• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Novosti.rs

28.02.2022

17:38

DOAJEN NEMAČKE POLITIKE VILI VIMER JASAN, NAPADOM NA SRBIJU SAD SU VRATILE RAT U EVROPU! Ukrajina je samo... Ima li iko kome još nije jasno?!

Vesti

DOAJEN NEMAČKE POLITIKE VILI VIMER JASAN, NAPADOM NA SRBIJU SAD SU VRATILE RAT U EVROPU! Ukrajina je samo... Ima li iko kome još nije jasno?!

Podeli vest

Doajen nemačke i evropske politike Vili Vimer poručuje da je situaciju u Ukrajini trasirala, između ostalog, put i nasilna transformacija NATO do koje je došlo usled agresije Alijanse na tadašnju SRJ 1999. Sada Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive

- Oružanim napadom na Jugoslaviju SAD su vratile rat u Evropu. Na tome se, međutim, nisu zaustavile. Napadale su, narednih godina, brojne države i protiv njih ratovale, sve do njihovog potpunog uništenja - kaže za "Novosti" Vimer koji je tokom bombardovanja SRJ bio zamenik predsedavajućeg Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).

On je naveo da je u u svom obraćanju ruskom narodu, početkom minule sedmice, ruski predsednik Vladimir Putin ukazao je na višegodišnji stav Rusije, naročito od agresije na tadašnju Jugoslaviju, koja je bila suprotna međunarodnom pravu. 

- Vođenjem tog rata, Severnoatlantska alijansa je, od regionalnog odbrambenog, postala globalni napadački savez, kršeći Povelju UN i menjajući ugovor na kome počiva NATO, samovoljno i bez saglasnosti svojih članica. Suprotno svim obećanjima, datim u danima ujedinjenja dve Nemačke, da se ovaj vojni savez neće širiti ka sovjetskoj granici, upravo se to dogodilo. Ovo, ni u jednom trenutku, Putin nije odobrio.

(UŽIVO) RAT U UKRAJINI! PUTIN IZNEO MAKRONU USLOVE ZA PREKID RATA! (FOTO+VIDEO)

Nemački političar podseća da na samitu u Bukureštu, 2008. godine, zbog suzdržanosti Nemačke i Francuske, nije doneta odluka o prijemu Ukrajine i Gruzije u NATO. 

- SAD su, de fakto podmetnule ovu odluku sklapajući bilateralne konvencije sa Ukrajinom. Pretpostavlja se da je, tokom svoje posete Moskvi početkom oktobra 2021. godine, američka državna podsekretarka Viktorija Nuland, svojim ruskim sagovornicima na nivou vlade, ponudila neku vrstu "bezuslovne kapitulacije". Razvoj daljih događaja je poznat. Priznavanje obeju oblasti, Donjecka i Luganska, od strane Moskve je, saglasno članu deset Severnoatlantskog ugovora kojim je osnovan NATO, učinila praktično nemogućim pristup Ukrajine Alijansi, bez obzira na odluku iz Bukurešta 2008. godine.

Da li je počeo Treći svetski rat ili je ovo "vikend sukob"?!

U Moskvi se, posle posete Nulandove i mnogih drugih okolnosti, stekao utisak stezanja omče oko vrata. Putinovi govori, ovih dana, potvrdili su takav zaključak. Na njemu je bilo da to kaže, a na drugima da to čuju. Sada se valjda više i ne može drugačije. Godine 1988. najviši lideri CIA u Vašingtonu rekli su grupi nemačkih poslanika, sa mnom na čelu, da tadašnji Sovjetski Savez nema ofanzivne namere u Evropi. Posledica akcija pod Napoleonom i Hitlerom jeste moskovska zabrinutost za "zaštitu majčice Rusije". Putin je, u više velikih govora, ukazao na razorne posledice sastanka "Versaj 1919" i sramne akcije protiv Nemačke. Profesor Sosnovski i ja pisali smo o tome u našoj knjizi "I uvek ponovo Versaj", iz 2019. godine. Po ruskom mišljenju, Zapad je ignorisao Rusiju. I šta sada?

Vimer se osvrnuo i na paralele između NATO agresije prema nekadašnjoj Jugoslaviji i ruske intervencije u Ukrajini.

- Američka vlada drži se pravnog stanovišta po kome je njeno ratno delovanje protiv SRJ u to vreme predstavljalo presedan u smislu međunarodnog prava. Svaka druga država mogla bi da se poziva na takav američki pristup u ovom pogledu i "maše" njime kao opravdanjem za svoju agresiju. Agresijom na Jugoslaviju Sjedinjene Države su vratile rat u Evropu i nastavile ga protiv brojnih drugih država.

RUSIJA NE MOŽE SEBI DA DOZVOLI DA NE USPE! Vojni ekspert tvrdi: Putin će IĆI DO KRAJA!

On smatra i da se Zelenski preigrao kad je reč o Americi i NATO

- Svako je, poslednjih godina, mogao da vidi da je Ukrajina za SAD bila tek sredstvo za postizanje cilja protiv Rusije. Na ozloglašenoj američkoj konferenciji u Bratislavi, krajem aprila 2000. godine, Sjedinjene Države su izložile svoj budući koncept Evrope.
Posle toga, za Rusiju više nema mesta u Evropi. Zapadna argumentacija o sankcijama Rusiji učinile su jasnim i nedvosmislenim ovaj oblik hibridnog ratovanja, druge procedure, takođe. Američka akcija protiv Jugoslavije, a takođe i protiv predsednika Slobodana Miloševića, odgovara dugoj tradiciji američke politike, koja je od 1914. godine bila usmerena protiv carske Nemačke.

Foto: Printskrin Youtube/RT

JASNA PORUKA O UZOROCIMA RATA U UKRAJINI, Vili Vimer, nemački političar

Nemac navodi i da vojna dešavanja u Ukrajini diktiraju nacistički bataljoni i "frajkorps" formacije, koji nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, određuju vojna dešavanja, ne samo u Donbasu.

- Pod tim okolnostima Kijev je morao da računa sa posledicama iz pravca zapadne Evrope, dakle sa aktivnostima iz daljine usmerenim na Ukrajinu. Nemačka dosad nije isporučila Ukrajini nikakvo oružje. Kakvu bi to globalnu sliku stvorilo kada bi se nemačko oružje pojavilo u rukama onih u Ukrajini koji još uvek veličaju SS ideologiju, ili koji su u Lavovu, jednom od najvećih kulturnih centara u Ukrajini, ustanovili "Institut Jozefa Gebelsa"?

STIGLA NOVA NAREĐENJA! NUKLEARNA TRIJADA Rusije otpočela borbeno dežurstvo sa pojačanim snagama!

Nemačka je, objašnjavam izgubila blokadom "Severnog toka 2", ne samo u novcu, nego i svojoj poziciji prema SAD?

- Bilo je predvidljivo da će SAD za svoju prvu metu u aktuelnom sporu uzeti stopiranje "Severnog toka 2". Treba napomenuti da je ovaj cilj američki predsednik Džozef Bajden najavio upravo u trenutku dok je pored njega stajao nemački kancelar Olaf Šolc.

Vimer na kraju dodaje da Vašington postigao postigao povratak na podelu Starog kontinenta. 

- Rusi ne žele da budu izbačeni iz Evrope, Amerikanci ne žele da je napuste, a Evropljani bi samo - da prežive.

Teritorijalne pretenzije ili je motivacija drugačija?!

Putin je, u istom obraćanju, ukazao i na činjenicu da je, prilikom posete američkog predsednika Bila Klintona Moskvi 2000. godine, šefu Bele kuće pomenuo razmišljanja o ulasku Rusije u NATO. U intervjuu koji je 2017. godine dao američkom reditelju Oliveru Stounu, Putin je ispričao da je "Klinton odgovorio da mu to ne smeta, ali da se ostatak američke delegacije vidno unervozio". Razvoj daljih događaja je poznat. Prisajedinjenjem Krima 2014. godine nakon puča i potonjih akcija pučističke vlade u Kijevu protiv manjine stanovništva ruskog govornog područja u zemlji, koja je, međutim, bila većinska na Krimu i u dve već pomenute oblasti, Donjecku i Lugansku, Rusija je u vezi sa ciljem puča morala da preduzme akciju protiv vojne luke Sevastopolj i tako uspešno sprečila veliki evropski sukob koji je mogao da nastane u tom trenutku.

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Nemacka je fijuknula

pre 2 godine

Objasni ti to crveno-zeleno-žutim lopovima i diletantima i amaterima!

sledeća vest

Izbori 2024

Nastavljeni razgovori vlasti i opozicije o izbornim uslovima!
Izbori 2024

Nastavljeni razgovori vlasti i opozicije o izbornim uslovima!

U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.

26.04.2024

14:13

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Kragujevački opštinari dali krv!
Humanitarna akcija

Kragujevački opštinari dali krv!

Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.

26.04.2024

12:17