(VIDEO) TAJNA TUNELA AZOVSTALJA - ZNA SE GDE SE KRIJE AZOV! Putin nije tek tako zabranio uništenje gigantske fabrike - razlog je... Neonacisti tu nisu bitni!
Specijalni dopisnik Komsomolske pravde Dmitrij Stešin otkrio je šta se krije u dubini gigantske fabrike Azovstal, gde se kriju pripadnici bataljona Azov i koliko im je vremena ostalo.
Ni sadašnja Ukrajina, ni oligarh Rinat Ahmetov nemaju veze sa Azovstaljem. Ogromni kompleks je izgradio SSSR. 1930 je položen temelj prve visoke peći. Istovremeno je počela izgradnja luke i plovnog kanala - Azovsko more je na ovim mestima plitko. Mariupolj, tihi i uspavani trgovački grad u blizini Azovskog mora, pretvorio se u gigantsko gradilište.
Veliki kombinat nije preživeo nemačku okupaciju, u septembru 1943. Nemci su odlazeći iz Mariupolja digli u vazduh skoro sve: visoke peći, ložište, koksne baterije, elektranu. Ali dve godine kasnije Azovstal je obnovljen, a proizvodnja je bila sve veća.
1996. godine nemačka filijala legendarnog pomorskog osiguravača Lojd priznala je fabriku kao proizvođača brodskog čelika. Nakon toga, Amerikanci su sertifikovali čelik visoke čvrstoće za platforme za bušenje. samo četiri svetskA proizvođača u svetu su dobile takvo priznanje. Azovstal je bio jedan od njih.
Od prvog dana specijalne operacije u Ukrajini, odmah od 24. februara, militanti Nacionalnog puka Azov počeli su da dovoze tešku vojnu opremu u Azovstalj i miniraju radionice. Visoke peći su zaustavljene. Sama fabrika je već drugi mesec bez struje, zaposleni, koji su mogli pobegli su.
Nema sumnje da se upravo Azovstalj smatrao glavnim i poslednjim odbrambenim centrom Mariupolja. Tu je možda uticala veličina industrijske zone od 11 kvadratnih kilometara i dve prirodne barijere - more i široka poplavna ravnica reke Kalmius, koja izbija iz fabrike. Privatne zgrade i višespratnice su bile blizu Azovstala samo sa jedne strane.
Pre oko mesec dana, pre juriša, bataljon DPR „Vostok" je očistio privatne kuće duž granice pogona. Štaviše, čistka i bitka su se kretale paralelno.
Kako navodi reporter Komsomolske pravde, tada je prvi put sreo ljude koji su mu postavili čudno pitanje: „Kada će naša omladina biti puštena iz Azovstala?"
Ispostavilo se da su od početka marta, dok su mobilne komunikacije još uvek radile u Mariupolju, pretplatnici mlađi od 20 godina počeli da dobijaju SMS pozive: „Dođite u Azovstal, imamo pouzdana skloništa, ima interneta, hrane, vode i dobrog društva".
Na sreću, to je bio trik. Nacistima je bilo važno da pokažu da, zajedno sa njima, urbana omladina boravi u fabrici kao „živi štit". Ali, nisu hteli da troše resurse na taoce.
Prema priči jednog fabričkog radnika iz okruga Levoberežni, sa druge strane Mariupolja, za odbranu su se spremali od 2015. godine.
- Da, vozili su nešto, u zelenim kamionima, vozili su to godinama. Svi sa posebnim propusnicama, nisu pregledani na punktu, u pogon su puštani u bilo koje vreme. Video sam da nose vodu i neke zelene kutije, rekao je taj radnik.
Mediji su govorili o posebnim šestospratnim skloništima, misterioznoj biološkoj laboratoriji i sličnom. Ali istina je u suštini jednostavna.
Reporter Komsomolske pravde razgovarao je i sa Vitalijem, nekadašnjim radnikom valjaonice u Azovstalju, snažnim penzionerom koji je preživeo dva meseca u podrumu.
Vitalija je 2014. glasao za DNR na referendumu, ali je posle toga u gradu usledio teror nacionalista.
- Moja žena je radila u Azosvstalju do zadnjeg dana, videla je kako kamioni ulaze i odlaze, i tenkovi su ulazili na glavni ulaz. Ispod je ceo grad! Mnogo tunela, ispod kablova. Postojao je parovod iz termoelektrane, kroz njega je dovođena para, prečnika jedan i po metar. Postoji i mnogo skloništa, za našu smenu je postojalo sklonište za 60 ljudi. Imali smo i malu prodavnicu. Postojala je i klimatizacija, ručna i električna.
Da li je moguće kretati se kroz ove tunele?
- Naravno trebalo ih je opsluživati!
Priča se da su 2014. godine ovi tuneli navodno bili poplavljeni? Da li su ih nacisti ispumpali i isušili?
- Niko ih nije potopio Jedina stvar koje se sećam, bio je prekid parovoda, a tada je došlo do poplave.
Vitalij je potvrdio da je bilo radnika iz Azovstalja koji su učestovvali u borbama na ukrajinskoj strani 2014. i pretpostavlja da su te radnike pripadnici Azova koristili kao vodiče za postrojenja, ako nisu uspeli da pobegnu.
Sada vazdušno izviđanje non-stop prati Azovstalj. Ali, prema rečima vojnika koji nadgledaju, ljudi na površni nema, već su ostali pod zemljom.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Generalno, cela odbrana Azovstalja je izgrađena na dva utvrđena područja - Bastion i Jug, uz manja uporišta. U srcu svakog uporišta je nasleđe sovjetskog sistema civilne odbrane, sklonište za bombe. Posle Velikog otadžbinskog rata, restauracija Azovstala je završena tek 50-ih godina, kada je atomski rat već bio izgledan.
Dakle, čak i ispod sporednih upravnih zgrada postoje skloništa za bombe ili jednostavno veliki podrumi.
Prema rečima osobe koja je dobro upoznata sa sistemom fabričkih skloništa, informacija da su skloništa međusobno povezana je besmislica, jer je to u suprotnosti sa konceptom zaštite od atomskog i hemijskog napada. Ali, u fabrici postoji jedan tunel, koji od središta fabrike vodi do glavnog ulaza.. On je bio predviđen za evakuaciju inženjera i rukovodilaca. Drugi njegov zadatak je kretanje velike mase ljudi učini skrivenim.
Gde se krije Azov?
- Najverovatnije se radi o dva skloništa - ispod valjaonice velikog preseka i ispod konvertorskog odeljenja. Mogu da prime 1780 ljudi. To su skloništa 1. i 2. klase. Nalaze se na dubini od 6-10 metara, pokrivena su betonskom kušuljicom. Sistem za filtriranje vazduha je dizajniran za mesec dana rada. Postoje prostorije za dizel agregat, ambulanta, za štab i komandno osoblje, bunar sa vodom i kanalizacijom... Može se pretpostaviti da se upravo tu krije ceo Azovski bataljon, a sa njim i zapadni savetnici i plaćenici. Svi ostali, uključujući i fabričke radnike, sklanjaju se u skloništa 3. klase . U Azovstalu ih ima još 24. Ta skloništa se mogu prepoznati po niskim plafonima, na onim snimcima na kojima nacisti donose hranu civilima, kaže sagovornik.
Sudeći po čitavom nizu pritužbi izgladnelih „Azovićana", posredno se potvrđuju i nezvanične informacije da im je artiljerija uništila skladišta hrane. A tu je i problem sa ranjenicima - ima ih na stotine, manje i ne može biti sa takvim intenzitetom borbi i granatiranja. Lekovi su odavno nestali. I nacistima ponestaje municije, kao što je s pravom primetio jedan borac iz jurišne grupe Vostok - „koliko god da se ima na zalihama, nije dovoljno".
Ali postoji internet - Ilon Mask je Ukrajini i njenoj vojsci poklonio 200 satelitskih modema. Zato na svetsku mrežu možete preneti kako izgleda uskršnji kolač „Azov" - parče hleba sa kapljicom džema. Ili još jedan zahtev za"pomoć.
Šta će se dalje dešavati? Pretvaranje Azovstalja u ruševine zaustavio je Putin. To nije izgovoreno naglas, ali ako se uništi Azovstalj, postojanje Mariupolja i njegova obnova može izgubiti svaki ekonomski smisao. Do sada stepen uništenja postrojenja nije došao do kritične tačke.
Prema rečima komandanta bataljona Vostok Aleksandra Hodakovskog, Rusi sada „seku repove" oko fabrike kako bi smanjili radijus teritorije sa koje „muva ne bi smela da prođe":
- Povlačimo jedinice na druge pravce i ostavljamo oko Azovstalja taman toliko snaga da držimo neprijatelja sa svih strana. Koliko će oni ostati tamo? Ne zadugo.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Uzalud se Branko Ružić mesecima uspinje da se dodvori tajkunskim medijima, uzalud pljuje po sopstvenoj koaliciji i pokušava da glumi "principijelnog opozicionara" - za tajkunske medije Nova S i N1 on je i dalje samo običan politički preletač i foteljaš kojeg duboko preziru.
Raspad, rasulo i potpun blam na blokadama doživeli su svoj vrhunac u Veterniku, kada su se lažni borci za prava građana potukli ne znajući da su na istoj strani.
Evropska demokratska partija (European Democrats) otvoreno je pružila podršku blokaderskoj listi i blokaderima u Srbiji, poradovavši se lažnim anketa i naduvani procentima!
Policija i tužilaštva u Užicu intenzivno rade na utvrđivanju identiteta blokaderskih nasilnika koji su 29. avgusta napravili izazvali teške incidente na mirnom skupu SNS-a.
Povodom obeležavanja 65 godina od održavanja Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, na Kuli Beograd, emitovana je spektakularna projekcija koja je ostavila bez daha sve.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U skladu sa najavama nove demokratske vlasti u Mađarskoj, koju predvodi premijer Peter Mađar, iz vlasničke strukture MOL-a biće uklonjena fondacija Nova Evropa, koja je trenutno najveći akcionar sa 10,49 odsto kapitala.
Istraga ubistva Novice Eleka (45), koji je usmrćen u subotu uveče ispred svog doma u Surčinu, došla je do saznanja da je zločinac intenzivno komunicirao sa muškarcem, koji je bio udaljen nekoliko stotina metara od kuće žrtve, u drugom objektu u susednoj ulici.
Stravična porodična tragedija potresla je Višnjićevo kod Šida, gde je S. Đ. preminuo od zadobijenih povreda, a njegov sin J. Đ. osumnjičen je za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.