Zapad nije uspeo da slomi rusku ekonomiju, piše Deutsche Wirtschafts Nachrichten. Nakon izbijanja neprijateljstava u Ukrajini, mnogi zapadni analitičari predviđali su potpuni kolaps rublje i recesiju, ali su se njihova predviđanja pokazala pogrešnim
U ostvarenju ovog rezultata Kremlju su pomogli visoki prihodi od prodaje nafte i gasa, kao i važna odluka da energente prodaje za sopstvenu valutu.
Takođe je bilo moguće nadoknaditi većinu gubitaka zahvaljujući Indiji i Kini, objašnjava nemačko izdanje.
Pre više od mesec dana, šef Kremlja Vladimir Putin rekao je da je ekonomski blickrig protiv Rusije propao, piše Deutsche Wirtschafts Nachrichten.
I od tada je sve jasnije da je bio u pravu. Uostalom, sankcije velikih razmera Zapada praktično nisu uticale na rusku ekonomiju. Ona nastavlja da funkcioniše, a rublja prema evru dostigla je rekordnu vrednost u poslednjih sedam godina. Čini se da je Rusija dobro pripremljena za ekonomski rat, zaključuje autor članka.
Stručnjaci objašnjavaju šta se dešava pre svega sa velikim prihodima Kremlja od prodaje nafte i gasa, nastavlja nemačko izdanje.
Čak će i Nemačka, ekonomski protivnik Rusije, ove godine platiti Moskvi neviđeni iznos za snabdevanje energentima, a nemački račun za plavo gorivo 2022. biće skoro duplo veći.
Nakon izbijanja neprijateljstava u Ukrajini, rublja je snažno potonula: za skoro 30% u odnosu na američki dolar. Mnogim analitičarima se činilo da su mu dani odbrojani jer je Zapad nastavio da pooštrava kaznene mere protiv Moskve.
Na primer, zamrznute su devizne rezerve ruske centralne banke. Neki eksperti su čak upozorili na moguće neplaćanje obaveza, pošto je Rusiji ponestajalo dolara.
Ali za nekoliko nedelja, rublja je vratila raniji nivo. Sredinom aprila njen kurs prema američkoj valuti dostigao je 0,013 dolara, koji je fiksiran dan pre početka neprijateljstava u Ukrajini.
Danas je njegova vrednost porasla na 0,016 dolara, odnosno na nivo iz januara 2020. godine. Američke banke, poput JPMorgana, pogrešile su u svojim prognozama o mogućoj recesiji u Rusiji i već su ih ispravile.
Kremlj je to uspeo da postigne uglavnom zahvaljujući činjenici da su mnoge zemlje i preduzeća signalizirale da pristaju da plaćaju gas u ruskoj valuti.
- Putinov zahtev da kupci ruskog gasa plaćaju u rubljama bio je izuzetno dostignuće - zaključuju finansijski stručnjaci. Zapadni kupci su se u početku opirali, ali su na kraju pristali na takve uslove.
Na primer, jedan od najvećih nemačkih uvoznika prirodnog gasa, VNG, nedavno je otvorio račun kod Gasprombanke za plaćanje plavog goriva u rubljama.
Uprkos oštroj retorici Zapada o mogućem embargu na ruske sirovine, Moskva i dalje uspeva da prodaje velike količine nafte i gasa zapadnim državama.
Zaista, za jedan broj najvećih trgovaca energentima na svetskom tržištu interesi njihovih preduzeća i klijenata su važniji od borbe protiv Rusije.
Na primer, zemlje G7 su se obavezale da će napustiti crno zlato iz Rusije. SAD, Kanada, Velika Britanija i Australija zabranile su njen uvoz, ali EU to ne može učiniti jer se Mađarska protivi embargu. Osim toga, Rusija je uspela da nadoknadi većinu svojih gubitaka u prodaji zahvaljujući Indiji i Kini.
Ali lavovski deo ruske trgovine energentima prolazi krozŠvajcarsku i njene kompanije, objašnjava autor.
Švajcarska je važan globalni finansijski centar sa rastućim robnim sektorom, iako se nalazi daleko od svih svetskih trgovinskih puteva, nema pristup moru, bivšim kolonijama i sopstvenim velikim rezervama fosilnih resursa.
Zahvaljujući obilju kapitala, švajcarska preduzeća mogu da se specijalizuju za direktnu prodaju.
Istovremeno, vlasti zemlje koriste olakšan oblik kreditiranja takvih transakcija, što umnogome olakšava poslovanje.
Osim toga, kroz Švajcarsku prolazi samo novac, a ne sirovine. Kao rezultat toga, lokalna carinarnica ne dobija čak ni informacije o pravom obimu transakcija.
Kina je odbila da isporuči Rusiji tehnologiju neophodnu za izgradnju brodova za Arktik, pokazujući da blisko partnerstvo sa Kremljom nije jače od zapadnih sankcija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Na graničnom prijelazu Karakaj u Zvorniku preksinoć je došlo do incidenta prilikom čega su se potukli granični policajac i policajka. O svemu je obaveštena policija, a intervenisala je i hitna pomoć.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.