Četiri paketa antiruskih „paklenih" zapadnih sankcija, koje su poslednjih nedelja nametnute ruskim finansijama, trgovini i stotinama pojedinaca, nisu postigle ciljeve. Zapad, nastavljajući da se bori u rusofobičnoj histeriji, tvrdoglavo ne želi da stane, što će ga žestoko koštati, ističe Igor Juškov, stručnjak Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost u Moskvi i blizak saradnik predsednika Rusije Vladimira Putina
Tako je Evropska unija, koja je ranije izjavila da su njene mogućnosti sankcija potpuno iscrpljene, najavila peti paket ekonomskih mera, koji će, kako veruje, konačno naterati Kremlj da odustane, od specijalne operacije denacifikacije Ukrajine.
Cena benzina preko noći oborila sve istorijske rekorde
Konkretno, Evropa namerava da uvede potpuni embargo na snabdevanje ruskom naftom i o ovoj odluci će razgovarati u Briselu, uključujući i u okviru niza samita zemalja učesnica NATO-a i G7 (G7), uključujući Japan, za koji tamo u četvrtak, 24. marta, planira da stigne američki predsednik Džo Bajden, koji je već uveo sličan embargo.
Za Ameriku je, mora se reći, takva odluka bila izuzetno teška i već je dovela do naglog povećanja domaćih cena goriva i hrane.
Cena benzina tamo je preko noći oborila sve istorijske rekorde, a inflacija je već dostigla dvocifrenu, iako je donedavno bila veoma mala.
Ono što je pitanje jeste da li će se EU odlučiti na takav korak, s obzirom na njenu kritičnu energetsku zavisnost, od ruskih snabdevanja? Rojters, pozivajući se na sopstvene diplomatske izvore, javlja da baltičke zemlje insistiraju na embargu.
Bugarska, inače, takođe izražava spremnost da napusti rusku naftu, iako jedina bugarska rafinerija nafte pripada ruskom Lukoilu i obezbeđuje više od 60 odsto goriva, koje se koristi u balkanskoj zemlji.
Istovremeno, Nemačka upozorava na prebrzo delovanje, zbog ionako visokih cena energenata u Evropi.
Ovakvo ponašanje Nemačke je razumljivo: ona nije samo najveći potrošač ruske nafte u Evropskoj uniji, već je i generalno kritično zavisna od snabdevanja ruskim energentima, posebno gasom.
A Moskva je, posebno, preciziraju zapadne novinske agencije, već upozorila da bi sankcije EU, na rusku naftu mogle da je podstaknu da zatvori gasovod ka Evropi.
Ali još uvek postoje zalihe mineralnih đubriva, koje skoro polovinu kontrolišu Rusija i Belorusija. Poljoprivrednici u EU su u panici ali bi im se moglo savetovati da pređu na stajnjak.
Ipak, konačnu reč, po svemu sudeći, imaće Francuska, koja je na čelu šestomesečnog predsedavanja EU.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Predsednik Emanuel Makron je ranije rekao da ako situacija u Ukrajini nastavi da se pogoršava, onda ne bi trebalo da bude "tabua", u pogledu sankcija.
Ako EU posledično izglasa potpuni embargo na isporuku ruske nafte, neće li to postati simbol konačnog „propadanja Evrope"?
A kako će se to odraziti na samu Rusiju?
Teoretski, naravno, Evropska unija može da odbije rusku naftu. Ali u praksi, naravno, biće izuzetno teško jednostavno zameniti obim isporuke ruske nafte Evropi.
Na primer, nedavna priča sa obustavom naftovoda Druzhba, pokazala je da se, ako je potrebno, sva naša nafta mirno utovaruje u tankere i izvozi morem na azijska tržišta (osim, ??naravno, ako ne postoje neke sankcije, koje sprečavaju normalan transport).
I u ovom slučaju bliskoistočni dobavljači će se preorijentisati na Evropu, odnosno doći će do svojevrsne razmene prodajnih tržišta.
Ali ova preorijentacija će trajati, prvo, prilično dugo, od nekoliko meseci do godinu dana, a najmanji diskontinuitet u ovom procesu će izazvati nestašicu nafte u Evropi i povećanje cena ovog resursa.
Ovo samo igra na ruku Rusiji, jer u ovom slučaju može da obezbedi dodatne popuste na svoju naftu.
Ovo je ako uzmemo u obzir samo naftu. Ali Rusija polazi od principa da ili sa Evropskom unijom mirno trgujemo svim energentima ili sa njima uopšte ne trgujemo, povezujući snabdevanje nafte sa gasom i ugljem.
Zbog toga, EU rizikuje ne samo da svoja tržišta gurne u grozničavo stanje, već i da izgubi ruski gas, a ovo je potpuno drugačije slaganje.
Ruski gas u Evropi jednostavno nema čime da se zameni. Bićemo prinuđeni i da smanjimo njegovu proizvodnju, jer jednostavno ne možemo da širimo tokove gasa na druga tržišta.
Tako će u globalnom gasnom bilansu od 150 milijardi kubnih metara biti ogromna rupa, koliko smo mi prošle godine isporučili Evropi. Biće to kolaps i ogromne cene širom sveta.
Evropljani, na primer, neće imati dovoljno gasa, jer niko u svetu ne može toliko da poveća proizvodnju, kao ni naftu i ugalj, a to, pak, znači prekid u snabdevanju potrošača električnom energijom.
Plus, grejne sezone su veliko pitanje, jer, na primer, do oktobra ove godine podzemna skladišta gasa (UGS) u Evropi, moraju biti popunjena 90 odsto.
I to uprkos činjenici da su prošle godine tek do novembra uspeli da popune pogone UGS za samo 74 odsto, a i tada počevši sa većim nivoom zaostalih rezervi nego sada. Kako to učiniti bez najvećeg dobavljača gasa?
Politikolog Aleksej Anpilogov navodi da ima utisak da Evropljani, pucajući sebi u obe noge, sada, stisnuvši zube, gađaju sebe negde u predelu prepona".
- Evropska unija nije koristila rusku naftu u njenom sirovom obliku, već je ugradila u veoma duge tehnološke lance, proizvodeći od nje, ne samo razne petrohemije i plastiku, već i đubriva, kao i maziva.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
U slučaju embarga na rusku naftu, cela ova ogromna ekonomska nadgradnja Evrope sa najvećom dodatnom vrednošću će se jednostavno urušiti.
Čeka se peti, šesti, sedmi paket sankcija
Kao rezultat, recimo, naš polietilen ili propilen će jednostavno potisnuti evropsku robu sa tržišta zbog niske cene, a ovaj sankcioni rat će na kraju jednostavno ići mnogo više.
Ono što Evropu zanima hoće li Moskva uzvratiti i uvesti kontrasankcije Rusije, u slučaju pozitivne odluke EU, o embargu na naftu?
Anpilogov kaže da se Rusiji ne žuri sa kontrasankcijama.
- Čeka se peti, šesti, sedmi paket sankcija, čeka se da Evropa, slikovito rečeno, ostane bez metaka za pucanje. Očigledno, kada njihovi „pucnji" postanu potpuno smešni, poput američke zabrane isporuke crnog kavijara, mislim da će onda uslediti naše kontrasankcije - kaže on i dodaje:
- A one će biti izuzetno bolne za Evropu, stvarajući nepodnošljive uslove za postojanje lokalnih elita, tako da će evropsko stanovništvo dobro razmisliti da li je njihova politika ne samo dalekovida, već bar nacionalno orijentisana.
Pitanje koje se nameće jeste i da li će ovo simbolizovati konačno „propadanje Evrope" u političkom smislu?
Anpilogov ističe da Evropa, zapravo, nikada nije bila integralna. Upravo je jedinstvo isključivo evropske birokratije dovelo EU do haosa, mnogo pre događaja u Ukrajini -jasan je on.
Evropsku uniju, navodi on čeka nekoliko izuzetno teških godina, a kriza u Evropi neće biti samo ekonomska, već i socijalna.
- Ona će, pored već postojećih tri miliona ukrajinskih izbeglica, morati da primi još oko 10 miliona izbeglica iz Afrike i Bliskog istoka, za koje se očekuje da će je zbog gladi preplaviti, u narednih šest meseci. Sve će to, pak, izazvati političku krizu, koja će, po mom mišljenju, dovesti do toga da će na vlast doći ekstremni levičari, a ponegde, nažalost i otvoreno nacistički režimi, koji će pokrenuti probleme u odnosima sa migrantima. Generalno, budućnost EU je, prema mojim pretpostavkama, veoma, veoma tužna.
Sankcije Zapada dovode u pitanje smisao novca duž podele na Istok i Zapad, jer ukoliko novac dobijen u zamenu za robu može biti zamrznut - onda to uopšte i nije novac
U američkom Senatu predstavljen je nacrt zakona kojim se predviđa novi paket oštrih sankcija protiv Rusije, uključujući mogućnost uvođenja ličnih mera protiv predsednika Vladimira Putina.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju napada na ruske naftne rafinerije, objavio je britanski list "Fajnenšal Tajms", pozivajući se na visoke ukrajinske zvaničnike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sankcije Zapada dovode u pitanje smisao novca duž podele na Istok i Zapad, jer ukoliko novac dobijen u zamenu za robu može biti zamrznut - onda to uopšte i nije novac
Ogroman stub gustog crnog dima nadvio se nad Elektrostaljem nakon udara bespilotnih letelica na logistički centar Vajldberiza, dok snimci sa lica mesta pokazuju skladište potpuno zahvaćeno vatrom i delove konstrukcije koji se ruše pred naletom plamena.
Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) saopštio je da je izveo iznenadni napad na američki centar za specijalne operacije u oblasti Al Tanf u Siriji, uništio radar i nekoliko vojnih helikoptera i ubio „veliki broj“ američkih vojnika.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Redakciji Informera se javio jedan od članova Saveta Univerziteta koji ne podržava Đokića i blokadere, tom prilikom izneo zastrašujuće činjenice i dokaze o pokušaju krađe i lažiranja rezultata glasanja koji su izveli blokaderi na čelu sa Đokićem, u pokušaju da potpuno i konačno privatizuju Univerzitet.
Dok pošten svet u Srbiji radi, stvara i bori se za napredak svoje zemlje, perjanice tajkunskih medija i blokaderi koji bi da ruše Srbiju, još jednom pokazuju kako zapravo žive na visokoj nozi i uživaju bez trunke blama. Ekskluzivni snimak, koji je zabeležila naša budna GOSI služba, dokazuje da za njih nema krize, za njih postoje samo opuštanje, šetnja i lagodan život.
Sada to, dakle, i zvanično znamo - Vladan Đokić je prvi na 'studentskoj', blokaderskoj listi. Sada znamo i ko je sve na tom njihovom, dugo najavljivanom 'elitnom spisku': od Zlatka Kokanovića do Dejana Bodiroge, od 'jahačice zmajeva' Jelene Pavlović i uvoštenog Predraga Voštinića, preko Jova Bakića i Dejana Šoškića pa sve do najodgovornije za pad nadstrešnice Sanje Fric i njenog sina Nenada (!?!).
Prema merenjima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je jutros izmerena najviša temperatura od 27 stepeni, dok se večeras i tokom noći očekuju i pljuskovi sa grmaljivnom koji će trajati sve do 21. jula.
Međunarodni dan Nelsona Mandele obeležava se 18. jula, na dan njegovog rođenja. Mandela je počasni građanin Beograda, a poznat je po Mandela efektu, koji važi za najveću misteriju 21. veka.
Udarna vest 18. jula 1960, praćena velikom fotografijom nasmejanih mladih ljudi, odnosila se, posle dugo vremena, na jednu domaću temu. I to na – radne akcije.
Na beogradskom Kalemegdanu, tik uz monumentalni spomenik "Pobednik", upriličena je svečana večera pod nazivom "Veče zahvalnosti", koju je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja organizovalo povodom usvajanja Zakona o roditeljima negovateljima.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila kod Sente na licu mesta je stradao muškarac L.Đ. (84), dok je sedmoro ljudi povređeno, a prema prvim informacijama jedna žena ima teške povrede kostiju lica.
L. Đ., muškarac star 84 godine, poginuo je kada je automobilom "skala 55" udario u kombi pun ljudi koji je bio zaustavljen jer je žena vozač promašila skretanje.
UKC Niš koji je zbrinuo pacijente povređene u teškoj saobraćajno nesreći u Crnoj Gori, oglasio se sa najnovijim vestima o njihovom zdravstvenom stanju.
Muškarac iz Čoke, star 84 godine, poginuo je u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se jutros oko 4.50 časova dogodila na putu između Ostojićeva i Padeja. kod Sente.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kontroverzni američki pevač R. Keli formalno je zatražio od predsednika Donalda Trampa da preinači njegovu kaznu od 30 godina zatvora, pokazuju najnoviji sudski spisi koje je ove nedelje objavila Kancelarija advokata za pomilovanje.
Ako ste primetili da se pas okreće u krug pre nego što obavi nuždu, niste jedini. Stručnjaci objašnjavaju da ovo ponašanje ima sasvim prirodno objašnjenje.
Ako vam se telefon pregreje tokom velikih vrućina, nikako ga ne stavljajte u frižider ili zamrzivač. Stručnjaci upozoravaju da ovaj popularan trik može izazvati ozbiljna oštećenja uređaja.
Voditeljka Jovana Jeremić ne krije da priželjkuje još jedno dete, a sada je otkrila da želi da rodi naslednika Milošu Tigru, kao i da je već odabrala ime za njihovog sina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.