NEVEROVATNO, naučnici otkrili Ciceronovu "Monetarnu krizu"! Rimski novčići POKAZALI šta je oduvek bio uzrok FINANSIJSKE KRIZE DRUŠTVA!
Podeli vest
Monetarna kriza koju Ciceron spominje u jednom od svojih eseja bila je tema mnogobrojnih debata među naučnicima, međutim arheolozi su uspeli da dokažu vezu između Ciceronovih redova, monetarne krize i Društvenog rata
Rimski državnik i filozof Ciceron pisao je o novčićima sa promenljivom vrednošću u svom eseju iz 44. godine pre nove ere. Vekovima kasnije, ovo kratko spominjanje podstaklo je dugogodišnju istorijsku debatu, na koju su odgovor dali upravo novčići.
Policajci iz Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su V. M. (1982), organizatora, i četiri pripadnika njegove organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su malverzacijama na štetu Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede protivpravno prisvojili 62.387.018 dinara
19.04.2022
20:34
Arheolog Kevin Bačer sa Univerziteta Vorvik, kaže kako su istoričari dugo vodili rasprave šta je Ciceron hteo da kaže u svom eseju kad je spominjao da je vrednost novca bila promenljiva i da nisu znali koliko vredi već u sledećem trenutku. Međutim, on veruje da su sada i odgonetnuli ovu misteriju.
Rimska država je bila na ivici bankrota 91. godine pre nove ere. Delimično zbog Društvenog rata koji je vođen protiv njihovih italijanskih saveznika, koji su želeli pravo da glasaju na rimskim izborima. Do 89. godine pre nove ere, Rim je bio zarobljen u dužničku krizu, a Ciceronov odlomak je sugerisao da ljudi gube poverenje u valutu.
„Ciceron je ispričao kako su rimski tribuni pristupili kolegijumu pretora da bi rešili krizu, pre nego što je Gracidijan preuzeo isključivu zaslugu za kolektivne napore“, objašnjava Bačer.
„Jedna teorija je da je Gracidijan fiksirao kurs između srebrnog denarijusa i bronzanog asa (čija je težina bila smanjena). Druga je da je smislio metod za otkrivanje lažnih denara i tako povratio veru u kovanice.“
„Nažalost, Ciceronov izbor reči je previše nejasan da bi istoričari mogli tačno da utvrde šta se dešavalo. Svrha njegovog pisanja o tome nije bila da osvetli monetarnu krizu, on je samo koristio situaciju da ilustruje slučaj rimskog sudije koji se loše ponašao preuzimajući zasluge za rad drugih".
U okviru projekta koji je u toku, Bučer i njegove kolege analizirali su sastav kovanica iskovanih tokom ovih godina. Koristili su minimalno invazivne tehnike uzorkovanja kako bi sprečili oštećenje dragocenih srebrnih relikvija, sa glavama bogova i rimskih vođa. One su prvi put uvedene kao valuta 211. godine pre nove ere.
Istraživači su otkrili da je pre 90. godine p.n.e, denar bio sastavljen od čistog srebra ali je taj kvalitet opao za 10 procenata samo pet godina kasnije.
„Denar je prvo pao na ispod 95 procenata, a zatim je ponovo pao i to na 90 procenata. Sa nekim kovanicama i do 86 procenata, što ukazuje na ozbiljnu krizu“, zaključuje arheolog sa Univerziteta u Liverpulu Metju Ponting.
Smanjenje vrednosti valute se podudara sa drugim dokazima o finansijskim poteškoćama, uključujući da je država preduzela neuobičajenu meru prodaje javnog zemljišta radi kupovine žitarica 89. godine pre nove ere.
Ogroman porast u proizvodnji novčića takođe se desio 90. godine pre nove ere. Činjenica koja govori u prilog tome je 2.372 kalupa za pravljenje novčića, što je u poređenju sa 677 iz prethodne godine i 841 pre dve, drastičan pad. Sve ovo je verovatno bilo izazvano time što je Rim finansirao Društveni rat.
U kasnijim godinama, rimska valuta je takođe oslabila tokom građanskog rata između Pompeja i Julija Cezara. Kada se Rim okrenuo daljim osvajanjima i oporezovanju građana kako bi osigurao svoju finansijsku stabilnost. Ali ova kriza nije mogla da se meri sa onom iz 87. godine pre nove ere.
„Ovo bi moglo biti značenje Ciceronovih reči: da je vrednost kovanog novca „bačena“ zato što niko nije mogao da bude siguran da li su denari koji su imali čisti ili ne“, kaže Bačer.
Naučnici su zaključili da je u vreme objave Gracidijanovog edikta, standard finoće kovanica naglo porastao, a denari su vratili svoju pređašnju vrednost, piše „Nacionalna geografija“.
Društveni rat
Društveni rat čije ime potiče od latinskog bellum sociale, u prevodu znači - rat saveznika. Vođen između Rimske republike i nekoliko saveznika u Italiji od 91. do 87. godine p.n.e.
Italijanski saveznici su smatrali da ih treba tretirati kao i Rimljane, s obzirom na to da su uspostavili kulturne veze sa Rimljanima i da su im bili lojalni saveznici više od dva veka.
Rimljani su odbili njihove zahteve a situacija je eskalirala 91. godine p.n.e, što je dovelo do izbijanja rata.
Mnogi italijanski saveznici su na čelu sa Samnitima i Marsima, podigli pobunu protiv rimske vlasti. Većina etrurskih, umbrskih i latinskih saveznika nije se pridružila pobuni. Da bi okončali i sprečili buduće sukob, Rimljani su doneli zakone po kojima bi narodi i gradovi koji su ostali lojalni ili se predali Rimu dobili rimsko državljanstvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policajci iz Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su V. M. (1982), organizatora, i četiri pripadnika njegove organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su malverzacijama na štetu Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede protivpravno prisvojili 62.387.018 dinara
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.