NEĆE SKORO KRAJ RATA U UKRAJINI!? Poslednja analiza govori o Putinovoj šansi za pobedu, a Ukrajinci... Oni su odlučni u odbrani
Podeli vest
Ako su sukobi u mestima kao što su Etiopija, Palestina, Kašmir, Sirija i Jemen nešto dokazali, onda je ratove lako započeti, ali su i brutalni, nerešivi i teško završiti. Nestalna priroda međunarodnih medija znači da dugotrajni sukobi brzo gube pažnju sveta, ako su je ikada imali, piše Atlantik
U ovom trenutku, ruska invazija na Ukrajinu je u centru zbivanja, privlačeći više pažnje od tekućih pokolja u drugim nacijama – dvostruki standard koji je široko primećen. Ali taj jaz u pokrivenosti će verovatno postati još upečatljiviji što duže traje sukob, jer faktori koji čine dugi rat u Ukrajini naizgled neizbežnim su isti oni zbog kojih je malo verovatno da će izmaknuti sa svetskog kolektivnog radara.
Pregovori između Moskve i Kijeva o sukobu u Ukrajini, koji su vođeni licem u lice u Belorusiji, nastavljeni su putem video veze, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, javila je agencija RIA
12.03.2022
17:36
Na neki način, Ukrajina je već bila usred dugotrajne krize. Zemlja je u oružanom sukobu sa Rusijom od ilegalne aneksije Krima od Moskve 2014. godine, koja je čak i pre ruske invazije prošlog meseca rezultirala smrću više od 14.000 ljudi, od kojih su mnogi civili. To što je rat sada eskalirao izvan de fakto granice dve zemlje, podiglo je ulog u sukobu, ugrožavajući i suverenitet Ukrajine i suvereniteta njenih suseda, od kojih se mnogi sada opravdano pitaju da li bi oni mogli da budu sledeći.
Iako joj je lokacija posvetila veliku pažnju u odnosu na druge sukobe, to je takođe ono što čini izglede za dugotrajni rat još verovatnijim. Ukrajina se, na kraju krajeva, nalazi na pragu Evropske unije i NATO-a, od kojih oba imaju sopstveni interes da osiguraju da se suverenitet zemlje održi i da se agresija Rusije ograniči. Što duže traje ruska invazija, to je veća izbeglička kriza sa kojom će se Evropa verovatno suočiti, a situacija postaje rizičnija za NATO, koji se uložio mnogo da izbegne da bude uvučen u direktan sukob sa ruskim trupama.
Ovom riziku doprinosi i nepredvidljivost Vladimira Putina, koji predstavlja ne samo stalnog člana Saveta bezbednosti UN sa pravom veta (pozicija koju Moskva redovno koristi u svoju korist), već i državu sa nuklearnim oružjem. To što je ruski predsednik već zapretio da će upotrebiti svoj nuklearni arsenal je samo jedna briga; da bi mogao da primeni brutalnu vojnu taktiku sličnu onima koje koristi Rusija u Siriji i Čečeniji je drugo.
Sve osim pobede u Ukrajini Putin bi mogao da vidi kao egzistencijalnu pretnju, ne samo Rusiji, već i njegovom sopstvenom shvatanju moći.
„On se politički ne nalazi na mestu gde si može priuštiti da prihvati ponižavajući poraz“, rekao je Majkl Kofman, ekspert za rusku vojsku u Centru za pomorske analize.
„Kao što su Ukrajinci odlučni u svojoj odbrani, Vladimir Putin je odlučan da pobedi!"
Međutim, brutalnija vojna kampanja ne znači nužno i kraću. Čak i ako ruske trupe budu u stanju da preuzmu kontrolu nad Kijevom i drugim velikim gradovima, suočiće se sa verovatno većim izazovom okupacije zemlje, a da ne spominjemo suzbijanje potencijalno nasilne pobune. Iako ukrajinski otpor verovatno ne bi mogao da uskrati Putinu vojnu pobedu u zemlji, to bi ga u najmanju ruku moglo sprečiti da proglasi političku pobedu.
„Zastoj u Ukrajini je verovatno podnošljiviji nego što je za Putina“, rekao mi je Tomas Pepinski, nerezidentni saradnik na Brukings institutu koji je opširno pisao o ratu među pobunjenicima. „Godišnje će to koštati vojnike [Rusije], a koštaće ih i opremu, koja je skupa.
Sve ovo, naravno, pretpostavlja da ruski rat ne eskalira dalje od Ukrajine. Jedna zabrinutost je da bi se to moglo proširiti i na druge postsovjetske zemlje kao što su Moldavija i Gruzija, koje, kao i Ukrajina, imaju otcepljene regione koje podržava Rusija na svojim teritorijama. Drugi, možda i veći rizik je da bi se ruska agresija mogla proširiti i dalje, na Baltik, što ne samo da bi uvuklo NATO u potencijalni sukob, već bi i suštinski ugrozilo poredak nakon hladnog rata.
„Ova priča je velika [kao], ako ne i veća, od 11. septembra i pada Sovjetskog Saveza“, rekao je frilens noivinar Oz Katerji, komentari koji su delimično ponovili one koje je dao britanski ministar spoljnih poslova.
„Tek smo na početku. Nemamo pojma kakve će posledice ovoga biti dugoročne ili čak kratkoročne.” Najveća nepoznanica nije kada će se ovaj rat završiti – jer neće uskoro – već gde.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Kijev sada ima mnogo manje resursa od Moskve, koja svakim danom povećava svoje mogućnosti. Ovo je izvestio ruski stručnjak Jurij Podoljaka, navodeći tok letnje vojne kampanje 2024. sa fokusom na „ofanzivu na Harkov“.
Kritike iz Rusije na račun predsednika Vladimira Putina mogle su se čuti od početka rata u Ukrajini. Prigovarali su mu što nisu uspeli da zauzmu Kijev, negodovali i tražili od Putina da učini velike kadrovske promene. Naveliko se pisalo o ruskim vojnicima koji su odlazili u rat bez odgovarajuće opreme i bez zaliha hrane, navodi Njujork tajms. Dugo se činilo da niko za takve propuste neće odgovarati, međutim, neočekivano za mnoge, Putin je u poslednje vreme počeo da povlači veoma radikalne poteze.
Zapadno oružje nije se pokazalo u zoni specijalnih operacija, piše Njujork tajms.
29.05.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregovori između Moskve i Kijeva o sukobu u Ukrajini, koji su vođeni licem u lice u Belorusiji, nastavljeni su putem video veze, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, javila je agencija RIA
Ruski stručnjaci trenutno analiziraju sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS. Na raspolaganju im se nalaze blok laserskih žiroskopa i GPS modul, prenosi agencija RIA Novosti, pozivajući se na stručnjaka za naoružanje.
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
Bosanski i opozicioni mediji u Srbiji očigledno ne mogu da se pomire sa krahom rezolucije o Srebrenici, pa je usledio novi koordinisani napad na predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog njegove pobede u Ujedinjenim nacijama.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je novo upozorenje i to zbog porasta vodostaja na jugozapadnim, južnim i jugoistočnim delovima Beograda u toku sutrašnjeg dana.
U skladu sa akciznim kalendarom s prvim danom jula veća je i akciza na duvan i duvanske proizvode. U periodu od 1. jula do 31. decembra 2024. godine, nova specifična akciza na cigarete povećana je na 99,41 dinara po paklici, tako da pušače očekuje novo povećanje cena cigareta.
Predsednik RS Milorad Dodik mora biti uklonjen sa političke scene u BiH, izjavio je za agenciju Fena zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i lider stranke "Napred" Šemsudin Mehmedović!
Novinar hronike Informera Jelena Rafailović, analizirala je u Info jutru teroristički napad u Beogradu koji se dogodio u subotu, kada je vehabija Miloš Žujović ranio žandarma i pokušao da uđe u izraelsku ambasadu.
U opštinama na severu Kosova i Metohije osvanuli su plakati sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz poruku "Vrhovni komandante čekamo te". O tome su, ali i o stanju na KiM u Info jutru govorili Sandra Božić, članica Predsedništva SNS i Lazar Stević, TV Most.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
U saobraćajnoj nesreći u Ribarima kod Šapca posle ponoći je poginula starija žena kada je na nju naleteo automobil kojim je upravljao G.S. iz ovog mesta, saznaje Informer.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić otkrio je da je Crnogorska policija obavila razgovor sa ženom Miloša Žujovića, koji je izvršio teroristički akt pucavši iz samostrela na čuvara izraelske ambasade u Srbiji.
Nišlija (82) preminuo je jutros oko 7.50 časova nakon što je automobilom sleteo sa Bulevara Nikole Tesle i probio zaštitnu ogradu na poligonu za obuku vozača, saznaje Informer.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Terorista koji je u subotu ranio pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela u Beogradu, prema oceni predsednika Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, nije delovao sam, jer su otkrivene njegove konekcije sa drugim verskim konvertitima koji su pripadnici iste organizacije.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.