Imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju. Ko god pruža podršku tom projektu, deo je istog zla
Namnožili su se poslednjih godina na našim prostorima mnogi koji se predstavljaju kao „branioci zapadnih vrednosti”.
Osim što zagovaraju bezalternativni put u EU, oni takođe imaju u najmanju ruku blagonaklon stav prema NATO-u, mada mnogi od njih ne propagiraju otvoreno članstvo Srbije u toj organizaciji, znajući koliko je ona među Srbima nepopularna, pogotovo sada, kada je širenje NATO dovelo svet na ivicu globalnog sukoba sa nesagledivim posledicama.
Stoga je bitno naglasiti da takvi nisu nikakvi benigni „zapadoljupci”. Naime, oni imaju vrlo malo veze sa onim Zapadom koji je pobedio kao alternativa totalitarnom, odnosno ideološki komunističkim Istokom. Jer, taj Zapad je, sa svom svojom agresivnom, kolonijalnom, često genocidnom prošlošću, ipak u istorijskom razdoblju završetka Hladnog rata i ideološke pobede Zapada, bar nominalno nudio jedno drugo obećanje – opštu demokratizaciju, slobodu misli i izražavanja, demilitarizaciju i opšteprihvaćena pravila tržišnog ponašanja.
Liči li na to Zapad današnjice?
Ni nalik tome. Naprotiv, u (nekad) „slobodnom svetu” na sceni su sistematsko ukidanje građanskih sloboda, porast cenzure, kriminalizacija „politički nekorektnog” mišljenja i izražavanja, unutrašnja i spoljna militarizacija i oligarhizacija, odnosno koncentrisanje sve većeg kapitala u sve manje ruku, paralelno sa pojavom moćnih monopola.
Neki bi to nazvali novim fašizmom. Drugi ispunjenjem najmračnijih Orvelovih ili Hakslijevih vizija. Ali čak nije ni toliko važno kako bismo taj novi Zapad nazvali. Važnije je konačno se otarasiti automatskog asociranja sadašnjeg Zapada sa onim hladnoratovskim. Jer oni su nebo i zemlja.
Biti za NATO u vreme Hladnog rata je moglo vrlo ubedljivo da se argumentuje, uopšteno rečeno, podrškom odbrani demokratije i slobode. Biti za NATO u današnje vreme se nikako ne može time pravdati. Zapravo se ne može pravdati ničim smislenim i legitimnim.
Kenanovo predskazanje
Padom Berlinskog zida i raspuštanjem Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza, svrha postojanja NATO-a je trebalo da nestane. Ali NATO nije prestao da postoji. Zašto? Poslušajmo reči jednog od najistaknutijih hladnoratovskih američkih diplomata, Džordža Kenana, izrečene 1987, pri samom kraju Hladnog rata:
„Kad bi Sovjetski Savez sutra potonuo pod vode okeana, američki vojno-industrijski kompleks bi morao da ostane suštinski nepromjenjen dok se ne izmisli neki drugi protivnik. Sve drugo bi bio neprihvatljiv šok za američku ekonomiju.”
Kako je konstatovao bivši kanadski ambasador u SFRJ, Džejms Biset:
„Amerikanci nisu morali da pronađu novog protivnika, već su nastavili da se pretvaraju da je Rusija još uvijek stari Sovjetski Savez”.
I nastavio:
„Kada je pao zid i kad se urušio Sovjetski Savez, svijet se radovao sa očekivanjem da su se završili i Hladni rat i prijetnja nuklearnim Armagedonom. Avaj, nije bilo tako. Nije bilo pokušaja da se nova Rusija primi u porodicu slobodnih nacija, nije bilo Maršalovog plana za te bivše sovjetske države. Zapad je nastavio da prikazuje Rusiju kao ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i bezbjednosti i kao neprijatelja koji zahtjeva budnost NATO-a.”
Već pomenuti Kenan se, upozoravajući na kobnu grešku daljeg širenja NATO-a, u maju 1998. na stranicama Njujork tajmsa oglasio sledećim rečima:
„Mislim da je to početak novog hladnog rata. Mislim da će Rusi postepeno veoma neprijateljski reagovati i da će uticati na njihovu politiku. Mislim da je to tragična greška. Nije bilo apsolutno nikakvog razloga za to. Niko nije pretio nikome. Zbog ovog proširenja bi se američki Oci-osnivači prevrnuli u grobu… Pogotovo su me uznemirile tvrdnje o Rusiji kao zemlji koja jedva čeka da napadne Zapadnu Evropu. Da li ljudi ne razumeju? Naši hladnoratovski sporovi bili su sa sovjetskim komunističkim režimom… A ruska demokratija je isto toliko napredna, ako ne i naprednija, od one u zemljama za koje smo se upravo obavezali da ćemo ih štititi od Rusije.”
Poslednji američki ambasador u Sovjetskom Savezu, Džek Metlok, u svedočenju pred Spoljnopolitičkim komitetom američkog Senata 1997, izjavio je:
„Smatram da je preporuka (Klintonove) administracije da se u članstvo NATO-a u ovo vreme prime nove članice pogrešna. Ako to američki Senat odobri, to bi lako moglo da bude zapisano u istoriji kao najveća strateška greška napravljena od kraja Hladnog rata. Daleko od toga da će poboljšati bezbednost Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i država koje žele da postanu članice Saveza – ta odluka bi lako mogla da pokrene niz događaja koji bi mogli da proizvedu najozbiljniju bezbednosnu pretnju ovoj naciji (tj. SAD – prim. aut.) od kolapsa Sovjetskog Saveza.”
Metlok je bio i jedan od preko 50 uglednih potpisnika otvorenog pisma Bilu Klintonu od 26.6.1997. u kojem su apelovali protiv daljeg širenja NATO.
Reči njihovog upozorenja su bile proročke, pogotovo što su među potpisnicima bili ljudi koji su se s pravom smatrali zakletim anti-komunistima ili hladnoratovskim jastrebovima:
„Mi dolepotpisani smatramo da su tekući napori koje predvode SAD u cilju širenja NATO-a… politička greška istorijskih razmera. Smatramo da će širenje NATO smanjiti savezničku bezbednost i poremetiti evropsku stabilnost…”
Naravno, sva najgora predviđanja su se i ostvarila. Širenje NATO-a je, u ime širenja bezbednosti, istu uništilo na evropskom kontinentu. NATO je pokrenuo agresiju protiv jedne evropske države (SRJ), bombardovao jednu evropsku prestonicu (Beograd) prvi put od kraja Drugog svetskog rata i legitimisao ponovno vojno angažovanje i agresivno međunarodno ponašanje Nemačke.
A svojim, odnosno angloameričkim insistiranjem na daljem proširenju po svaku cenu, NATO je konačno primorao Rusiju da interveniše u Ukrajini.
Isti Džek Metlok je, samo desetak dana pre početka ruske specijalne operacije upozorio:
”Danas smo suočeni sa krizom koja se mogla izbeći i koja se mogla predvideti, i koja zapravo i jeste predviđena i namerno izazvana, ali koja bi mogla lako biti rešena korišćenjem zdravog razuma.”
Precizirajući razloge zašto je sadašnja ukrajinska kriza mogla biti izbegnuta, Metlok 14.2.2022. piše sledeće:
„Pošto je glavni zahtev predsednika Putina garancija da NATO neće primati nove članice, a specifično Ukrajinu i Gruziju, očigledno je da ne bi bilo osnova za sadašnju krizu da nije došlo do širenja alijanse posle kraja Hladnog rata, ili da se to širenje odvijalo zajedno sa izgradnjom evropske bezbednosne strukture koja bi uključila i Rusiju.”
I zatim je Metlok naveo ranije američke reakcije na bezbednosne pretnje blizu sopstvenih granica – od uspostavljanja tzv. Monroove doktrine i reakcije na pokušaj Nemačke da uvuče Meksiko u svoj savez tokom Prvog svetskog rata, pa do spremnosti da se započne nuklearni rat zbog razmeštanja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi.
Globalna tranzicija
Naravno, Kenan, Metlok i njegovih 50+ supotpisnika nisu bili jedini glasovi koji su godinama upozoravali protiv daljeg širenja NATO-a – ali su reprezentativni.
Za njih bi se moglo bez dvoumljenja reći da predstavljaju onaj Zapad i one vrednosti za kojim je verovatno većina čovečanstva suštinski težila u drugoj polovini 20. veka. Međutim, da ponovimo – ovo danas više nije taj Zapad.
Današnji Zapad oblikuju neokonzervativni i neoliberalni intervencionisti, oni „tvrdi ljudi” koji su, po senzacionalnom svedočenju Veslija Klarka, izvršili „politički prevrat” u SAD i „preuzeli vođenje politike u svoje ruke” posle 11. septembra 2001. godine.
I ti „tvrdi ljudi”, koji danas sufliraju senilnom „krvavom starcu” Bajdenu uvrede koje sve češće izgovara na račun Vladimira Putina, i koji Rusima serviraju novi Račak i Srebrenicu, svesno i neumoljivo guraju svet ka „značajnom međunarodnom sukobu”, kako je sadašnju situaciju okarakterisao načelnik združenog štaba američkih oružanih snaga, braneći rekordni budžet Pentagona u iznosu od 773 milijarde dolara pred Predstavničkim domom američkog Kongresa.
Ajzenhauer se verovatno okreće u grobu, jer je vojno-industrijski kompleks na čije metastaziranje je upozorio još početkom 1961. očigledno zavladao Sjedinjenim Državama.
A u pozadini velikog rata se pokušava sprovesti totalitarno-genocidna agenda „Velikog reseta”, odnosno svesno uništavanje sadašnjeg ekonomskog poretka da bi se „ponovo izgradio bolji” (Build Back Better).
To je, osim brojnih „mladih lidera” Svetskog ekonomskog foruma koji su se, po svedočenju Klausa Švaba, infiltrirali u kabinete vlada širom sveta, gromoglasno najavio i princ Čarls u maju 2020, pozivajući na „globalnu tranziciju ka održivim tržištima i dekarbonizaciji”.
U tom smislu je svesno izazvana energetska kriza, koja je vinula cene energenata u nebo, i poželjna – a „zli Putin” dođe kao zgodna figura na koju treba svaliti svu krivicu za predstojeću ekonomsku katastrofu i svesno izazvanu glad.
Foto: Alexei Nikolsky/Sputnik/Kremlin Pool Photo via AP
Da, imamo posla sa iskonskim zlom, koje, ratujući do poslednjeg nesrećnog Ukrajinca, pokušava da uvede svet u jednu mračnu distopiju.
Ko god u tom projektu podržava današnji Zapad, deo je istog zla.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da odgovor ruskog predsednika Vladimira Putina na njegovo otvoreno pismo, u kojem je pozvao na održavanje direktnog sastanka, znači da Rusija ponovo bira rat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc odlaže konačnu odluku o isporuci tenkova Ukrajini uprkos pritiscima nemačkih zvaničnika, prenosi Politiko, pozivajući se na zvaničnike upoznati sa situacijom
Kako nezvanično saznajemo, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je više pripadnika Interventne jedinice 92 jer su sprečili procesuiranje Saše Vukovića zvanog Boske za pucnjavu u jednom restoranu na Autokomandi u novembru prošle godine.
Gledalačko-obaveštajna služba Informer (GOSI) došla je do najnovijeg snimka sa sastanka "Strateškog tima blokadera" održanog pre dva dana u Novom Sadu.
Osvrćući se na istorijski kontekst donošenja Kumanovskog sporazuma i Rezolucije 1244, istoričar i redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Čedomir Antić izneo je kritički osvrt na odluke tadašnjeg državnog vrha, ali je istovremeno ukazao na izuzetno sužen prostor za manevar koji je Srbija tada imala.
Na konferenciji za novinare današnje sednice niškog parlamenta gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović istakao je značaj pažljive izrade Prostornog plana grada Niša.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas tokom intervju na Radio Beogradu šta će otkriti 27. juna na zakazanom veličanstvenom skupu u Beogradu na kom se očekuje mnogo toga važnog za budućost naše zemlje.
Poverenik Mesnog odbora Mladost i član Gradskog odbora SNS-a Čačak Milojko Kaloserović posetio je Petru Škorić, najstarijeg člana Gradskog odbora SNS-a Čačak koja živi na teritoriji MO Mladost.
Novi Sad je danas bio mesto velikog okupljanja građana koji su, pod sloganom „Srbija pobeđuje“, poslali snažnu poruku jedinstva, optimizma i podrške daljem razvoju naše zemlje.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na vojnoj vežbi koja će se održati na Vidovdan, 28. juna, biće prikazano mnogo toga novog, uključujući i napadačke rojeve dronova i borbene sisteme koje građani do sada nisu mogli da vide, rekao je danas predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu u selu Lepčince kod Vranja nalazi se ikona Svetog Jovana Ruskog kakva ne postoji ni u jednoj drugoj svetinji.
Lepe vesti uskoro očekuju penzionere, jer će pored povećanja penzija dobiti i paket drugih finansijskih davanja, rekao je danas predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Policijskoj upravi Banjaluka je u sredu, 10. juna, u 16.30 sati prijavljeno da se u mestu Prijakovci dogodio incident u kojem su povređena dva maloletna lica.
Pevač Enver Miki Kolašinac (43), iz Novog Pazara, koji je bio učesnik šoua "Zvezde Granda", ubijen je pre četiri godine u Holandiji u mestu Buhten, a njegov ubica još nije pronađen.
Pred posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu danas je saslušan komandant Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd Dušan N.
Porodica popularnog grčkog pevača Konstantinosa Argirosa postala je bogatija za još jednog člana. Njegova supruga Aleksandra Nika porodila se 8. juna i na svet donela zdravu devojčicu, njihovo drugo dete.
Melanija Tramp prisustvovala je juče svečanoj dodeli nagrada u okviru programa "Presidential Artificial Intelligence Challenge", koja je održana u Beloj kući, gde je oduševila svojim stajlingom.
Povremeni otoci ruku i nogu nisu neuobičajeni, naročito kod starijih osoba. Ipak, prema rečima doktora Roberta Šmerlinga, određeni simptomi mogu ukazivati na potrebu za lekarskim pregledom.
Epl bi sa predstavljanjem iOS 27 mogao da prekine podršku za pojedine starije Ajfon uređaje, među kojima se pominju Ajfon 11 serija i Ajfon SE druge generacije.
Britanski lekar Amir Khan podelio je nekoliko jednostavnih i besplatnih trikova koji mogu pomoći da spavaća soba bude prijatnija za odmor čak i bez klima-uređaja tokom vrelih letnij dana.
Voditeljka Radio-televizija Srbije Ivana Milenković završila je studije na Arhitektonskom fakultetu, a nakon master studija upisala je i doktorske studije na odseku za ekološku i bioklimatsku arhitekturu.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić ponovo su dospeli u centar pažnje nakon njegove objave koja je pokrenula nagađanja o pomirenju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.