AMERI I NATO BI INTERVENISALI DA MOGU DA GAĐAJU IZ VAZDUHA, ALI... TO SA RUSIMA NE IDE, NISU ONI SRBIJA! Zato će nastaviti da pravi haos, ako budu mogali, ako im bude dozvoljeno...
Podeli vest
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. Ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi
Ukrajina je jezgro formiranja ruske države i nacije. A, i mnogo više - ocenio je u intervjuu za RTRS geopolitičar prof. dr Milomir Stepić.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
27.02.2022
16:58
Fakti prenose u celini Stepićeva ukazivanja i prognoze:
U savremenim okolnostima, pitanje Ukrajine je pitanje opstanka Rusije. Interes Zapada je da tu arbitrira i raspolaže ukrajinskim resursima koji spadaju među najveće na svetu.
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. U savremenim uslovima modernog naoružanja, ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi.
Mi za sada ne znamo koji su konačni ciljevi Rusije i da li su ispunjeni već samim priznavanjem Donjecke i Luganske Narodne Republike. Po mom sudu, ciljevi su mnogo širi, kao i samo pitanje Ukrajine. Govorim o onome što je rekao predsednik Putin - da je jedan od ciljeva da se izvrši denacifikacija Ukrajine.
Godinama unazad smo svedoci jačanja neonacističkih snaga u Ukrajini i nije pogodno da zemlja kao što je Rusija, koja u svojoj istoriji ima borbu protiv nacizma, u svom komšiluku ima zemlju koja je pronacistički orijentisana. A Ukrajina je bila takva. I zamislite kakav bi bio uticaj Ukrajine da ona ostane na tom kursu kao sused Rusije.
Ciljevi se prepoznaju u geopolitici Rusije zapisanoj u knjigama, a to je da se SAD isteraju iz Evroazije u celini. To nama izgleda kao dalek i nemoguć cilj, ali SAD su pobedom u Drugom svetskom ratu zauzele makro mostobran u Evropi i posle Hladnog rata su pokušavale da ga prošire. U tome su uspele posle rušenja Berlinskog zida i doprle do granica same Rusije - Litvanije, Estonije i Letonije. Sada pokušavaju da taj mostobran još prošire. Rusi smatraju da su SAD strano telo na teritoriji Evroazije, pod formulom 'zašto bi jedna ne-evroazijska sila upravljala Evroazijom, gde se nalaze jedna Kina, Indija, Iran, pa i Rusija, Nemačka, Francuska'.
Dakle, ciljevi mogu biti mnogo dugoročniji.
Sa druge strane, i za Ameriku je ovo pitanje potvrde kredibiliteta. Posle nekoliko poraza, Amerika se suočava sa novim izazovom - da bude poražena njena geopolitika u samoj Ukrajini. Ako to Rusiji pođe zarukom, SAD će biti u ciklusu poraza.
Mnoge zemlje će pokušati da budu neutralne i da daju uopštena opredeljenja, svoje uopštene reči. Bilo bi dobro da to uradi i Srbija, kad smo već tu. Ali, Kina, kao svaka velika sila, poručuje jedno - da je neutralna po ovom pitanju, ali u Evroaziji, realno, postoji podela posla između Rusije, Kine, Indije i Irana. Kina vodi računa o svojim interesima na Dalekom istoku. Za sada, osim ekonomski, nema veliki prodor u Evropu, ali to ne znači da „sutra" toga neće biti. Kina proklamuje neutralnu politiku kao svoju poziciju, ali je i ona antiamerička sila kao i Rusija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping tokom susreta u Pekingu, 26. april 2019. (Foto: Kenzaburo Fukuhara/Pool Photo via AP)
Ukrajina je posle osamostaljenja insistirala na dekomunizaciji. Od rušenja spomenika, do promene svoje orijentacije i politike. Ali, samo do onih granica da ostane u svojim komunističkim granicama!
Situacija je slična našoj. Tamo lenjinisti i staljinisti, a ovde titoisti, uspostavljali su nekonsekventne granice. To je problem i postjugoslovenskog prostora već tri decenije. Borimo se toliko dugo sa granicama koje su tako napravljene da bi bila slaba Srbija, odnosno srpstvo. Tako je to urađeno i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ta ideologija bila je na liniji da Rusija bude što slabija, da joj se oduzme što više teritorije i privrednih resursa, da se dovede u lošu geostratešku poziciju u smislu da joj se svi izlazi prema morima dovedu u pitanje. Tako je Rusija doživela da u vreme Hruščova izgubi Krim i Sevastopolj od vitalne važnosti za Rusiju.
Dakle, ako Ukrajina hoće dekomunizaciju - sad nećete ići parcijalno nego do kraja, to je snažna poruka Putina. Ona se može tumačiti i na balkanski način.
Dekomunizacija znači da se dovodi u pitanje cela Ukrajina, a to su potegli sami Ukrajinci kao mogućnost. Međutim, to ne može biti parcijalno.
Krim je nešto za šta se Rusija krvavo borila. Sevastopolj je nemerljivo važna baza. Zamislite da je Krim ostao u Ukrajini i da je ulaskom Ukrajine u NATO Krim postao baza Alijanse. Rusija ne bi imala šta da traži ni kao regionalna sila.
Istočni delovi Ukrajine bogati su resursima. Ukrajina je među prvim zemljama sveta po prirodnim bogatstvima - od gvožđa i oplemenjivača čelika do vode i černozema (može da hrani 15 puta više stanovnika od njenog broja).
Rusiji to ne znači puno, jer sama ima mnogo više, ali Zapad, odnosno Evropa, ako bi stavila šape na Ukrajinu, rešila bi svoj veliki problem nedostatka prirodnih resursa.
Ukrajina je veštačka zemlja, napravljena od istorijski ruskih teritorija na krajnjem zapadu, koje su pokatoličene. Kroz istoriju su pripadale i Poljskoj i Austrougarskoj itd. Sve u svemu, to je jedna nesrećna zemlja koja se bori iznutra sama sa sobom i teško može da opstane.
Takvih primera imamo mnogo u postjugoslovenskom prostoru.
Dugoročno posmatrano, EU će pretrpeti ogromnu, nemerljivu štetu. Ona nema energenata i gasa. I pre ratne krize, Evropa je bila u energetskoj krizi. Zamislite u kakvoj će krizi biti sada.
Severni tok 1 i 2 građeni su sa jakom geopolitičkom konotacijom. Da nje nema, da je sve mirno i normalno, da nema mnogo geopolitike, oni bi bili građeni kopnom preko pribaltičkih republika do Nemačke. Ali, bio je prepoznat geopolitički interes. I to je prepoznala Nemačka, a ne Rusija.
Pretnja je da gasovodne trase budu presečene ako idu preko zemalja za koje je Donald Ramsveld rekao da su 'nova Evropa'.
Nemačkoj je u interesu da se direktno poveže sa Rusijom. To je izazvalo ogroman strah u Americi i među atlantističkim zemljama, jer od osovine Moskva-Berlin njih hvata strah. Plaše se nemačke discipline i kapitala na jednoj strani i ruskih resursa, ljudskih vrednosti i površine teritorije na drugoj strani.
Ako se tu napravi osovina, onda talasokratske zemlje nemaju šta da traže u Evropi. Zato je prva američka reakcija bila da se gasovodi ometaju na sve moguće načine, da se zatvore ako treba. Ali, bez tih gasovoda, Evropa, a u prvom redu Nemačka, nemaju šta da očekuju.
Svaka velika sila kao Rusija želi da u svom okruženju ima mir i stabilnost, zemlje koje nisu orijentisane protiv nje, a odavno se govori da se od Ukrajine stvara anti-Rusija.
Daleko smo od Trećeg svetskog rata, ali u toku je geopolitičko prepakivanje sveta. Ono nije na svom početku. Počelo je osnaživanjem Kine, pa onda i Rusije. Rusija je pokazala da neće tolerisati da u svom okruženju ima vazale Zapada, koji neće brinuti o svojim interesima nego će voditi prozapadnu politiku i da će je voditi postavljene nomenklature.
Zamislite da isto što radi Amerika u Ukrajini, da to radi Rusija u Kanadi. Hipotetički, zamislite da je Kanada antiamerička zemlja-eksponent Rusije. To je nešto što moramo da shvatimo.
Mora doći do prepakivanja sveta i formiranja neoklasičnih interesnih sfera. Pre svega na evroazijskom kopnu. Pitanje je šta je sledeći korak. Ukrajina nije daleko od nas. Od nje nas razdvaja samo Rumunija. Ukrajina izlazi na Dunav. Ona nam je blizu. I, zaista se postavlja pitanje u čijoj sferi će biti Balkan i postjugoslovenski prostor.
Budućnost američke rezolucije je ruski veto, a onda će se nešto od toga parcijalno primenjivati od strane Zapada. Pitanje je kakvi su ciljevi Rusije. Da li su samo parcijalni. I da li će u tom slučaju strateški pogrešiti. Da li će ponoviti naše greške: kreni, stani, povuci se. Ili će dugoročno rešiti pitanja. Ako ih ne reši sada, ona će se pojaviti opet. Ako ih ne reši sada, jednog dana će svakako morati, ako želi da živi i funkcioniše stabilno.
Zapad će uvoditi sankcije. NATO bi intervenisao da može da gađa iz vazduha, kao nas ovde, ali pošto to u Ukrajini ne može, onda neće ratovati već nastaviti da izaziva destabilizaciju. Ako bude mogao, ako mu bude dozvoljeno."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
milankukic
pre 3 godine
ma nato i ameri nesme ni iz vazduha jer bi ih rusi uništili nad ukrajinom do rusije nebi stigli oni su samo prema Srbiji pokazali zube 28 zemalja protiv jedne to se zove HRABROST
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da administracija američkog predsednika Donalda Trampa insistira da se sukob između Rusije i Ukrajine okonča najkasnije do juna, prenosi Fajnenšel tajms.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se vode "vrlo dobri razgovori" u vezi sa ratom između Rusije i Ukrajine, navodeći da bi kao rezultat pregovora "nešto moglo da se desi", bez iznošenja dodatnih detalja.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Oružane snage Ukrajine (OSU) rasporedile su višecjevne raketne sisteme HIMARS u stambenim kvartovima Harkova, odakle su, prema navodima ruskih izvora, izvršeni napadi na Belgorodsku oblast.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostujući na Informer TV govorio je o održanoj blokaderskoj tribini na Pravnom fakultetu u Beogradu ali i opštem stanju među blokaderima i posledicama koje ostavlja njihovo delovanje.
Dok hrvatskih rukometaša u Zagrebu, nedavno se pretvorio u nacionalistički skandal zbog nastupa ustaškog pevača Marka Perkovića Tompsona i nove promocije mržnje prema Srbima.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostujući na Informer TV govorio je o održanoj blokaderskoj tribini na Pravnom fakultetu u Beogradu ali i opštem stanju među blokaderima i posledicama koje ostavlja njihovo delovanje.
Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je da kategorički ne priznaje krivicu u slučaju „Generalštab“ jer, kako je istakao, ne postoji nikakvo krivično delo i dodao da se taj postupak vodi sa ciljem da se udari direktno na predsednika Aleksandra Vučića.
Jovan Radulović Jodžir potvrdio je da će napraviti tetovažu posvećenu Radojici Laziću, a na telu će mu nacrtan biti maslačak koji se raspršuje sa natpisom "Radojice, dođi sebi".
Voditeljka Exatlona Srbija Kristina Vasić uspešno je preskočila mrežu za padel i time je dobila opkladu sa Jovanom Radulovićem Jodžirom, pa će od njega dobiti 1.000 dinara.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Rok za prijavu nelegalnih objekata po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima "Svoj na svome" ističe večeras u ponoć.
Na putničkim terminalima graničnih prelaza ovog jutra nema zadržavanja, dok se na teretnom terminalu graničnog prelaza Batrovci čeka i do tri sata, rekli su iz Uprave granične policije.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranovič kaže da bez logističke podrške Miloš Medenica nije mogao pobeći, ali i da je policija na korak od odbeglog.
Takmičar Gavrilo kviza "Superpotera", koji se emituje subotom od 21 čas na Prvom programu RTS, pokušao da osvoji milion dinara. Iako u tome nije uspeo, osvojio je srca publike kada je otkrio da se bavi izradom umetničkih mozaika najčešće sa crkvenim motivima.
Španski i svetski mediji mesecima bruje o navodnom raskidu bivšeg fudbalera Barselone Žerara Pike (39) i njegove 12 godina mlađe partnerke Klare Čie Marti, zbog koje je pre nekoliko godina ostavio Šakiru.
Na snimku, koji se munjevito proširio internetom, u kadru su 23 godine mlađa Bojana Radić i njen partner, popularni glumac Vahidin Prelić, dok opis videa glasi:
"Tata kad mu kažem da mi je dečko njegovo godište". J
Filmovi nosioci 12 nominacija za Oskara i nagrađeni na svetskim festivalima biće premijerno prikazani publici u Beogradu u okviru dvodnevnog događaja FEST Intro, 25. i 26. februara 2026. u Sava centru.
Želja za snažnijim i ispunjenijim seksom vodi ka jednom jednostavnom triku koji može potpuno promeniti doživljaj u krevetu, i svaku ženu i muškarca dovesti do orgazma.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar