Doajen nemačke i evropske politike Vili Vimer poručuje da je situaciju u Ukrajini trasirala, između ostalog, put i nasilna transformacija NATO do koje je došlo usled agresije Alijanse na tadašnju SRJ 1999. Sada Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive
- Oružanim napadom na Jugoslaviju SAD su vratile rat u Evropu. Na tome se, međutim, nisu zaustavile. Napadale su, narednih godina, brojne države i protiv njih ratovale, sve do njihovog potpunog uništenja - kaže za "Novosti" Vimer koji je tokom bombardovanja SRJ bio zamenik predsedavajućeg Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).
On je naveo da je u u svom obraćanju ruskom narodu, početkom minule sedmice, ruski predsednik Vladimir Putin ukazao je na višegodišnji stav Rusije, naročito od agresije na tadašnju Jugoslaviju, koja je bila suprotna međunarodnom pravu.
- Vođenjem tog rata, Severnoatlantska alijansa je, od regionalnog odbrambenog, postala globalni napadački savez, kršeći Povelju UN i menjajući ugovor na kome počiva NATO, samovoljno i bez saglasnosti svojih članica. Suprotno svim obećanjima, datim u danima ujedinjenja dve Nemačke, da se ovaj vojni savez neće širiti ka sovjetskoj granici, upravo se to dogodilo. Ovo, ni u jednom trenutku, Putin nije odobrio.
Nemački političar podseća da na samitu u Bukureštu, 2008. godine, zbog suzdržanosti Nemačke i Francuske, nije doneta odluka o prijemu Ukrajine i Gruzije u NATO.
- SAD su, de fakto podmetnule ovu odluku sklapajući bilateralne konvencije sa Ukrajinom. Pretpostavlja se da je, tokom svoje posete Moskvi početkom oktobra 2021. godine, američka državna podsekretarka Viktorija Nuland, svojim ruskim sagovornicima na nivou vlade, ponudila neku vrstu "bezuslovne kapitulacije". Razvoj daljih događaja je poznat. Priznavanje obeju oblasti, Donjecka i Luganska, od strane Moskve je, saglasno članu deset Severnoatlantskog ugovora kojim je osnovan NATO, učinila praktično nemogućim pristup Ukrajine Alijansi, bez obzira na odluku iz Bukurešta 2008. godine.
Da li je počeo Treći svetski rat ili je ovo "vikend sukob"?!
U Moskvi se, posle posete Nulandove i mnogih drugih okolnosti, stekao utisak stezanja omče oko vrata. Putinovi govori, ovih dana, potvrdili su takav zaključak. Na njemu je bilo da to kaže, a na drugima da to čuju. Sada se valjda više i ne može drugačije. Godine 1988. najviši lideri CIA u Vašingtonu rekli su grupi nemačkih poslanika, sa mnom na čelu, da tadašnji Sovjetski Savez nema ofanzivne namere u Evropi. Posledica akcija pod Napoleonom i Hitlerom jeste moskovska zabrinutost za "zaštitu majčice Rusije". Putin je, u više velikih govora, ukazao na razorne posledice sastanka "Versaj 1919" i sramne akcije protiv Nemačke. Profesor Sosnovski i ja pisali smo o tome u našoj knjizi "I uvek ponovo Versaj", iz 2019. godine. Po ruskom mišljenju, Zapad je ignorisao Rusiju. I šta sada?
Vimer se osvrnuo i na paralele između NATO agresije prema nekadašnjoj Jugoslaviji i ruske intervencije u Ukrajini.
- Američka vlada drži se pravnog stanovišta po kome je njeno ratno delovanje protiv SRJ u to vreme predstavljalo presedan u smislu međunarodnog prava. Svaka druga država mogla bi da se poziva na takav američki pristup u ovom pogledu i "maše" njime kao opravdanjem za svoju agresiju. Agresijom na Jugoslaviju Sjedinjene Države su vratile rat u Evropu i nastavile ga protiv brojnih drugih država.
On smatra i da se Zelenski preigrao kad je reč o Americi i NATO
- Svako je, poslednjih godina, mogao da vidi da je Ukrajina za SAD bila tek sredstvo za postizanje cilja protiv Rusije. Na ozloglašenoj američkoj konferenciji u Bratislavi, krajem aprila 2000. godine, Sjedinjene Države su izložile svoj budući koncept Evrope.
Posle toga, za Rusiju više nema mesta u Evropi. Zapadna argumentacija o sankcijama Rusiji učinile su jasnim i nedvosmislenim ovaj oblik hibridnog ratovanja, druge procedure, takođe. Američka akcija protiv Jugoslavije, a takođe i protiv predsednika Slobodana Miloševića, odgovara dugoj tradiciji američke politike, koja je od 1914. godine bila usmerena protiv carske Nemačke.
Foto: Printskrin Youtube/RT
JASNA PORUKA O UZOROCIMA RATA U UKRAJINI, Vili Vimer, nemački političar
Nemac navodi i da vojna dešavanja u Ukrajini diktiraju nacistički bataljoni i "frajkorps" formacije, koji nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, određuju vojna dešavanja, ne samo u Donbasu.
- Pod tim okolnostima Kijev je morao da računa sa posledicama iz pravca zapadne Evrope, dakle sa aktivnostima iz daljine usmerenim na Ukrajinu. Nemačka dosad nije isporučila Ukrajini nikakvo oružje. Kakvu bi to globalnu sliku stvorilo kada bi se nemačko oružje pojavilo u rukama onih u Ukrajini koji još uvek veličaju SS ideologiju, ili koji su u Lavovu, jednom od najvećih kulturnih centara u Ukrajini, ustanovili "Institut Jozefa Gebelsa"?
Nemačka je, objašnjavam izgubila blokadom "Severnog toka 2", ne samo u novcu, nego i svojoj poziciji prema SAD?
- Bilo je predvidljivo da će SAD za svoju prvu metu u aktuelnom sporu uzeti stopiranje "Severnog toka 2". Treba napomenuti da je ovaj cilj američki predsednik Džozef Bajden najavio upravo u trenutku dok je pored njega stajao nemački kancelar Olaf Šolc.
Vimer na kraju dodaje da Vašington postigao postigao povratak na podelu Starog kontinenta.
- Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive.
Teritorijalne pretenzije ili je motivacija drugačija?!
Putin je, u istom obraćanju, ukazao i na činjenicu da je, prilikom posete američkog predsednika Bila Klintona Moskvi 2000. godine, šefu Bele kuće pomenuo razmišljanja o ulasku Rusije u NATO. U intervjuu koji je 2017. godine dao američkom reditelju Oliveru Stounu, Putin je ispričao da je "Klinton odgovorio da mu to ne smeta, ali da se ostatak američke delegacije vidno unervozio". Razvoj daljih događaja je poznat. Prisajedinjenjem Krima 2014. godine nakon puča i potonjih akcija pučističke vlade u Kijevu protiv manjine stanovništva ruskog govornog područja u zemlji, koja je, međutim, bila većinska na Krimu i u dve već pomenute oblasti, Donjecku i Lugansku, Rusija je u vezi sa ciljem puča morala da preduzme akciju protiv vojne luke Sevastopolj i tako uspešno sprečila veliki evropski sukob koji je mogao da nastane u tom trenutku.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Aktivna faza rata u Ukrajini mogla bi da se završi pre izbora za američki Kongres, koji su zakazani za 3. novembar, prenosi ukrajinski medij "RBC-Ukrajina".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada poseduje čvrste dokaze o tome da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu sa okupiranih teritorija i sistematski ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Istražni komitet Ruske Federacije saopštio je da je došao do novih informacija i dokumenata koji, prema njihovim tvrdnjama, svedoče o razvoju komponenti biološkog oružja na teritoriji Ukrajine, a pod pokroviteljstvom i uz direktno finansiranje Ministarstva odbrane SAD (Pentagona).
U neočekivanom diplomatskom obrtu, Sjedinjene Američke Države su povukle potez koji je iznenadio njihove partnere u Ujedinjenim nacijama, odbivši da se pridruže zvaničnoj osudi Rusije.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ujedinjena avio-proizvodna korporacija (UAK) zvanično je predala novu partiju višenamenskih borbenih aviona Su-35S Vazdušno-kosmičkim snagama Ruske Federacije.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Sukobi i podele unutar opozicionog i blokaderskog tabora sve su vidljiviji, a najnoviji verbalni obračun izbio je između advokata Ivana Ninića i novinarke Antonele Rihe.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
U jeku razvoda od Teodosića, Jelisaveta Orašanin ponovo je u centru pažnje zbog veze sa 11 godina mlađim kolegom, a pojavila se i fotka na kojoj se ljube!
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar