Imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju. Ko god pruža podršku tom projektu, deo je istog zla
Namnožili su se poslednjih godina na našim prostorima mnogi koji se predstavljaju kao „branioci zapadnih vrednosti”.
Osim što zagovaraju bezalternativni put u EU, oni takođe imaju u najmanju ruku blagonaklon stav prema NATO-u, mada mnogi od njih ne propagiraju otvoreno članstvo Srbije u toj organizaciji, znajući koliko je ona među Srbima nepopularna, pogotovo sada, kada je širenje NATO dovelo svet na ivicu globalnog sukoba sa nesagledivim posledicama.
Stoga je bitno naglasiti da takvi nisu nikakvi benigni „zapadoljupci”. Naime, oni imaju vrlo malo veze sa onim Zapadom koji je pobedio kao alternativa totalitarnom, odnosno ideološki komunističkim Istokom. Jer, taj Zapad je, sa svom svojom agresivnom, kolonijalnom, često genocidnom prošlošću, ipak u istorijskom razdoblju završetka Hladnog rata i ideološke pobede Zapada, bar nominalno nudio jedno drugo obećanje – opštu demokratizaciju, slobodu misli i izražavanja, demilitarizaciju i opšteprihvaćena pravila tržišnog ponašanja.
Liči li na to Zapad današnjice?
Ni nalik tome. Naprotiv, u (nekad) „slobodnom svetu” na sceni su sistematsko ukidanje građanskih sloboda, porast cenzure, kriminalizacija „politički nekorektnog” mišljenja i izražavanja, unutrašnja i spoljna militarizacija i oligarhizacija, odnosno koncentrisanje sve većeg kapitala u sve manje ruku, paralelno sa pojavom moćnih monopola.
Neki bi to nazvali novim fašizmom. Drugi ispunjenjem najmračnijih Orvelovih ili Hakslijevih vizija. Ali čak nije ni toliko važno kako bismo taj novi Zapad nazvali. Važnije je konačno se otarasiti automatskog asociranja sadašnjeg Zapada sa onim hladnoratovskim. Jer oni su nebo i zemlja.
Biti za NATO u vreme Hladnog rata je moglo vrlo ubedljivo da se argumentuje, uopšteno rečeno, podrškom odbrani demokratije i slobode. Biti za NATO u današnje vreme se nikako ne može time pravdati. Zapravo se ne može pravdati ničim smislenim i legitimnim.
Kenanovo predskazanje
Padom Berlinskog zida i raspuštanjem Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza, svrha postojanja NATO-a je trebalo da nestane. Ali NATO nije prestao da postoji. Zašto? Poslušajmo reči jednog od najistaknutijih hladnoratovskih američkih diplomata, Džordža Kenana, izrečene 1987, pri samom kraju Hladnog rata:
„Kad bi Sovjetski Savez sutra potonuo pod vode okeana, američki vojno-industrijski kompleks bi morao da ostane suštinski nepromjenjen dok se ne izmisli neki drugi protivnik. Sve drugo bi bio neprihvatljiv šok za američku ekonomiju.”
Kako je konstatovao bivši kanadski ambasador u SFRJ, Džejms Biset:
„Amerikanci nisu morali da pronađu novog protivnika, već su nastavili da se pretvaraju da je Rusija još uvijek stari Sovjetski Savez”.
I nastavio:
„Kada je pao zid i kad se urušio Sovjetski Savez, svijet se radovao sa očekivanjem da su se završili i Hladni rat i prijetnja nuklearnim Armagedonom. Avaj, nije bilo tako. Nije bilo pokušaja da se nova Rusija primi u porodicu slobodnih nacija, nije bilo Maršalovog plana za te bivše sovjetske države. Zapad je nastavio da prikazuje Rusiju kao ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i bezbjednosti i kao neprijatelja koji zahtjeva budnost NATO-a.”
Već pomenuti Kenan se, upozoravajući na kobnu grešku daljeg širenja NATO-a, u maju 1998. na stranicama Njujork tajmsa oglasio sledećim rečima:
„Mislim da je to početak novog hladnog rata. Mislim da će Rusi postepeno veoma neprijateljski reagovati i da će uticati na njihovu politiku. Mislim da je to tragična greška. Nije bilo apsolutno nikakvog razloga za to. Niko nije pretio nikome. Zbog ovog proširenja bi se američki Oci-osnivači prevrnuli u grobu… Pogotovo su me uznemirile tvrdnje o Rusiji kao zemlji koja jedva čeka da napadne Zapadnu Evropu. Da li ljudi ne razumeju? Naši hladnoratovski sporovi bili su sa sovjetskim komunističkim režimom… A ruska demokratija je isto toliko napredna, ako ne i naprednija, od one u zemljama za koje smo se upravo obavezali da ćemo ih štititi od Rusije.”
Poslednji američki ambasador u Sovjetskom Savezu, Džek Metlok, u svedočenju pred Spoljnopolitičkim komitetom američkog Senata 1997, izjavio je:
„Smatram da je preporuka (Klintonove) administracije da se u članstvo NATO-a u ovo vreme prime nove članice pogrešna. Ako to američki Senat odobri, to bi lako moglo da bude zapisano u istoriji kao najveća strateška greška napravljena od kraja Hladnog rata. Daleko od toga da će poboljšati bezbednost Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i država koje žele da postanu članice Saveza – ta odluka bi lako mogla da pokrene niz događaja koji bi mogli da proizvedu najozbiljniju bezbednosnu pretnju ovoj naciji (tj. SAD – prim. aut.) od kolapsa Sovjetskog Saveza.”
Metlok je bio i jedan od preko 50 uglednih potpisnika otvorenog pisma Bilu Klintonu od 26.6.1997. u kojem su apelovali protiv daljeg širenja NATO.
Reči njihovog upozorenja su bile proročke, pogotovo što su među potpisnicima bili ljudi koji su se s pravom smatrali zakletim anti-komunistima ili hladnoratovskim jastrebovima:
„Mi dolepotpisani smatramo da su tekući napori koje predvode SAD u cilju širenja NATO-a… politička greška istorijskih razmera. Smatramo da će širenje NATO smanjiti savezničku bezbednost i poremetiti evropsku stabilnost…”
Naravno, sva najgora predviđanja su se i ostvarila. Širenje NATO-a je, u ime širenja bezbednosti, istu uništilo na evropskom kontinentu. NATO je pokrenuo agresiju protiv jedne evropske države (SRJ), bombardovao jednu evropsku prestonicu (Beograd) prvi put od kraja Drugog svetskog rata i legitimisao ponovno vojno angažovanje i agresivno međunarodno ponašanje Nemačke.
A svojim, odnosno angloameričkim insistiranjem na daljem proširenju po svaku cenu, NATO je konačno primorao Rusiju da interveniše u Ukrajini.
Isti Džek Metlok je, samo desetak dana pre početka ruske specijalne operacije upozorio:
”Danas smo suočeni sa krizom koja se mogla izbeći i koja se mogla predvideti, i koja zapravo i jeste predviđena i namerno izazvana, ali koja bi mogla lako biti rešena korišćenjem zdravog razuma.”
Precizirajući razloge zašto je sadašnja ukrajinska kriza mogla biti izbegnuta, Metlok 14.2.2022. piše sledeće:
„Pošto je glavni zahtev predsednika Putina garancija da NATO neće primati nove članice, a specifično Ukrajinu i Gruziju, očigledno je da ne bi bilo osnova za sadašnju krizu da nije došlo do širenja alijanse posle kraja Hladnog rata, ili da se to širenje odvijalo zajedno sa izgradnjom evropske bezbednosne strukture koja bi uključila i Rusiju.”
I zatim je Metlok naveo ranije američke reakcije na bezbednosne pretnje blizu sopstvenih granica – od uspostavljanja tzv. Monroove doktrine i reakcije na pokušaj Nemačke da uvuče Meksiko u svoj savez tokom Prvog svetskog rata, pa do spremnosti da se započne nuklearni rat zbog razmeštanja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi.
Globalna tranzicija
Naravno, Kenan, Metlok i njegovih 50+ supotpisnika nisu bili jedini glasovi koji su godinama upozoravali protiv daljeg širenja NATO-a – ali su reprezentativni.
Za njih bi se moglo bez dvoumljenja reći da predstavljaju onaj Zapad i one vrednosti za kojim je verovatno većina čovečanstva suštinski težila u drugoj polovini 20. veka. Međutim, da ponovimo – ovo danas više nije taj Zapad.
Današnji Zapad oblikuju neokonzervativni i neoliberalni intervencionisti, oni „tvrdi ljudi” koji su, po senzacionalnom svedočenju Veslija Klarka, izvršili „politički prevrat” u SAD i „preuzeli vođenje politike u svoje ruke” posle 11. septembra 2001. godine.
I ti „tvrdi ljudi”, koji danas sufliraju senilnom „krvavom starcu” Bajdenu uvrede koje sve češće izgovara na račun Vladimira Putina, i koji Rusima serviraju novi Račak i Srebrenicu, svesno i neumoljivo guraju svet ka „značajnom međunarodnom sukobu”, kako je sadašnju situaciju okarakterisao načelnik združenog štaba američkih oružanih snaga, braneći rekordni budžet Pentagona u iznosu od 773 milijarde dolara pred Predstavničkim domom američkog Kongresa.
Ajzenhauer se verovatno okreće u grobu, jer je vojno-industrijski kompleks na čije metastaziranje je upozorio još početkom 1961. očigledno zavladao Sjedinjenim Državama.
A u pozadini velikog rata se pokušava sprovesti totalitarno-genocidna agenda „Velikog reseta”, odnosno svesno uništavanje sadašnjeg ekonomskog poretka da bi se „ponovo izgradio bolji” (Build Back Better).
To je, osim brojnih „mladih lidera” Svetskog ekonomskog foruma koji su se, po svedočenju Klausa Švaba, infiltrirali u kabinete vlada širom sveta, gromoglasno najavio i princ Čarls u maju 2020, pozivajući na „globalnu tranziciju ka održivim tržištima i dekarbonizaciji”.
U tom smislu je svesno izazvana energetska kriza, koja je vinula cene energenata u nebo, i poželjna – a „zli Putin” dođe kao zgodna figura na koju treba svaliti svu krivicu za predstojeću ekonomsku katastrofu i svesno izazvanu glad.
Foto: Alexei Nikolsky/Sputnik/Kremlin Pool Photo via AP
Da, imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju.
Ko god u tom projektu podržava današnji Zapad, deo je istog zla.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace i prvi čovek na takozvanoj "studentskoj listi", u kontinuitetu vodi bolesnu kampanju ismevanja srpske tradicije, vere i crkvenih vrednosti.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu moćnom i umirujućom porukom na svom Instagram nalogu, razmontiravši uličarske pretnje i lešinarske bajke blokadera koji danima pokušavaju da poseju strah i paniku uoči izborne noći.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić očitala je bukvicu blokaderima neznalicama, onima koji bi da vode državu, a svakodnevno je nipodaštavaju i ponižavaju.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
U Rijeci je došlo do ozbiljne svađe između majke i njene maloletne ćerke, učenice sedmog razreda, nakon čega je izbila tuča zbog ćerkinog ponašanja, loših ocena i izlazaka.
Jovan N. (28) uhapšen je i određeno mu je zadržavanje do 48 sati, a potom i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog ranjavanja Dušana K. (41) u stanu u Požeškoj ulici, nakon što se sam predao policiji.
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Istraživanje poznatog muškog magazina, u kom je učestvovalo osam stotina ispitanika, otkriva koje pozicije u krevetu muškarci najviše vrednuju i o kojim varijacijama najčešće maštaju.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Starleta Tamara Bojanić podelila je sa javnošću šokantno iskustvo iz privatnog života, kada je njen kućni ljubimac slučajno došao u kontakt sa kokainom.
Pevačica Edita Aradinović nedavno je iznenadila javnost priznanjem da je prodala gotovo sve svoje markirane torbice, otvoreno govoreći o životu na estradi i iluzijama koje ga prate.
Modno izdanje pevačice Aleksandre Prijović privuklo je veliku pažnju javnosti, a od "paprene" cene njene odevne kombinacije mnogima se zavrtelo u glavi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.