(VIDEO) TAJNA TUNELA AZOVSTALJA - ZNA SE GDE SE KRIJE AZOV! Putin nije tek tako zabranio uništenje gigantske fabrike - razlog je... Neonacisti tu nisu bitni!
Specijalni dopisnik Komsomolske pravde Dmitrij Stešin otkrio je šta se krije u dubini gigantske fabrike Azovstal, gde se kriju pripadnici bataljona Azov i koliko im je vremena ostalo.
Ni sadašnja Ukrajina, ni oligarh Rinat Ahmetov nemaju veze sa Azovstaljem. Ogromni kompleks je izgradio SSSR. 1930 je položen temelj prve visoke peći. Istovremeno je počela izgradnja luke i plovnog kanala - Azovsko more je na ovim mestima plitko. Mariupolj, tihi i uspavani trgovački grad u blizini Azovskog mora, pretvorio se u gigantsko gradilište.
Veliki kombinat nije preživeo nemačku okupaciju, u septembru 1943. Nemci su odlazeći iz Mariupolja digli u vazduh skoro sve: visoke peći, ložište, koksne baterije, elektranu. Ali dve godine kasnije Azovstal je obnovljen, a proizvodnja je bila sve veća.
1996. godine nemačka filijala legendarnog pomorskog osiguravača Lojd priznala je fabriku kao proizvođača brodskog čelika. Nakon toga, Amerikanci su sertifikovali čelik visoke čvrstoće za platforme za bušenje. samo četiri svetskA proizvođača u svetu su dobile takvo priznanje. Azovstal je bio jedan od njih.
Od prvog dana specijalne operacije u Ukrajini, odmah od 24. februara, militanti Nacionalnog puka Azov počeli su da dovoze tešku vojnu opremu u Azovstalj i miniraju radionice. Visoke peći su zaustavljene. Sama fabrika je već drugi mesec bez struje, zaposleni, koji su mogli pobegli su.
Nema sumnje da se upravo Azovstalj smatrao glavnim i poslednjim odbrambenim centrom Mariupolja. Tu je možda uticala veličina industrijske zone od 11 kvadratnih kilometara i dve prirodne barijere - more i široka poplavna ravnica reke Kalmius, koja izbija iz fabrike. Privatne zgrade i višespratnice su bile blizu Azovstala samo sa jedne strane.
Pre oko mesec dana, pre juriša, bataljon DPR „Vostok" je očistio privatne kuće duž granice pogona. Štaviše, čistka i bitka su se kretale paralelno.
Kako navodi reporter Komsomolske pravde, tada je prvi put sreo ljude koji su mu postavili čudno pitanje: „Kada će naša omladina biti puštena iz Azovstala?"
Ispostavilo se da su od početka marta, dok su mobilne komunikacije još uvek radile u Mariupolju, pretplatnici mlađi od 20 godina počeli da dobijaju SMS pozive: „Dođite u Azovstal, imamo pouzdana skloništa, ima interneta, hrane, vode i dobrog društva".
Na sreću, to je bio trik. Nacistima je bilo važno da pokažu da, zajedno sa njima, urbana omladina boravi u fabrici kao „živi štit". Ali, nisu hteli da troše resurse na taoce.
Prema priči jednog fabričkog radnika iz okruga Levoberežni, sa druge strane Mariupolja, za odbranu su se spremali od 2015. godine.
- Da, vozili su nešto, u zelenim kamionima, vozili su to godinama. Svi sa posebnim propusnicama, nisu pregledani na punktu, u pogon su puštani u bilo koje vreme. Video sam da nose vodu i neke zelene kutije, rekao je taj radnik.
Mediji su govorili o posebnim šestospratnim skloništima, misterioznoj biološkoj laboratoriji i sličnom. Ali istina je u suštini jednostavna.
Reporter Komsomolske pravde razgovarao je i sa Vitalijem, nekadašnjim radnikom valjaonice u Azovstalju, snažnim penzionerom koji je preživeo dva meseca u podrumu.
Vitalija je 2014. glasao za DNR na referendumu, ali je posle toga u gradu usledio teror nacionalista.
- Moja žena je radila u Azosvstalju do zadnjeg dana, videla je kako kamioni ulaze i odlaze, i tenkovi su ulazili na glavni ulaz. Ispod je ceo grad! Mnogo tunela, ispod kablova. Postojao je parovod iz termoelektrane, kroz njega je dovođena para, prečnika jedan i po metar. Postoji i mnogo skloništa, za našu smenu je postojalo sklonište za 60 ljudi. Imali smo i malu prodavnicu. Postojala je i klimatizacija, ručna i električna.
Da li je moguće kretati se kroz ove tunele?
- Naravno trebalo ih je opsluživati!
Priča se da su 2014. godine ovi tuneli navodno bili poplavljeni? Da li su ih nacisti ispumpali i isušili?
- Niko ih nije potopio Jedina stvar koje se sećam, bio je prekid parovoda, a tada je došlo do poplave.
Vitalij je potvrdio da je bilo radnika iz Azovstalja koji su učestovvali u borbama na ukrajinskoj strani 2014. i pretpostavlja da su te radnike pripadnici Azova koristili kao vodiče za postrojenja, ako nisu uspeli da pobegnu.
Sada vazdušno izviđanje non-stop prati Azovstalj. Ali, prema rečima vojnika koji nadgledaju, ljudi na površni nema, već su ostali pod zemljom.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Generalno, cela odbrana Azovstalja je izgrađena na dva utvrđena područja - Bastion i Jug, uz manja uporišta. U srcu svakog uporišta je nasleđe sovjetskog sistema civilne odbrane, sklonište za bombe. Posle Velikog otadžbinskog rata, restauracija Azovstala je završena tek 50-ih godina, kada je atomski rat već bio izgledan.
Dakle, čak i ispod sporednih upravnih zgrada postoje skloništa za bombe ili jednostavno veliki podrumi.
Prema rečima osobe koja je dobro upoznata sa sistemom fabričkih skloništa, informacija da su skloništa međusobno povezana je besmislica, jer je to u suprotnosti sa konceptom zaštite od atomskog i hemijskog napada. Ali, u fabrici postoji jedan tunel, koji od središta fabrike vodi do glavnog ulaza.. On je bio predviđen za evakuaciju inženjera i rukovodilaca. Drugi njegov zadatak je kretanje velike mase ljudi učini skrivenim.
Gde se krije Azov?
- Najverovatnije se radi o dva skloništa - ispod valjaonice velikog preseka i ispod konvertorskog odeljenja. Mogu da prime 1780 ljudi. To su skloništa 1. i 2. klase. Nalaze se na dubini od 6-10 metara, pokrivena su betonskom kušuljicom. Sistem za filtriranje vazduha je dizajniran za mesec dana rada. Postoje prostorije za dizel agregat, ambulanta, za štab i komandno osoblje, bunar sa vodom i kanalizacijom... Može se pretpostaviti da se upravo tu krije ceo Azovski bataljon, a sa njim i zapadni savetnici i plaćenici. Svi ostali, uključujući i fabričke radnike, sklanjaju se u skloništa 3. klase . U Azovstalu ih ima još 24. Ta skloništa se mogu prepoznati po niskim plafonima, na onim snimcima na kojima nacisti donose hranu civilima, kaže sagovornik.
Sudeći po čitavom nizu pritužbi izgladnelih „Azovićana", posredno se potvrđuju i nezvanične informacije da im je artiljerija uništila skladišta hrane. A tu je i problem sa ranjenicima - ima ih na stotine, manje i ne može biti sa takvim intenzitetom borbi i granatiranja. Lekovi su odavno nestali. I nacistima ponestaje municije, kao što je s pravom primetio jedan borac iz jurišne grupe Vostok - „koliko god da se ima na zalihama, nije dovoljno".
Ali postoji internet - Ilon Mask je Ukrajini i njenoj vojsci poklonio 200 satelitskih modema. Zato na svetsku mrežu možete preneti kako izgleda uskršnji kolač „Azov" - parče hleba sa kapljicom džema. Ili još jedan zahtev za"pomoć.
Šta će se dalje dešavati? Pretvaranje Azovstalja u ruševine zaustavio je Putin. To nije izgovoreno naglas, ali ako se uništi Azovstalj, postojanje Mariupolja i njegova obnova može izgubiti svaki ekonomski smisao. Do sada stepen uništenja postrojenja nije došao do kritične tačke.
Prema rečima komandanta bataljona Vostok Aleksandra Hodakovskog, Rusi sada „seku repove" oko fabrike kako bi smanjili radijus teritorije sa koje „muva ne bi smela da prođe":
- Povlačimo jedinice na druge pravce i ostavljamo oko Azovstalja taman toliko snaga da držimo neprijatelja sa svih strana. Koliko će oni ostati tamo? Ne zadugo.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD žele da se Rusija oslabi kako Moskva ne bi mogla da preduzme iste akcije kao u Ukrajini, izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin posle pregovora sa ukrajinskim vlastima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.