji", oduzeta prvenstveno zbog njegove namere da režira u Moskvi.
Kolumnu prenosimo u celosti:
Ne znam zaista ko je taj Fero Fenič, češki režiser na čiju je inicijativu Emiru Kusturici oduzeta nagrada „Kristijan", češkog festivala „Febiofest", dodeljena 2017. godine. Nisam gledao ni jedan njegov film, ne znam ni za jednu nagradu koju je dobio, ne znam čime je zadužio evropsku i svetsku kinematografiju. Iskreno, propust u mom obrazovanju. Jedino, možda sad postane poznat i možda ovaj njegov potez postane njegov najveći i najvažniji doprinos evropskom i svetskom filmu, evropskoj i svetskoj kulturi.
Feničevo obrazloženje o razlozima inicijative za oduzimanje nagrade Kusturici i mimo ovog otvara bezbroj pitanja. Zvaničan razlog koji navodi Fenič, (vidim jutros da se i na svom Fejsbuk profilu poslednjih dana bavi isključivo Kusturicom, na jednoj objavi ima 25, na drugoj 39 lajkova) jeste da je Kusturica prihvatio saradnju sa Centranim akademskim pozorištem ruske armije. Sam Kusturica, u prvoj izjavi nakon vesti iz Praga, objašnjava da nije postavljen ni za kakvog direktora Teatra ruske armije, već je poslednjih tri meseca pregovarao da na scenu tog pozorišta, kao reditelj postavi tri teatarske verzije svojih filmova, „Doma za vešanje", filma „Život je čudo" i, možda nekog ruskog filma. To što je, moguće je, u prevodu došlo do različitih tumačenja reči direktor, što na engleskom najčešće znači režiser, a u drugom smislu rukovodilac ili menadžer, sad gubi bilo kakav značaj.
S obzorom na to da Feničevo obrazloženje ne zadire u sferu umetničkog, onda bi, možda, ovu nagradu, posle oduzimanja Kusturici, trebalo vrednovati kao političko - ideološku a ne kao umetničku?
Fenič je dodao i da je i 2017. bio protiv toga da Kusturica dobije nagradu ovog festivala - „zbog sklonosti da se divi totalitarnim vođama i podržava ih", te da „ne ispunjava etičke, moralne i demokratske vrednosti i kriterijume da bude nagrađen".
Dakle, u ovom slučaju jasno je da je nagrada Kusturici, mada su neki beogradski mediji preveli da je odluka doneta zbog „podrške Kusturice Rusiji", oduzeta prvenstveno zbog njegove namere da režira u Moskvi.
A to je, u ovom slučaju, kada masovna histerija Zapada polako doživljava kulminaciju, neoprostiv greh. Zar sada kada „čitav demokratski svet" brani „vrednosti zapadnih demokratija, zapadnog načina života" u Ukrajini.
Nema za sada objašnjenja, ali, sledeće pitanje je da li posle zabrane režiranja u Moskvi, Kusturici sledi zabrana da slobodno misli, da slobodno kaže, iznisi svoje stavove, da slobodno snima svoje filmove, u Rusiji, Kini, Francuskoj, Srbiji, na bilo kom drugom mestu na planeti? Sledstveno tome, da li je, možda, sledeći korak da se svima, koji ne podržavaju „zapadne vrednosti", ma šta to značilo, i „zapadni način života", „zapadnu demokratiju", što pre stave trake oko desnog rukava, možda crvene, da ne budu žute, da bi se znalo, odmah, na prvi pogled, o kome se radi. I, da ne idemo dalje, zna se i šta je sledilo posle traka oko rukava…
Nismo li tome ovih dana sve bliže?
Ne radi se ovde o podršci Rusiji, dovoljno je Rusija velika da se brani sama i da sama rešava svoje probleme, ovih dana to pokazuje na najbolji način. Ovde se sve očiglednije radi o pravu na slobodu mišljenja, na slobodu govora, na slobodu postupanja pa i režiranja. O tome se ovde radi.
Svaka reč koja se ne uklapa u opštu histeriju, u opštu pomamu, u opšte orgije koje traju na društvenim mrežama, po portalima, sada više nije i ne može biti neutralna, ona je neprijateljska. Svako ko se ne slaže sa „zapadnim vrednostima" i „zapadnim načinom života" koji je, gle, tek sada ugrožen, je neprijateljska.
Hoće li uskoro biti angažovani i aktivirani streljački vodovi?
A što ja sve ovo danas pišem? Ne da bih branio Kusturicu. To sigurno. Mali sam ja i nejak, slab i u duhu i u veri, da branim bilo koga. Dovoljno je on veliki, kao i Rusija da sam brani sebe. O njemu govore njegovi filmovi i nagrade koje mu niko ne može oduzeti, koji su deo svetske i evropske kulture.
A o Feniču govore samo reči, objave na Fejsbuku. Ne znam kako se već nije setio da predloži da i Oliveru Stounu oduzmu nagrade, i on je na strani Rusije, istine, ne živi i ne priča baš u skladu sa „zapadnim vrednostima" i „zapadnim načinom života"… Možda da se i Šolohovu oduzme Nobelova nagrada za književnost, on glorifikuje ruski način života, pa da se Dostojevskom oduzmu sva njegova dela…
Dakle, što sve ovo danas pišem? Možda zato što tek ovih dana, pod kanonadom od koje nema bežanja, od koje se ne može živ čovek skloniti nigde, koja će ga stići i u najdubljoj pećini, shvatam kako je nekim ljudima bilo u Nemačkoj 1938. godine!
Za kraj, nešto lično. Kada sam pre šest sedam godina, ničim izazvano, ostao bez posla, kada je moja porodica ostala bez jedinog izvora prihoda, kada je beda zakucala na naša vrata, istog dana, uveče, bilo je deset sati, zazvonio je telefon. Na vezi je bio Kusturica. Rečenica koju mi je tada rekao ostaće u meni dok sam živ - „Šaponja, znam šta ti se desilo. Tek da znaš, dok sam ja živ ti i tvoja deca neće biti gladni".
Foto: Tanjug
Tek Kusturica i Bog i niko drugi, znaju koliko je ovaj Kusturica koga danas stavljaju na stub srama, kupio lekova, obezbedio lekarskih tretmana, nahranio i napojio, zaposlio ljudi, pomogao i nejakom i ubogom… Samo što se time nikad nije hvalio, nije vodio novinare sa sobom da ga slikaju kako pomaže ljudima.
Zato me danas posebno bole reči Feniča o moralnoj, etičkoj crti ličnosti Emira Kusturici.
Šta vi gospodine Feniču znate o etici i moralu? O duši, na kraju krajeva? Znate, imamo i mi ovde svoj način života, svoje vrednost.. Pa makar nam i Rusija bila draga. Pa makar nam i ova naša istina, takva kakva je, bila draga. Ostalo je i kod nas još nešto morala i etike, pa makar živeli i u Srbiji.
No, Gospod Bog svakome da po zasluzi, i svakome dodeli teret koji može nositi. Ni manje ni više. Tako je i sa Feničem. Njegovu slobodu da kaže ono što misli nikako ne dovodim u pitanje. Ali sve drugo - da.
A što se Kusturice i nas drugih tiče, dolazi vreme posta, a post sa sobom uvek nosi velika i teška iskušenja. Tako je to otkad je sveta i veka.
Treba izdržati. Proći će i njihovo. U Boga se uzdam, nemam u koga drugog.
Proslavljeni reditelj našao se na meti češkog direktora festivala "Febiofesta" Kamila Spačila, koji je iskoristio priliku da našeg umetnika liši nagrade
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Proslavljeni reditelj našao se na meti češkog direktora festivala "Febiofesta" Kamila Spačila, koji je iskoristio priliku da našeg umetnika liši nagrade
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Sukobi i podele unutar opozicionog i blokaderskog tabora sve su vidljiviji, a najnoviji verbalni obračun izbio je između advokata Ivana Ninića i novinarke Antonele Rihe.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
U jeku razvoda od Teodosića, Jelisaveta Orašanin ponovo je u centru pažnje zbog veze sa 11 godina mlađim kolegom, a pojavila se i fotka na kojoj se ljube!
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar