(VIDEO) TAJNA TUNELA AZOVSTALJA - ZNA SE GDE SE KRIJE AZOV! Putin nije tek tako zabranio uništenje gigantske fabrike - razlog je... Neonacisti tu nisu bitni!
Specijalni dopisnik Komsomolske pravde Dmitrij Stešin otkrio je šta se krije u dubini gigantske fabrike Azovstal, gde se kriju pripadnici bataljona Azov i koliko im je vremena ostalo.
Ni sadašnja Ukrajina, ni oligarh Rinat Ahmetov nemaju veze sa Azovstaljem. Ogromni kompleks je izgradio SSSR. 1930 je položen temelj prve visoke peći. Istovremeno je počela izgradnja luke i plovnog kanala - Azovsko more je na ovim mestima plitko. Mariupolj, tihi i uspavani trgovački grad u blizini Azovskog mora, pretvorio se u gigantsko gradilište.
Veliki kombinat nije preživeo nemačku okupaciju, u septembru 1943. Nemci su odlazeći iz Mariupolja digli u vazduh skoro sve: visoke peći, ložište, koksne baterije, elektranu. Ali dve godine kasnije Azovstal je obnovljen, a proizvodnja je bila sve veća.
1996. godine nemačka filijala legendarnog pomorskog osiguravača Lojd priznala je fabriku kao proizvođača brodskog čelika. Nakon toga, Amerikanci su sertifikovali čelik visoke čvrstoće za platforme za bušenje. samo četiri svetskA proizvođača u svetu su dobile takvo priznanje. Azovstal je bio jedan od njih.
Od prvog dana specijalne operacije u Ukrajini, odmah od 24. februara, militanti Nacionalnog puka Azov počeli su da dovoze tešku vojnu opremu u Azovstalj i miniraju radionice. Visoke peći su zaustavljene. Sama fabrika je već drugi mesec bez struje, zaposleni, koji su mogli pobegli su.
Nema sumnje da se upravo Azovstalj smatrao glavnim i poslednjim odbrambenim centrom Mariupolja. Tu je možda uticala veličina industrijske zone od 11 kvadratnih kilometara i dve prirodne barijere - more i široka poplavna ravnica reke Kalmius, koja izbija iz fabrike. Privatne zgrade i višespratnice su bile blizu Azovstala samo sa jedne strane.
Pre oko mesec dana, pre juriša, bataljon DPR „Vostok" je očistio privatne kuće duž granice pogona. Štaviše, čistka i bitka su se kretale paralelno.
Kako navodi reporter Komsomolske pravde, tada je prvi put sreo ljude koji su mu postavili čudno pitanje: „Kada će naša omladina biti puštena iz Azovstala?"
Ispostavilo se da su od početka marta, dok su mobilne komunikacije još uvek radile u Mariupolju, pretplatnici mlađi od 20 godina počeli da dobijaju SMS pozive: „Dođite u Azovstal, imamo pouzdana skloništa, ima interneta, hrane, vode i dobrog društva".
Na sreću, to je bio trik. Nacistima je bilo važno da pokažu da, zajedno sa njima, urbana omladina boravi u fabrici kao „živi štit". Ali, nisu hteli da troše resurse na taoce.
Prema priči jednog fabričkog radnika iz okruga Levoberežni, sa druge strane Mariupolja, za odbranu su se spremali od 2015. godine.
- Da, vozili su nešto, u zelenim kamionima, vozili su to godinama. Svi sa posebnim propusnicama, nisu pregledani na punktu, u pogon su puštani u bilo koje vreme. Video sam da nose vodu i neke zelene kutije, rekao je taj radnik.
Mediji su govorili o posebnim šestospratnim skloništima, misterioznoj biološkoj laboratoriji i sličnom. Ali istina je u suštini jednostavna.
Reporter Komsomolske pravde razgovarao je i sa Vitalijem, nekadašnjim radnikom valjaonice u Azovstalju, snažnim penzionerom koji je preživeo dva meseca u podrumu.
Vitalija je 2014. glasao za DNR na referendumu, ali je posle toga u gradu usledio teror nacionalista.
- Moja žena je radila u Azosvstalju do zadnjeg dana, videla je kako kamioni ulaze i odlaze, i tenkovi su ulazili na glavni ulaz. Ispod je ceo grad! Mnogo tunela, ispod kablova. Postojao je parovod iz termoelektrane, kroz njega je dovođena para, prečnika jedan i po metar. Postoji i mnogo skloništa, za našu smenu je postojalo sklonište za 60 ljudi. Imali smo i malu prodavnicu. Postojala je i klimatizacija, ručna i električna.
Da li je moguće kretati se kroz ove tunele?
- Naravno trebalo ih je opsluživati!
Priča se da su 2014. godine ovi tuneli navodno bili poplavljeni? Da li su ih nacisti ispumpali i isušili?
- Niko ih nije potopio Jedina stvar koje se sećam, bio je prekid parovoda, a tada je došlo do poplave.
Vitalij je potvrdio da je bilo radnika iz Azovstalja koji su učestovvali u borbama na ukrajinskoj strani 2014. i pretpostavlja da su te radnike pripadnici Azova koristili kao vodiče za postrojenja, ako nisu uspeli da pobegnu.
Sada vazdušno izviđanje non-stop prati Azovstalj. Ali, prema rečima vojnika koji nadgledaju, ljudi na površni nema, već su ostali pod zemljom.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Generalno, cela odbrana Azovstalja je izgrađena na dva utvrđena područja - Bastion i Jug, uz manja uporišta. U srcu svakog uporišta je nasleđe sovjetskog sistema civilne odbrane, sklonište za bombe. Posle Velikog otadžbinskog rata, restauracija Azovstala je završena tek 50-ih godina, kada je atomski rat već bio izgledan.
Dakle, čak i ispod sporednih upravnih zgrada postoje skloništa za bombe ili jednostavno veliki podrumi.
Prema rečima osobe koja je dobro upoznata sa sistemom fabričkih skloništa, informacija da su skloništa međusobno povezana je besmislica, jer je to u suprotnosti sa konceptom zaštite od atomskog i hemijskog napada. Ali, u fabrici postoji jedan tunel, koji od središta fabrike vodi do glavnog ulaza.. On je bio predviđen za evakuaciju inženjera i rukovodilaca. Drugi njegov zadatak je kretanje velike mase ljudi učini skrivenim.
Gde se krije Azov?
- Najverovatnije se radi o dva skloništa - ispod valjaonice velikog preseka i ispod konvertorskog odeljenja. Mogu da prime 1780 ljudi. To su skloništa 1. i 2. klase. Nalaze se na dubini od 6-10 metara, pokrivena su betonskom kušuljicom. Sistem za filtriranje vazduha je dizajniran za mesec dana rada. Postoje prostorije za dizel agregat, ambulanta, za štab i komandno osoblje, bunar sa vodom i kanalizacijom... Može se pretpostaviti da se upravo tu krije ceo Azovski bataljon, a sa njim i zapadni savetnici i plaćenici. Svi ostali, uključujući i fabričke radnike, sklanjaju se u skloništa 3. klase . U Azovstalu ih ima još 24. Ta skloništa se mogu prepoznati po niskim plafonima, na onim snimcima na kojima nacisti donose hranu civilima, kaže sagovornik.
Sudeći po čitavom nizu pritužbi izgladnelih „Azovićana", posredno se potvrđuju i nezvanične informacije da im je artiljerija uništila skladišta hrane. A tu je i problem sa ranjenicima - ima ih na stotine, manje i ne može biti sa takvim intenzitetom borbi i granatiranja. Lekovi su odavno nestali. I nacistima ponestaje municije, kao što je s pravom primetio jedan borac iz jurišne grupe Vostok - „koliko god da se ima na zalihama, nije dovoljno".
Ali postoji internet - Ilon Mask je Ukrajini i njenoj vojsci poklonio 200 satelitskih modema. Zato na svetsku mrežu možete preneti kako izgleda uskršnji kolač „Azov" - parče hleba sa kapljicom džema. Ili još jedan zahtev za"pomoć.
Šta će se dalje dešavati? Pretvaranje Azovstalja u ruševine zaustavio je Putin. To nije izgovoreno naglas, ali ako se uništi Azovstalj, postojanje Mariupolja i njegova obnova može izgubiti svaki ekonomski smisao. Do sada stepen uništenja postrojenja nije došao do kritične tačke.
Prema rečima komandanta bataljona Vostok Aleksandra Hodakovskog, Rusi sada „seku repove" oko fabrike kako bi smanjili radijus teritorije sa koje „muva ne bi smela da prođe":
- Povlačimo jedinice na druge pravce i ostavljamo oko Azovstalja taman toliko snaga da držimo neprijatelja sa svih strana. Koliko će oni ostati tamo? Ne zadugo.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Na društvenim mrežama isplivala su nova svedočanstva i šokantni komentari koji prikazuju pravo lice, radikalizam i totalno pomračenje uma u redovima blokadera i "plenumaša".
Potpuno rasulo, panika i međusobno optuživanje izbili su u redovima blokadera i takozvane "Studentske liste" nakon što je njihov adut Ilija Srdanović napravio nezapamćen blam i pobegao od TV duela sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
U redovima blokadera vlada opšti haos, panika i otvoreni rat. Nakon nastupa pojedinih aktera u emisiji "Utisak nedelje", njihovi simpatizeri i funkcioneri javno su počeli da se međusobno vređaju i optužuju.
Na društvenim mrežama kruži snimak koji otkriva ko su predstavnici blokadera, i na najbolji način pokazuje kakvi ljudi žele da upravljaju našom zemljom!
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Sara Pavkov boravila je u Vranjskoj Banji, gde je u atmosferi prepunoj emocija, zajedništva i ogromne podrške razgovarala sa građanima i poslala moćnu, rodoljubivu poruku da svi moramo biti dostojanstveni i odbraniti Srbiju.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Tijana Jović, voditeljka emisije "Druga strana Exatlona", pokazala je kako izgleda čuveni Rajski poligon, jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se odvijaju igre u ovom spektakularnom takmičenju.
Svi koji do sada nisu poslali prijavu za pomoć države imaju još malo vremena da to učine. Već u sutra, 22. septembra, počeće isplata građanima, koja će trajati do petka, 25. septembra.
Malog psa Žuću kojeg je, najverovatnije, bezdušni vlasnik bacio sa mosta u Savu, spašen je u dramatičnoj akciji koju je organizovao veliki ljubitelj životinja.
U Srbiji će danas biti umereno do potpuno oblačno i svežije, posle podne se očekuje razvedravanje, a maksimalna temperatura biće 27 stepeni, navode u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije (RHMZ).
Pripadnici Saobraćajne policijske iz Pančeva, u kratkom roku identifikovali su vozača D. S. (63) iz Beograda, koji se sumnjiči da je 19. septembra, oko 19.20 časovau naselju Skrobara u Pančevu, u Ulici maršala Tita, upravljajući vozilom udario ženu pešaka S. M. (71) iz Pančeva, koja je tom prilikom smrtno stradala, saopšteno je iz Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu.
Dve osobe, M. N. i A. M., uhapšene su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu zbog sumnje da su izvršile krivična dela poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost, poreska utaja i pranje novca u saizvršilaštvu.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prvi zvanični trejler je konačno ugledao svetlsot dana za dugoočekivano filmsko ostvarenje reditelja Lordana Zafranovića, "Zlatni rez '42: Djeca Kozare".
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.