AMERI I NATO BI INTERVENISALI DA MOGU DA GAĐAJU IZ VAZDUHA, ALI... TO SA RUSIMA NE IDE, NISU ONI SRBIJA! Zato će nastaviti da pravi haos, ako budu mogali, ako im bude dozvoljeno...
Podeli vest
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. Ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi
Ukrajina je jezgro formiranja ruske države i nacije. A, i mnogo više - ocenio je u intervjuu za RTRS geopolitičar prof. dr Milomir Stepić.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
27.02.2022
16:58
Fakti prenose u celini Stepićeva ukazivanja i prognoze:
U savremenim okolnostima, pitanje Ukrajine je pitanje opstanka Rusije. Interes Zapada je da tu arbitrira i raspolaže ukrajinskim resursima koji spadaju među najveće na svetu.
Ukrajina je zemlja koja odlučuje o ruskoj sudbini jer je ona u predvorju Kremlja. U savremenim uslovima modernog naoružanja, ona je odskočna daska za rasparčavanje Rusije. Ti planovi postoje odavno i čak se nalaze u naučnoj literaturi.
Mi za sada ne znamo koji su konačni ciljevi Rusije i da li su ispunjeni već samim priznavanjem Donjecke i Luganske Narodne Republike. Po mom sudu, ciljevi su mnogo širi, kao i samo pitanje Ukrajine. Govorim o onome što je rekao predsednik Putin - da je jedan od ciljeva da se izvrši denacifikacija Ukrajine.
Godinama unazad smo svedoci jačanja neonacističkih snaga u Ukrajini i nije pogodno da zemlja kao što je Rusija, koja u svojoj istoriji ima borbu protiv nacizma, u svom komšiluku ima zemlju koja je pronacistički orijentisana. A Ukrajina je bila takva. I zamislite kakav bi bio uticaj Ukrajine da ona ostane na tom kursu kao sused Rusije.
Ciljevi se prepoznaju u geopolitici Rusije zapisanoj u knjigama, a to je da se SAD isteraju iz Evroazije u celini. To nama izgleda kao dalek i nemoguć cilj, ali SAD su pobedom u Drugom svetskom ratu zauzele makro mostobran u Evropi i posle Hladnog rata su pokušavale da ga prošire. U tome su uspele posle rušenja Berlinskog zida i doprle do granica same Rusije - Litvanije, Estonije i Letonije. Sada pokušavaju da taj mostobran još prošire. Rusi smatraju da su SAD strano telo na teritoriji Evroazije, pod formulom 'zašto bi jedna ne-evroazijska sila upravljala Evroazijom, gde se nalaze jedna Kina, Indija, Iran, pa i Rusija, Nemačka, Francuska'.
Dakle, ciljevi mogu biti mnogo dugoročniji.
Sa druge strane, i za Ameriku je ovo pitanje potvrde kredibiliteta. Posle nekoliko poraza, Amerika se suočava sa novim izazovom - da bude poražena njena geopolitika u samoj Ukrajini. Ako to Rusiji pođe zarukom, SAD će biti u ciklusu poraza.
Mnoge zemlje će pokušati da budu neutralne i da daju uopštena opredeljenja, svoje uopštene reči. Bilo bi dobro da to uradi i Srbija, kad smo već tu. Ali, Kina, kao svaka velika sila, poručuje jedno - da je neutralna po ovom pitanju, ali u Evroaziji, realno, postoji podela posla između Rusije, Kine, Indije i Irana. Kina vodi računa o svojim interesima na Dalekom istoku. Za sada, osim ekonomski, nema veliki prodor u Evropu, ali to ne znači da „sutra" toga neće biti. Kina proklamuje neutralnu politiku kao svoju poziciju, ali je i ona antiamerička sila kao i Rusija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping tokom susreta u Pekingu, 26. april 2019. (Foto: Kenzaburo Fukuhara/Pool Photo via AP)
Ukrajina je posle osamostaljenja insistirala na dekomunizaciji. Od rušenja spomenika, do promene svoje orijentacije i politike. Ali, samo do onih granica da ostane u svojim komunističkim granicama!
Situacija je slična našoj. Tamo lenjinisti i staljinisti, a ovde titoisti, uspostavljali su nekonsekventne granice. To je problem i postjugoslovenskog prostora već tri decenije. Borimo se toliko dugo sa granicama koje su tako napravljene da bi bila slaba Srbija, odnosno srpstvo. Tako je to urađeno i u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ta ideologija bila je na liniji da Rusija bude što slabija, da joj se oduzme što više teritorije i privrednih resursa, da se dovede u lošu geostratešku poziciju u smislu da joj se svi izlazi prema morima dovedu u pitanje. Tako je Rusija doživela da u vreme Hruščova izgubi Krim i Sevastopolj od vitalne važnosti za Rusiju.
Dakle, ako Ukrajina hoće dekomunizaciju - sad nećete ići parcijalno nego do kraja, to je snažna poruka Putina. Ona se može tumačiti i na balkanski način.
Dekomunizacija znači da se dovodi u pitanje cela Ukrajina, a to su potegli sami Ukrajinci kao mogućnost. Međutim, to ne može biti parcijalno.
Krim je nešto za šta se Rusija krvavo borila. Sevastopolj je nemerljivo važna baza. Zamislite da je Krim ostao u Ukrajini i da je ulaskom Ukrajine u NATO Krim postao baza Alijanse. Rusija ne bi imala šta da traži ni kao regionalna sila.
Istočni delovi Ukrajine bogati su resursima. Ukrajina je među prvim zemljama sveta po prirodnim bogatstvima - od gvožđa i oplemenjivača čelika do vode i černozema (može da hrani 15 puta više stanovnika od njenog broja).
Rusiji to ne znači puno, jer sama ima mnogo više, ali Zapad, odnosno Evropa, ako bi stavila šape na Ukrajinu, rešila bi svoj veliki problem nedostatka prirodnih resursa.
Ukrajina je veštačka zemlja, napravljena od istorijski ruskih teritorija na krajnjem zapadu, koje su pokatoličene. Kroz istoriju su pripadale i Poljskoj i Austrougarskoj itd. Sve u svemu, to je jedna nesrećna zemlja koja se bori iznutra sama sa sobom i teško može da opstane.
Takvih primera imamo mnogo u postjugoslovenskom prostoru.
Dugoročno posmatrano, EU će pretrpeti ogromnu, nemerljivu štetu. Ona nema energenata i gasa. I pre ratne krize, Evropa je bila u energetskoj krizi. Zamislite u kakvoj će krizi biti sada.
Severni tok 1 i 2 građeni su sa jakom geopolitičkom konotacijom. Da nje nema, da je sve mirno i normalno, da nema mnogo geopolitike, oni bi bili građeni kopnom preko pribaltičkih republika do Nemačke. Ali, bio je prepoznat geopolitički interes. I to je prepoznala Nemačka, a ne Rusija.
Pretnja je da gasovodne trase budu presečene ako idu preko zemalja za koje je Donald Ramsveld rekao da su 'nova Evropa'.
Nemačkoj je u interesu da se direktno poveže sa Rusijom. To je izazvalo ogroman strah u Americi i među atlantističkim zemljama, jer od osovine Moskva-Berlin njih hvata strah. Plaše se nemačke discipline i kapitala na jednoj strani i ruskih resursa, ljudskih vrednosti i površine teritorije na drugoj strani.
Ako se tu napravi osovina, onda talasokratske zemlje nemaju šta da traže u Evropi. Zato je prva američka reakcija bila da se gasovodi ometaju na sve moguće načine, da se zatvore ako treba. Ali, bez tih gasovoda, Evropa, a u prvom redu Nemačka, nemaju šta da očekuju.
Svaka velika sila kao Rusija želi da u svom okruženju ima mir i stabilnost, zemlje koje nisu orijentisane protiv nje, a odavno se govori da se od Ukrajine stvara anti-Rusija.
Daleko smo od Trećeg svetskog rata, ali u toku je geopolitičko prepakivanje sveta. Ono nije na svom početku. Počelo je osnaživanjem Kine, pa onda i Rusije. Rusija je pokazala da neće tolerisati da u svom okruženju ima vazale Zapada, koji neće brinuti o svojim interesima nego će voditi prozapadnu politiku i da će je voditi postavljene nomenklature.
Zamislite da isto što radi Amerika u Ukrajini, da to radi Rusija u Kanadi. Hipotetički, zamislite da je Kanada antiamerička zemlja-eksponent Rusije. To je nešto što moramo da shvatimo.
Mora doći do prepakivanja sveta i formiranja neoklasičnih interesnih sfera. Pre svega na evroazijskom kopnu. Pitanje je šta je sledeći korak. Ukrajina nije daleko od nas. Od nje nas razdvaja samo Rumunija. Ukrajina izlazi na Dunav. Ona nam je blizu. I, zaista se postavlja pitanje u čijoj sferi će biti Balkan i postjugoslovenski prostor.
Budućnost američke rezolucije je ruski veto, a onda će se nešto od toga parcijalno primenjivati od strane Zapada. Pitanje je kakvi su ciljevi Rusije. Da li su samo parcijalni. I da li će u tom slučaju strateški pogrešiti. Da li će ponoviti naše greške: kreni, stani, povuci se. Ili će dugoročno rešiti pitanja. Ako ih ne reši sada, ona će se pojaviti opet. Ako ih ne reši sada, jednog dana će svakako morati, ako želi da živi i funkcioniše stabilno.
Zapad će uvoditi sankcije. NATO bi intervenisao da može da gađa iz vazduha, kao nas ovde, ali pošto to u Ukrajini ne može, onda neće ratovati već nastaviti da izaziva destabilizaciju. Ako bude mogao, ako mu bude dozvoljeno."
Pokušaji Vašingtona da nanese fatalnu štetu Rusiji i destabilizuje njenu vladu ne samo da su propali već su doveli do drastičnog slabljenja NATO i poljuljanog imidža Sjedinjenih Država širom sveta - sukob u Ukrajini je pokazao da ni američka moć ni njeni resursi nisu neograničeni, piše bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor za "Amerikan konzervativ".
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
Novi paket američke pomoći Ukrajini neće sprečiti kraj neslavnog kijevskog režima, ocenio je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.
21.04.2024
20:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
milankukic
pre 2 godine
ma nato i ameri nesme ni iz vazduha jer bi ih rusi uništili nad ukrajinom do rusije nebi stigli oni su samo prema Srbiji pokazali zube 28 zemalja protiv jedne to se zove HRABROST
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Oružane snage Ruske Federacije izvršile su napad na položaj ukrajinske vojske u Odesi, u blizini mosta Gorbatovo, saopštio je Sergej Lebedev, koordinator organizacije koja deluje u interesu ruskih vlasti na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, za "RIA Novosti".
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić informisao je danas predstavnika Sjedinjenih Meksičkih Država pri Ujedinjenim nacijama Hektora Vaskonselosa o činjenicama i poziciji Srbije povodom nametanja nacrta rezolucije o Srebrenici na dnevni red Generalne skupštine UN, kao i o "nesagledivim posledicama kršenja procedura i osnovnih postulata na kojima se zasnivaju UN"
U okolnostima velikih pritisaka kojima je Srbija izložena mi nećemo pognuti glavu i izabrati put povlačenja, rekao je ministar Tomislav Momirović nakon radne večere sa ambasadorima islamskih zemalja u Srbiji održanoj u Vili dinastije Obrenović u Smederevu.
U susret prvoj godišnjici masovnog ubistva u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", ta škola objavila je na svom sajtu "IN MEMORIAM" posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbeđenja, koji su ubijeni 3. maja prošle godine.
U Info večeri gosti su bili Vjerica Radeta potpredsenica SRS i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili o potpunom rasulu opozicije, ali i o predstojećim izborima.
U Glavnom dnevniku, saznali smo aktuelna dešavanja u Srbiji i svetu, ali smo pričali i sa marketinškim stričnjakom Nebojšom Krstićem o opoziciji i raznim pritiscima sa Zapada na našu zemlju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
O planovima Zapada za uništavanje i dezintegraciju pravoslavnog sveta govorili su Goran Šarić, istoričar, novinar Slobodan Samardžija i ekonomista Nebojša Berak.
Milorad Ulemek Legija, koji je ponovo došao u žižu javnosti pošto su britanski mediji objavili da čoveka koji je osumnjičen za ubistvo novinarke Džil Dando, zapanjujuće podseća na bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije, već skoro 20 godina boravi u najčuvanijem delu požarevačkog zatvora Zabela, takozvanom Alkatrazu čiji je prvi stanovnik bio.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 17 osoba pripadnike dve organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da su izvršile krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela i falsifikovanje isprave u produženom trajanju, dok se četiri uhapšena lica iz ovih OKG, terete i za krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Večeras se dogodila nesreća na pruzi, kada je voz "Soko", koji je saobraćao iz Novog Sada za Beograd, na levom novosadskom koloseku deonice Stara Pazova - Inđija, udario i usmrtio nepooznatu osobu.
Glavni pretres u postupku protiv bivšeg novosadskog političara Srđana Egića (43), okrivljenog za silovanje, odložen je za 24. jun zbog nedolaska oštećene devojke N. Š. (21) iz Kule koja je svoj izostanak opravdala medicinskom dokumentacijom.
Mogao sam da dobijem novi ugovor pre dva meseca, ali tada nije bilo vreme, kaže trener fudbalera Partizana Igor Duljaj. Njegov tim je poražen u polufinalu Kupa na "Marakani" (2:0), tako da će i ovu sezonu završiti bez trofeja.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Nega kose predstavlja važan aspekt svakodnevne rutine mnogih ljudi. Zdrava i sjajna kosa ne samo da doprinosi estetskom izgledu, već je i odraz opšteg zdravlja i dobrobiti pojedinca.
Jedna od najpopularnijih voditeljki na našim prostorima, Jovana Jeremić, već neko vreme uživa u ljubavi sa biznismenom Draganom Stankovićem, a u nekoliko navrata je spomenula kako bi želela da rodi još jedno dete.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.