Imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju. Ko god pruža podršku tom projektu, deo je istog zla
Namnožili su se poslednjih godina na našim prostorima mnogi koji se predstavljaju kao „branioci zapadnih vrednosti”.
Osim što zagovaraju bezalternativni put u EU, oni takođe imaju u najmanju ruku blagonaklon stav prema NATO-u, mada mnogi od njih ne propagiraju otvoreno članstvo Srbije u toj organizaciji, znajući koliko je ona među Srbima nepopularna, pogotovo sada, kada je širenje NATO dovelo svet na ivicu globalnog sukoba sa nesagledivim posledicama.
Stoga je bitno naglasiti da takvi nisu nikakvi benigni „zapadoljupci”. Naime, oni imaju vrlo malo veze sa onim Zapadom koji je pobedio kao alternativa totalitarnom, odnosno ideološki komunističkim Istokom. Jer, taj Zapad je, sa svom svojom agresivnom, kolonijalnom, često genocidnom prošlošću, ipak u istorijskom razdoblju završetka Hladnog rata i ideološke pobede Zapada, bar nominalno nudio jedno drugo obećanje – opštu demokratizaciju, slobodu misli i izražavanja, demilitarizaciju i opšteprihvaćena pravila tržišnog ponašanja.
Liči li na to Zapad današnjice?
Ni nalik tome. Naprotiv, u (nekad) „slobodnom svetu” na sceni su sistematsko ukidanje građanskih sloboda, porast cenzure, kriminalizacija „politički nekorektnog” mišljenja i izražavanja, unutrašnja i spoljna militarizacija i oligarhizacija, odnosno koncentrisanje sve većeg kapitala u sve manje ruku, paralelno sa pojavom moćnih monopola.
Neki bi to nazvali novim fašizmom. Drugi ispunjenjem najmračnijih Orvelovih ili Hakslijevih vizija. Ali čak nije ni toliko važno kako bismo taj novi Zapad nazvali. Važnije je konačno se otarasiti automatskog asociranja sadašnjeg Zapada sa onim hladnoratovskim. Jer oni su nebo i zemlja.
Biti za NATO u vreme Hladnog rata je moglo vrlo ubedljivo da se argumentuje, uopšteno rečeno, podrškom odbrani demokratije i slobode. Biti za NATO u današnje vreme se nikako ne može time pravdati. Zapravo se ne može pravdati ničim smislenim i legitimnim.
Kenanovo predskazanje
Padom Berlinskog zida i raspuštanjem Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza, svrha postojanja NATO-a je trebalo da nestane. Ali NATO nije prestao da postoji. Zašto? Poslušajmo reči jednog od najistaknutijih hladnoratovskih američkih diplomata, Džordža Kenana, izrečene 1987, pri samom kraju Hladnog rata:
„Kad bi Sovjetski Savez sutra potonuo pod vode okeana, američki vojno-industrijski kompleks bi morao da ostane suštinski nepromjenjen dok se ne izmisli neki drugi protivnik. Sve drugo bi bio neprihvatljiv šok za američku ekonomiju.”
Kako je konstatovao bivši kanadski ambasador u SFRJ, Džejms Biset:
„Amerikanci nisu morali da pronađu novog protivnika, već su nastavili da se pretvaraju da je Rusija još uvijek stari Sovjetski Savez”.
I nastavio:
„Kada je pao zid i kad se urušio Sovjetski Savez, svijet se radovao sa očekivanjem da su se završili i Hladni rat i prijetnja nuklearnim Armagedonom. Avaj, nije bilo tako. Nije bilo pokušaja da se nova Rusija primi u porodicu slobodnih nacija, nije bilo Maršalovog plana za te bivše sovjetske države. Zapad je nastavio da prikazuje Rusiju kao ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i bezbjednosti i kao neprijatelja koji zahtjeva budnost NATO-a.”
Već pomenuti Kenan se, upozoravajući na kobnu grešku daljeg širenja NATO-a, u maju 1998. na stranicama Njujork tajmsa oglasio sledećim rečima:
„Mislim da je to početak novog hladnog rata. Mislim da će Rusi postepeno veoma neprijateljski reagovati i da će uticati na njihovu politiku. Mislim da je to tragična greška. Nije bilo apsolutno nikakvog razloga za to. Niko nije pretio nikome. Zbog ovog proširenja bi se američki Oci-osnivači prevrnuli u grobu… Pogotovo su me uznemirile tvrdnje o Rusiji kao zemlji koja jedva čeka da napadne Zapadnu Evropu. Da li ljudi ne razumeju? Naši hladnoratovski sporovi bili su sa sovjetskim komunističkim režimom… A ruska demokratija je isto toliko napredna, ako ne i naprednija, od one u zemljama za koje smo se upravo obavezali da ćemo ih štititi od Rusije.”
Poslednji američki ambasador u Sovjetskom Savezu, Džek Metlok, u svedočenju pred Spoljnopolitičkim komitetom američkog Senata 1997, izjavio je:
„Smatram da je preporuka (Klintonove) administracije da se u članstvo NATO-a u ovo vreme prime nove članice pogrešna. Ako to američki Senat odobri, to bi lako moglo da bude zapisano u istoriji kao najveća strateška greška napravljena od kraja Hladnog rata. Daleko od toga da će poboljšati bezbednost Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i država koje žele da postanu članice Saveza – ta odluka bi lako mogla da pokrene niz događaja koji bi mogli da proizvedu najozbiljniju bezbednosnu pretnju ovoj naciji (tj. SAD – prim. aut.) od kolapsa Sovjetskog Saveza.”
Metlok je bio i jedan od preko 50 uglednih potpisnika otvorenog pisma Bilu Klintonu od 26.6.1997. u kojem su apelovali protiv daljeg širenja NATO.
Reči njihovog upozorenja su bile proročke, pogotovo što su među potpisnicima bili ljudi koji su se s pravom smatrali zakletim anti-komunistima ili hladnoratovskim jastrebovima:
„Mi dolepotpisani smatramo da su tekući napori koje predvode SAD u cilju širenja NATO-a… politička greška istorijskih razmera. Smatramo da će širenje NATO smanjiti savezničku bezbednost i poremetiti evropsku stabilnost…”
Naravno, sva najgora predviđanja su se i ostvarila. Širenje NATO-a je, u ime širenja bezbednosti, istu uništilo na evropskom kontinentu. NATO je pokrenuo agresiju protiv jedne evropske države (SRJ), bombardovao jednu evropsku prestonicu (Beograd) prvi put od kraja Drugog svetskog rata i legitimisao ponovno vojno angažovanje i agresivno međunarodno ponašanje Nemačke.
A svojim, odnosno angloameričkim insistiranjem na daljem proširenju po svaku cenu, NATO je konačno primorao Rusiju da interveniše u Ukrajini.
Isti Džek Metlok je, samo desetak dana pre početka ruske specijalne operacije upozorio:
”Danas smo suočeni sa krizom koja se mogla izbeći i koja se mogla predvideti, i koja zapravo i jeste predviđena i namerno izazvana, ali koja bi mogla lako biti rešena korišćenjem zdravog razuma.”
Precizirajući razloge zašto je sadašnja ukrajinska kriza mogla biti izbegnuta, Metlok 14.2.2022. piše sledeće:
„Pošto je glavni zahtev predsednika Putina garancija da NATO neće primati nove članice, a specifično Ukrajinu i Gruziju, očigledno je da ne bi bilo osnova za sadašnju krizu da nije došlo do širenja alijanse posle kraja Hladnog rata, ili da se to širenje odvijalo zajedno sa izgradnjom evropske bezbednosne strukture koja bi uključila i Rusiju.”
I zatim je Metlok naveo ranije američke reakcije na bezbednosne pretnje blizu sopstvenih granica – od uspostavljanja tzv. Monroove doktrine i reakcije na pokušaj Nemačke da uvuče Meksiko u svoj savez tokom Prvog svetskog rata, pa do spremnosti da se započne nuklearni rat zbog razmeštanja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi.
Globalna tranzicija
Naravno, Kenan, Metlok i njegovih 50+ supotpisnika nisu bili jedini glasovi koji su godinama upozoravali protiv daljeg širenja NATO-a – ali su reprezentativni.
Za njih bi se moglo bez dvoumljenja reći da predstavljaju onaj Zapad i one vrednosti za kojim je verovatno većina čovečanstva suštinski težila u drugoj polovini 20. veka. Međutim, da ponovimo – ovo danas više nije taj Zapad.
Današnji Zapad oblikuju neokonzervativni i neoliberalni intervencionisti, oni „tvrdi ljudi” koji su, po senzacionalnom svedočenju Veslija Klarka, izvršili „politički prevrat” u SAD i „preuzeli vođenje politike u svoje ruke” posle 11. septembra 2001. godine.
I ti „tvrdi ljudi”, koji danas sufliraju senilnom „krvavom starcu” Bajdenu uvrede koje sve češće izgovara na račun Vladimira Putina, i koji Rusima serviraju novi Račak i Srebrenicu, svesno i neumoljivo guraju svet ka „značajnom međunarodnom sukobu”, kako je sadašnju situaciju okarakterisao načelnik združenog štaba američkih oružanih snaga, braneći rekordni budžet Pentagona u iznosu od 773 milijarde dolara pred Predstavničkim domom američkog Kongresa.
Ajzenhauer se verovatno okreće u grobu, jer je vojno-industrijski kompleks na čije metastaziranje je upozorio još početkom 1961. očigledno zavladao Sjedinjenim Državama.
A u pozadini velikog rata se pokušava sprovesti totalitarno-genocidna agenda „Velikog reseta”, odnosno svesno uništavanje sadašnjeg ekonomskog poretka da bi se „ponovo izgradio bolji” (Build Back Better).
To je, osim brojnih „mladih lidera” Svetskog ekonomskog foruma koji su se, po svedočenju Klausa Švaba, infiltrirali u kabinete vlada širom sveta, gromoglasno najavio i princ Čarls u maju 2020, pozivajući na „globalnu tranziciju ka održivim tržištima i dekarbonizaciji”.
U tom smislu je svesno izazvana energetska kriza, koja je vinula cene energenata u nebo, i poželjna – a „zli Putin” dođe kao zgodna figura na koju treba svaliti svu krivicu za predstojeću ekonomsku katastrofu i svesno izazvanu glad.
Foto: Alexei Nikolsky/Sputnik/Kremlin Pool Photo via AP
Da, imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju.
Ko god u tom projektu podržava današnji Zapad, deo je istog zla.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin poručio je da je Moskva spremna da razgovara o završetku sukoba u Ukrajini, ali samo uz uvažavanje trenutnog stanja na terenu, dok je istovremeno najavio nastavak udara na ukrajinsku infrastrukturu kao odgovor na napade Kijeva duboko na ruskoj teritoriji.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Susret predsednika Rusije Vladimira Putina i američkog repera Kanjea Vesta moguć je tokom predstojeće posete muzičara Rusiji, izjavila je prva zamenica predsednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Svetlana Žurova.
Norveška je danas proširila svoju arktičku brigadu Finmark, formiranu prošle godine na krajnjem severu zemlje u blizini granice sa Rusijom, u okviru jačanja vojnog prisustva NATO nakon početka rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Bosanski ekstremista i glumac Feđa Štukan, kom je zbog pretnji po bezbednost zabranjen ulazak u našu zemlju, našao način da dosipa ulje na vatru - u Prištini se sastaje sa bivšim albanskim policajcima i javno pljuje po državnim interesima Srbije!
Hrvatski mediji otvoreno navijaju za opoziciju i nasilje — po svaku cenu želi haos u Beogradu, razbijanje vladajuće koalicije i potpunu destabilizaciju države!
Lider naprednjaka i savetnik predsednika Republike oštro je podvukao crtu kada je reč o odnosima na političkoj sceni, reagujući na nedavne napade i jasne signale koji dolaze iz redova SPS-a.
Dovoljno je samo nekoliko sekundi gledanja njihovih takozvanih govornika pa da svakom bude jasno kakav bi nas haos snašao kada bi ovakvi likovi odlučivali o bilo čemu.
Izvesni opozicioni botovi i profili pod nazivom "Inforatnik" i "Građanska neposlušnost" objavili su snimak luksuznih džipova tvrdjeći kako se to navodno "vesele naprednjaci", ali je istina brzo isplivala na videlo i brutalno ih patosirala.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Šampion Exatlona Marko Nikolić pred kamerama Informera prisetio se avantura iz prve sezone najvećeg sportskog rijalitija i otkrio šta mu je donela pobeda.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Od početka juna, u Srbiji je registrovano 11 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, objavio je danas Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ministar finansija Siniša Mali je putem svog Instagram profila odgovorio na pitanja građana u vezi sa jednokratnom novčanom podrškom države, koja je najavljena za septembar.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da su čista manipulacija navodi da je požar u Deliblatskoj peščari rezultat promene namene zemljišta i sklanjanja statusa zaštićenog područja.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević danas je rekla da je za nepunih šest meseci primene Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima rešeno 333. 870 predmeta i upisano više od 250.000 građana i pravnih lica u katastar nepokretnosti.
Jedna fotografija sa odmora, razgovor u aplikaciji ili podatak o treningu. Dovoljno je nekoliko klikova da neko sazna gde se nalazite, s kim provodite vreme i kakve su vam navike. Dok većina ljudi na internetu ostavlja tragove potpuno nesvesno, u pojedinim slučajevima upravo su digitalne informacije, prema navodima iz istraga, pomogle ubicama da pronađu svoje mete.
Novosadska policija izvela je žestok udarac na narko-mrežu i presekla opasan lanac krijumčarenja, zaplenivši dva kilograma čistog kokaina i kilogram heroina.
Vodnik M. B. na službi u 72. brigadi za specijalne operacije pronađen je bez znakova života danas oko 15.00 časova u kasarni "Rastko Nemanjić" u Pančevu.
Ruski pisci dali su neka od najznačajnijih dela svetske književnosti, a romani Lava Tolstoja, Fjodora Dostojevskog, Mihaila Bulgakova i Ivana Turgenjeva i danas se nalaze na listama obavezne lektire širom sveta.
Napadima, sujeti i sramotnom ponašanju glumačke zvezde Milana Marića izgleda nema kraja pa je objavio još jedan status na Iksu u kojem pljuje holivudsku zvezdu Žana Kloda Van Dama.
Film "Extinction" iz 2015. godine doživeo je potpuno neočekivani povratak jer je više od decenije nakon premijere ponovo privukao ogromnu pažnju gledalaca i trenutno se nalazi među najgledanijim naslovima na Netfliksu.
Smokve su jedno od najukusnijih plodova leta, ali osim što su slatke i sočne, veoma su korisne za organizam. Bogate su vlaknima, kalijumom, vitaminima, mineralima i antioksidansima, zbog čega predstavljaju odličan dodatak svakodnevnoj ishrani.
Uživajte u ukusnim paprikama punjenim hrskavim kupusom, idealnoj zimnici koja se jednostavno priprema. Spoj svežeg kupusa i slatko-kisele marinade daje im neodoljiv ukus i savršenu hrskavost.
Prošle godine stakleni nokti postali su veliki hit u svetu lepote, a njihov povratak ove godine potvrđuje da nisu bili samo prolazni trend. Zahvaljujući elegantnom i suptilnom sjaju, brzo su osvojili ljubitelje manikira i dobili gotovo kultni status.
Pevačica Jelena Kostov je na svom Instagram profilu objavila selfi sa plaže u crnom bikiniju, istakavši u prvi plan preplanuli ten i izuzetno zategnuto telo.
Bivši rijaliti učesnik Asmin Durdžić je na svom Instagram profilu podelio fotografiju, ali i snimak razgovora sa svojom ćerkom Norom koju ima sa Aneli Ahmić.
Holandski javni servis AVROTROS doneo je odluku o povlačenju sa naredne Evrovizije, čime je izvesno da će ova zemlja i drugu godinu zaredom odsustvovati sa najvećeg evropskog muzičkog festivala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.