OTVORENO PISMO NEMAČKIH INTELEKTUALACA ŠOLCU ZGOG UKRAJINE! Šok poruka više od 20 naučnika, političara, javnih ličnosti... Kancelaru rekli ono što mnogi Nemci misle...
Nemačke javne ličnosti pozvale su kancelara Olafa Šolca da obustavi isporuku oružja Ukrajini i ubedi Kijev da prestane da pruža otpor, preneo je Berliner cajtung, koji je u celosti objavio otvoreno pismo intelektrualaca
Potpisalo ga je oko 20 naučnika, političara i kulturnih ličnosti zemlje, među kojima je i bivša potpredsednica Bundestaga Antje Volmer.
Mi smo ljudi različitog porekla, političkih stavova i stavova prema politici NATO-a, Rusije i savezne vlade. Svi duboko osuđujemo ovaj neopravdani rat Rusije u Ukrajini. Jedinstveni smo u upozorenju na nekontrolisanu eskalaciju rata sa nesagledivim posledicama po ceo svet i u protivljenju produženju rata i krvoproliću isporukom oružja.
Snabdevanjem oružjem, Nemačka i druge zemlje NATO-a su de facto postale ratna strana. I tako je Ukrajina postala i bojno polje za sukob između NATO-a i Rusije oko bezbednosnog poretka u Evropi, koji godinama eskalira.
Ovaj brutalni rat u srcu Evrope vodi se na račun ukrajinskog naroda. Istovremeno, ekonomski rat koji je sada pokrenut ugrožava snabdevanje ljudi u Rusiji i mnogim siromašnim zemljama širom sveta.
Izveštaji o ratnim zločinima se gomilaju. Iako je teško proveriti u postojećim uslovima, mora se pretpostaviti da će u ovom ratu, kao iu drugim pre njega, biti počinjena zverstva i da će se brutalnost povećavati sa njegovim trajanjem. Još jedan razlog da se to brzo okonča.
Rat krije realnu opasnost od eskalacije i vojne eskalacije koja se više ne može kontrolisati – slično kao u Prvom svetskom ratu. Crvene linije se povlače, koje zatim prelaze akteri i kockari sa obe strane, a spirala se nastavlja korak dalje. Ako odgovorni ljudi poput vas, poštovani gospodine savezni kancelaru, ne zaustave ovakav razvoj događaja, kraj će biti još jedan veliki rat. Samo ovaj put sa nuklearnim oružjem, široko rasprostranjenim razaranjem i krajem ljudske civilizacije. Izbegavanje sve većeg broja žrtava, razaranja i dalje opasne eskalacije mora stoga imati apsolutni prioritet.
Foto: AP/Tanjug
Uprkos izveštajima o uspehu ukrajinske vojske u međuvremenu: ona je daleko inferiornija od ruske i ima male šanse da dobije ovaj rat. Cena produženog vojnog otpora, bez obzira na mogući uspeh, biće više uništenih gradova i sela i više žrtava među ukrajinskim stanovništvom. Isporuke oružja i vojne podrške NATO-a produžavaju rat i čine diplomatsko rešenje dalekim.
Pravo je da se zahtev "Oružje dole!" pre svega uputi ruskoj strani. Ali u isto vreme, moraju se preduzeti dalji koraci da se što pre okonča krvoproliće i raseljavanje ljudi.
Koliko god da je gorko povlačenje od nasilja koje krši međunarodno pravo, to je jedina realna i humana alternativa dugom, iscrpljujućem ratu. Prvi i najvažniji korak bio bi zaustavljanje svih isporuka oružja Ukrajini, u kombinaciji sa trenutnim prekidom vatre o kojem će se pregovarati.
Zato pozivamo nemačku vladu, zemlje EU i NATO da prestanu da isporučuju oružje ukrajinskim trupama i da ohrabre vladu u Kijevu da prekine vojni otpor protiv obećanja o pregovorima o prekidu vatre i političkom rešenju. Ponude Moskvi o kojima je već razgovarao predsednik Zelenski – moguća neutralnost, sporazum o priznanju Krima i referendumi o budućem statusu republika Donbasa – nude pravu šansu da to učini.
Pregovori o brzom povlačenju ruskih trupa i obnavljanju teritorijalnog integriteta Ukrajine treba da budu podržani predlozima samih zemalja NATO-a u vezi sa legitimnim bezbednosnim interesima Rusije i njenih susednih zemalja.
Foto: Reuters
Da bi se što pre zaustavilo dalje masovno uništavanje gradova i ubrzali pregovori o prekidu vatre, savezna vlada bi trebalo da predloži da gradovi koji su trenutno pod opsadom, koji su najugroženiji i do sada uglavnom nerazrušeni, kao što su Kijev, Harkov i Odesa, postanu „nebranjeni gradovi”. Objasniti protokol uz Ženevsku konvenciju iz 1949. godine. Zahvaljujući konceptu koji je već definisan u Haškoj konvenciji o kopnenom ratu, brojni gradovi su uspeli da spreče razaranje tokom Drugog svetskog rata.
Preovlađujuća logika rata mora biti zamenjena hrabrom logikom mira i mora se stvoriti nova evropska i globalna arhitektura mira, uključujući Rusiju i Kinu. Naša zemlja ovde ne sme da stoji po strani, već mora da igra aktivnu ulogu.
S poštovanjem,
PD dr Johanes M. Becker, politikolog, bivši generalni direktor Centra za
Istraživanje sukoba u Marburgu
Danijela Dan, novinarka, književnica i publicista, članica PEN-a
dr Rolf Gossner, advokat i publicista, Međunarodna liga za ljudska prava
Nemačka je odbila da pošalje teško naoružanje Ukrajini, piše list "Bild". Prema navodima tog dnevnika, nemački kancelar Olaf Šolc sa liste želja ukrajinskog predsednika Voldomira Zelenskog izbacio je tenkove "leopard", haubice i borbena vozila
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Samo dan nakon eksplozije na trafostanici kod termoelektrane na istoku Nemačke, nova sabotaža izvedena je na zapadu zemlje kod Kelna, a nemačke vlasti sada otvoreno sumnjaju da iza napada stoje počinioci iz inostranstva ili ekstremna levica.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
Ruske snage pokušavaju da ukrajinski "pojas tvrđava" između Slavjanska i Kramatorska uhvate u velika klešta, istovremeno napadajući sa severa preko Limana i sa juga preko Konstantinovke, ocenjuje austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka je odbila da pošalje teško naoružanje Ukrajini, piše list "Bild". Prema navodima tog dnevnika, nemački kancelar Olaf Šolc sa liste želja ukrajinskog predsednika Voldomira Zelenskog izbacio je tenkove "leopard", haubice i borbena vozila
Nakon što su u školama podeljeni Ekspo pokloni za sve školarce povodom početka nove školske godine, roditelji iz redova blokadera dali su svojoj maloletnoj deci najsramniji mogući zadatak - da snimaju kako cepaju i uništavaju sveske, blokove i bojice.
„Naš cilj je da obiđemo sva niška sela. Razgovaraćemo sa ljudima, pomoći im i biti tamo gde su nam najpotrebniji. Od prvog pregleda do kontrole i terapije, pacijent nije sam“, istakao je direktor UKC Niš doc. dr Milan Lazarević.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
U Srbiji će biti izgrađena fabrika za proizvodnju visokotehnoloških baterija. To je dogovoreno juče na sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa predstavnicima kineske kompanije "Đangsu rilajans enerdži tek" ("Jiangsu Reliance Energy Tech"), jednoj od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju baterija za visokotehnološke uređaje.
Nakon prošlogodišnjeg potpisivanja Memoranduma o saradnji, partnerstvo kompanije m:tel i Saobraćajnog fakulteta u Doboju dobilo konkretan rezultat – studentima na raspolaganju savremeno opremljena učionica, m:stipendije i stručna praksa.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski posetila je Centar za porodični smeštaj i usvojenje "Miloševac" kod Velike Plane, ustanovu koja ima izuzetno značajnu ulogu u razvoju i promociji hraniteljstva na teritoriji Podunavskog okruga.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Službe za borbu protiv korupcije MUP RS izuzimaju odgovarajuću dokumentaciju jedne banke u cilju provere navoda krivične prijave vanknjižnih vlasnika stanova u zgradi u Ulici Vojvode Stepe koju su podneli protiv zaposlenih u toj banci, jednog advokata i jednog javnog izvršitelja.
Združenom i sinhronizovanom akciјom beogradske policiјe i Bezbednosno-informativne agenciјe (BIA) stavljena јe tačka na beg osumnjičenih za ubistvo Novice Eleka u Surčinu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Službe za borbu protiv korupcije MUP RS ušli su u prostorije Uicredit banke gde, kako saznajemo, oduzimaju dokumentaciju u vezi sa hipotekom koju je uspostavio investitor jedne zgrade u Ulici Vojvode Stepe i mogućim iseljenjima stanara te zgrade koji su slučaj prijavili nadležnim organima zbog niza nepravilnosti.
Glumac i predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije Petar Benčina našao se u samom centru skandala nakon pojavljivanja na otvaranju Niškog filmskog festivala, koji se ovih dana održava u tom gradu.
Nova školska godina je počela, a sa njom se vraćaju i poznate tinejdžerske muke. Novi profesori, stari prijatelji, prve ljubavi, simpatije, žurke, nesigurnosti.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Bivša rijaliti učesnica Sandra Todić se snimala kako vrši nuždu, pa je snimak objavila na svom Tik Tok profilu, a nakon reakcije ljudi isti i obrisala!
Folk pevačica Goca Božinovska otvoreno je govorila o prostituciji na estradi, otkrivši da zna koje se pevačice bave ovim poslom, ali i da se i sama tokom dugogodišnje karijere susretala sa nepristojnim ponudama.
Pevač Mitar Mirić ponovo je u centru pažnje javnosti, i to zbog snimka koji je podelio na društvenim mrežama, a koji je izazvao lavinu komentara i podeljenih mišljenja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.