NEMCI U NEVERICI, KAKO SU TO SRBI USPELI?! ONI SE PREDALI, NE MOGU DALJE, A MI RADIMO I RADIMO... Kolaps građevine u srcu Evrope, PROJEKTI U SRBIJI IDU PO PLANU
Podeli vest
Vest da gradnja u Nemačkoj gotovo staje jer ponestaje građevinskog materijala čija cena raste maltene na dnevnom nivou, a zbog čega se strahuje od sklapanja novih poslova, neizbežno izaziva zapitanost kakva je situacija u Srbiji koja je poslednjih godina maltene pretvorena u veliko gradilište
Kada se usled nove ukrajinske krize koja se nadovezala na pandemijsku sa problemima suočava najjača privreda Evropske unije, u kojoj je građevinarstvo poslednjih decenija jedna od važnih privrednih grana, ima li bojazni da bi Srbija mogla da odustane ili odloži neki od mnogih projekata koju su u toku ili su u planu.
Udruženje građana "Jadovnik - oaza netaknute prirode", na pragu je da trajno reši status hranilišta beloglavih supova na visu Kašan iznad Prijepolja, međutim za to je neophodna pomoć države i lokalne samouprave
25.04.2022
16:35
Kako je navedeno na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Srbija se danas nalazi u velikom investicionom ciklusu, vrednom više milijardi evra, čiji je cilj da se infrastruktura podigne na značajno viši nivo i postane motor razvoja srpske privrede. Grade se autoputevi, brze saobraćajnice, železnice velike brzine, ali i komunalna infrastruktura u 65 opština u Srbiji. Može li se u ovim uslovima držati dinamika na celoj teritoriji Srbije?
Poremećaj cena građevinskog materijala i na tržištu Srbije
- Do sada mi nemamo najavu da će neka gradilišta i neki radovi biti obustavljeni. Naravno, situacija nije jednostavna s obzirom na to da smo posle poskupljenja koja su bila izazvana poremećajima na svetskom tržištu zbog pandemije kovida ušli u drugu krizu, ukrajinsku, koja je potpuno nepredvidiva. Mi sada usled poremećaja na svetskom tržištu imamo poremećaj cena građevinskog materijala i na tržištu Srbije" - kaže za Sputnjik sekretar Udruženja za građevinsku industriju Privredne komore Srbije Ivana Vuletić.
Ona smatra da bi se tržište stabilizovalo da se pandemija završila kao što je i došla do kraja i da nije bilo nove krize. Zbivanja u Ukrajini su, međutim, izazvala dodatne poremećaje na tržištu građevinskih materijala.
- Skočile su cene čelika, cementa, opekarskih proizvoda, drvne građe. Maltene nema proizvoda čija cena nije promenjena naviše. Armatura je tako otišla između 30 i 40 procenata. Njena cena je 1. marta na stovarištima bila 750-800 evra po toni, a sada je viša od 1000 evra. Dodatni problem izazivaju nestašice na tržištu koje su izazvane većom potražnjom, manjom ponudom, a kriza ima i svoj psihološki efekat - kaže ona.
Ipak, kako dodaje, na našem tržištu trenutno postoji ponuda svih materijala. Problem je, međutim, što sada prodavci i distributeri daju ponude koje kratko važe, tri dana na primer za armaturu i uglavnom se zahteva avansno plaćanje u celosti. Dodatni problem je i to što postoji značajna razlika u cenama kakve su bile u trenutku kada je ugovor bio zaključen i sadašnjim pa bi trebalo naći način da se te stare cene usklade sa aktuelnim, kaže Vuletićeva.
Srbija ne odustaje od projekata
PKS je, kako napominje, pre desetak dana uputila dopis Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture sa pozivom da održe zajednički sastanak sa kompanijama iz građevinskog sektora kako bi razmotrili mogućnosti za aneksiranje ugovora kako bi cena bila u skladu sa ponašanjem tržišta. Sastanak sa građevinskim kompanijama na kome su upoznati sa problemima sa kojima se one suočavaju je u Komori već održan.
- Što se tiče Ministarstva oni ne odustaju od projekata koje su predvideli i nadam se da će tako i da ostane. U svakom slučaju, način finansiranja projekata za ovu godinu je obezbeđen, a kako će se aktuelizacija ranije ugovorenih cena obaviti u odnosu na predviđena sredstva u budžetu u toku ove i sledeće godine o tome nam ostaje da razgovaramo sa Ministarstvom - ističe čelnica Udruženja za građevinsku industriju u PKS.
Srbija, za razliku od nekih država, uprkos krizi, ne oskudeva u građevinskom materijalu tim pre što se svi osnovni materijali proizvode kod nas, od opekarskih proizvoda, kakvi su cigla, crep, keramika, do cementa i armature. Deo materijala se uvek i uvozi, kaže ona, ali i napominje da bi nas uprkos visokim cenama građevinskog materijala više koštalo odustajanje od projekata.
Važan uticaj na BDP
- Uvek je loše kada odustanete od projekata. Pre svega, rast BDP-a Srbije trenutno je dobrim delom zansovan na velikim infrastrukturnim i građevinskim projektima koji se ovde realizuju i kada pričamo o šteti i to moramo da imamo u vidu. Zato je jako važno da se od radova ne odustane, pogotovo što je građevinarstvo u vezi sa svim ostalim privrednim granama - ističe Vuletićeva.
Na taj način se zapošljava veliki broj ljudi u najrazličitijim sektorima. Zbog toga ona očekuje da svi akteri zajednički, uz pomoć države, nađu način da prevaziđu krizu za koju niko ne može da zna koliko će trajati.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bice u neverici kad se stropošta privreda ovde jer nismo uveli sankcije Rusiji. Sve banke su nam evropske nije rešen kriminal u zemlji. Puno je veoma sumnjivog novca i sad kreće igranka sa kamatama kod banaka pa manjak kapitala itd. Mrzi me da objasnjavam ali ako Nemacka padne npr. 5% cena ovde će 25% i tako za svu imovinu. Poznato u ratovima da je rasla cena nekretnina ej ajd ispljuskajte se ladnom vodom.
koliko meseci se govorilo o neizbeznom konfliktu.cim su videli da kina kupyje sve sto je na trzistu.to je bio alarm da se stvore zalihe.pametni su to uradili.po mom skromnom misljenju mislim da su posrednici
velikih kompanija vestacki naduvali cene da bi ostvarili veliku dobit.kriza je vestacka.
Udruženje građana "Jadovnik - oaza netaknute prirode", na pragu je da trajno reši status hranilišta beloglavih supova na visu Kašan iznad Prijepolja, međutim za to je neophodna pomoć države i lokalne samouprave
Kada se govori o vojnim pripremama, agresivna je retorika sa obe strane. Prema izveštaju zapadni mediji, Iran je iza Izraela po budžetu za odbranu, ali je Iran daleko ispred Izraela po broju aktivnih trupa. Budžet za odbranu Izraela iznosi 24,2 milijarde dolara, dok je Iran raspolaže sad 9,9 milijardi dolara.
Snežana Paunović, potpredsednica Narodne skupštine Republike Srbije oglasila se povodom današnjeg sastanka kolacije okupljene oko Dragana Đilasa, koju čine "Srbija protiv nasilja" i NADA sa predsednicom parlamenta Anom Brnabić.
Gradska izborna komisija (GIK) proglasila je na današnjoj sedici izbornu lista broj 2. Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek! koju je podnela Ruska stranka za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisane za 2. jun.
Gosti Info večeri bili su prof. Miloje Pršić, istoričar, prof. dr Milimir Mučibabić, sociolog i pukovnik specijalnih jedinica u penziji Srbobran Radić a oni su pričali o sramnoj rezoluciji navodnog genocida u Srebrenici i prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope.
Gost Glavnog dnevnika Informer TV bio je državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović, a govorio je o sramnoj sednici Saveta Evrope, gde je doneta preporuka da lažna država Kosovo uđe u tu organizaciju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, pored aktuelnih svetskih ratnih žarišta, gosti novinar Igor Damnjanović i Mihail Zvinčuk, vlasnik Telegram kanala "Ribar", govorili su i o uticaju Telegram kanala na izveštavanje sa ratišta.
Ana Ličnik (34) nestala je u nedelju, 24. marta u Beogradu. Poslednji put je viđena u javnom prevozu, u autobusu broj 23, nakon čega joj se gubi svaki trag.
Saška Kovačević (29) iz Modriče zvana "Fatalna Saška", poznata po iznudi 15.000 maraka od katoličkog sveštenika zbog s*ks afere, osuđena je u Osnovnom sudu u Derventi na 1.500 KM (oko 750 evra) novčane kazne jer je u tuči ispred kafića "Dors" u Brodu povredila jednu osobu.
Istraga Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru vezana za ubistvo malene Danke ilić(2) je u najvećem jeku, a danas je došlo do retko viđenog preokreta što se osumnjičenih tiče.
Izabranici Željka Obradovića pobedili su večeras na svom parketu tim iz Laktaša sa 94:85 (27:23, 27:22, 17:16, 23:24) u prvom meču četvrtfinala ABA lige.
Poznati američki novinar Harison Vind našalio se na račun Kevina Durenta, nakon što je selektor Sjedinjenih Američkih Država Stiv Ker objavio spisak reprezentativaca koji će igrati na Olimpijskim igrama u Parizu ovog leta (26 jul - 11 avgust).
Komesarka za prava deteta pri predsedniku Rusije predlaže ukrajinskim vlastima da decu, za koja se smatralo da su odvedena u RF, potraže i u drugim zemljama
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
“Negde putem shvatio sam da je smrt samo još jedan trenutak. Trenutak koji nam, doduše, oduzima sve druge trenutke. Čini li ga to najvažnijim ili najmanje važnim, ne znam ni sam.” - Marko Babić
Glavna tema u medijima poslednjih nekoliko dana je razvod Dženana Lončarevića i njegove supruge Samire, a iz dana u dan pojavljuju se novi detalji bračnog brodoloma.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.