(VIDEO) TAJNA TUNELA AZOVSTALJA - ZNA SE GDE SE KRIJE AZOV! Putin nije tek tako zabranio uništenje gigantske fabrike - razlog je... Neonacisti tu nisu bitni!
Specijalni dopisnik Komsomolske pravde Dmitrij Stešin otkrio je šta se krije u dubini gigantske fabrike Azovstal, gde se kriju pripadnici bataljona Azov i koliko im je vremena ostalo.
Ni sadašnja Ukrajina, ni oligarh Rinat Ahmetov nemaju veze sa Azovstaljem. Ogromni kompleks je izgradio SSSR. 1930 je položen temelj prve visoke peći. Istovremeno je počela izgradnja luke i plovnog kanala - Azovsko more je na ovim mestima plitko. Mariupolj, tihi i uspavani trgovački grad u blizini Azovskog mora, pretvorio se u gigantsko gradilište.
Veliki kombinat nije preživeo nemačku okupaciju, u septembru 1943. Nemci su odlazeći iz Mariupolja digli u vazduh skoro sve: visoke peći, ložište, koksne baterije, elektranu. Ali dve godine kasnije Azovstal je obnovljen, a proizvodnja je bila sve veća.
1996. godine nemačka filijala legendarnog pomorskog osiguravača Lojd priznala je fabriku kao proizvođača brodskog čelika. Nakon toga, Amerikanci su sertifikovali čelik visoke čvrstoće za platforme za bušenje. samo četiri svetskA proizvođača u svetu su dobile takvo priznanje. Azovstal je bio jedan od njih.
Od prvog dana specijalne operacije u Ukrajini, odmah od 24. februara, militanti Nacionalnog puka Azov počeli su da dovoze tešku vojnu opremu u Azovstalj i miniraju radionice. Visoke peći su zaustavljene. Sama fabrika je već drugi mesec bez struje, zaposleni, koji su mogli pobegli su.
Nema sumnje da se upravo Azovstalj smatrao glavnim i poslednjim odbrambenim centrom Mariupolja. Tu je možda uticala veličina industrijske zone od 11 kvadratnih kilometara i dve prirodne barijere - more i široka poplavna ravnica reke Kalmius, koja izbija iz fabrike. Privatne zgrade i višespratnice su bile blizu Azovstala samo sa jedne strane.
Pre oko mesec dana, pre juriša, bataljon DPR „Vostok" je očistio privatne kuće duž granice pogona. Štaviše, čistka i bitka su se kretale paralelno.
Kako navodi reporter Komsomolske pravde, tada je prvi put sreo ljude koji su mu postavili čudno pitanje: „Kada će naša omladina biti puštena iz Azovstala?"
Ispostavilo se da su od početka marta, dok su mobilne komunikacije još uvek radile u Mariupolju, pretplatnici mlađi od 20 godina počeli da dobijaju SMS pozive: „Dođite u Azovstal, imamo pouzdana skloništa, ima interneta, hrane, vode i dobrog društva".
Na sreću, to je bio trik. Nacistima je bilo važno da pokažu da, zajedno sa njima, urbana omladina boravi u fabrici kao „živi štit". Ali, nisu hteli da troše resurse na taoce.
Prema priči jednog fabričkog radnika iz okruga Levoberežni, sa druge strane Mariupolja, za odbranu su se spremali od 2015. godine.
- Da, vozili su nešto, u zelenim kamionima, vozili su to godinama. Svi sa posebnim propusnicama, nisu pregledani na punktu, u pogon su puštani u bilo koje vreme. Video sam da nose vodu i neke zelene kutije, rekao je taj radnik.
Mediji su govorili o posebnim šestospratnim skloništima, misterioznoj biološkoj laboratoriji i sličnom. Ali istina je u suštini jednostavna.
Reporter Komsomolske pravde razgovarao je i sa Vitalijem, nekadašnjim radnikom valjaonice u Azovstalju, snažnim penzionerom koji je preživeo dva meseca u podrumu.
Vitalija je 2014. glasao za DNR na referendumu, ali je posle toga u gradu usledio teror nacionalista.
- Moja žena je radila u Azosvstalju do zadnjeg dana, videla je kako kamioni ulaze i odlaze, i tenkovi su ulazili na glavni ulaz. Ispod je ceo grad! Mnogo tunela, ispod kablova. Postojao je parovod iz termoelektrane, kroz njega je dovođena para, prečnika jedan i po metar. Postoji i mnogo skloništa, za našu smenu je postojalo sklonište za 60 ljudi. Imali smo i malu prodavnicu. Postojala je i klimatizacija, ručna i električna.
Da li je moguće kretati se kroz ove tunele?
- Naravno trebalo ih je opsluživati!
Priča se da su 2014. godine ovi tuneli navodno bili poplavljeni? Da li su ih nacisti ispumpali i isušili?
- Niko ih nije potopio Jedina stvar koje se sećam, bio je prekid parovoda, a tada je došlo do poplave.
Vitalij je potvrdio da je bilo radnika iz Azovstalja koji su učestovvali u borbama na ukrajinskoj strani 2014. i pretpostavlja da su te radnike pripadnici Azova koristili kao vodiče za postrojenja, ako nisu uspeli da pobegnu.
Sada vazdušno izviđanje non-stop prati Azovstalj. Ali, prema rečima vojnika koji nadgledaju, ljudi na površni nema, već su ostali pod zemljom.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Generalno, cela odbrana Azovstalja je izgrađena na dva utvrđena područja - Bastion i Jug, uz manja uporišta. U srcu svakog uporišta je nasleđe sovjetskog sistema civilne odbrane, sklonište za bombe. Posle Velikog otadžbinskog rata, restauracija Azovstala je završena tek 50-ih godina, kada je atomski rat već bio izgledan.
Dakle, čak i ispod sporednih upravnih zgrada postoje skloništa za bombe ili jednostavno veliki podrumi.
Prema rečima osobe koja je dobro upoznata sa sistemom fabričkih skloništa, informacija da su skloništa međusobno povezana je besmislica, jer je to u suprotnosti sa konceptom zaštite od atomskog i hemijskog napada. Ali, u fabrici postoji jedan tunel, koji od središta fabrike vodi do glavnog ulaza.. On je bio predviđen za evakuaciju inženjera i rukovodilaca. Drugi njegov zadatak je kretanje velike mase ljudi učini skrivenim.
Gde se krije Azov?
- Najverovatnije se radi o dva skloništa - ispod valjaonice velikog preseka i ispod konvertorskog odeljenja. Mogu da prime 1780 ljudi. To su skloništa 1. i 2. klase. Nalaze se na dubini od 6-10 metara, pokrivena su betonskom kušuljicom. Sistem za filtriranje vazduha je dizajniran za mesec dana rada. Postoje prostorije za dizel agregat, ambulanta, za štab i komandno osoblje, bunar sa vodom i kanalizacijom... Može se pretpostaviti da se upravo tu krije ceo Azovski bataljon, a sa njim i zapadni savetnici i plaćenici. Svi ostali, uključujući i fabričke radnike, sklanjaju se u skloništa 3. klase . U Azovstalu ih ima još 24. Ta skloništa se mogu prepoznati po niskim plafonima, na onim snimcima na kojima nacisti donose hranu civilima, kaže sagovornik.
Sudeći po čitavom nizu pritužbi izgladnelih „Azovićana", posredno se potvrđuju i nezvanične informacije da im je artiljerija uništila skladišta hrane. A tu je i problem sa ranjenicima - ima ih na stotine, manje i ne može biti sa takvim intenzitetom borbi i granatiranja. Lekovi su odavno nestali. I nacistima ponestaje municije, kao što je s pravom primetio jedan borac iz jurišne grupe Vostok - „koliko god da se ima na zalihama, nije dovoljno".
Ali postoji internet - Ilon Mask je Ukrajini i njenoj vojsci poklonio 200 satelitskih modema. Zato na svetsku mrežu možete preneti kako izgleda uskršnji kolač „Azov" - parče hleba sa kapljicom džema. Ili još jedan zahtev za"pomoć.
Šta će se dalje dešavati? Pretvaranje Azovstalja u ruševine zaustavio je Putin. To nije izgovoreno naglas, ali ako se uništi Azovstalj, postojanje Mariupolja i njegova obnova može izgubiti svaki ekonomski smisao. Do sada stepen uništenja postrojenja nije došao do kritične tačke.
Prema rečima komandanta bataljona Vostok Aleksandra Hodakovskog, Rusi sada „seku repove" oko fabrike kako bi smanjili radijus teritorije sa koje „muva ne bi smela da prođe":
- Povlačimo jedinice na druge pravce i ostavljamo oko Azovstalja taman toliko snaga da držimo neprijatelja sa svih strana. Koliko će oni ostati tamo? Ne zadugo.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.