NEMAČKA BLOKIRALA NOVE SANKCIJE PROTIV RUSIJE, FIJASKO SAMITA G-7... Ovo su zapdni mediji sakriili... Vole oni Ukrajinu, ALI VIŠE VOLE SEBE...
Podeli vest
Na kraju, embargo na rusko zlato uvele su samo Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a nije uvedeno ni najavljeno cenovno ograničenje na rusku naftu
U idiličnom ambijentu nemačkih Alpa, u Bavarskoj, održan je sastanak zemalja G7. Ali teme sastanka niti približno nisu bile dostojne lepoti prirode. Bile su krajnje sumorne, a njihovu težinu, koja se mogla osetiti u zraku, nastojalo se prevladati šaljivom atmosferom između samih sudionika prije početka sastanka.
Zapad dostavlja Kijevu brutalno oružje, iako zna da će odgovor Moskve biti brutalan... Nemci, Ameri, Britanci se takmiče ko će više doprineti tragediji Ukrajine
15.06.2022
20:30
Bio je to, naravno, smeh „bez pokrića", jer nikome do iskrenog smeha sigurno nije bilo. Stanje u svijetu, prije svega u Evropi, nikada nije bilo ozbiljnije u čitavoj istoriji nakon Drugog svetskog rata - čak niti u doba hladnog rata između SAD-a i SSSR-a, kada su ipak vredila određena pravila i postojali mehanizmi za sprečavanje, ili za rešavanje opasnih kriznih situacija ako se već pojave. Danas više nema niti pravila niti sličnih mehanizama koji su jednostrano uništeni, i jasno je da bilo kakva nepromišljena politička odluka ili vojni potez može čitav set ubrzano dovesti na rub katastrofe.
Zato i nije nikakvo čudo da je pažnja čelnika država članica G7 i čelnika EU, više-manje, bila usmerena na ukrajinski vojni sukob i Rusiju.
Konkretno, na daljnje jačanje sankcija protiv Moskve. Ostali svet i njegovi problemi, čini se, za G7 ipak su silom prilika (p)ostali drugorazredni. Jasno je i zašto: na ukrajinskim linijama fronta u mnogo čemu sev rešava sudbina i budući geopolitički izgled sveta, a vojno stanje na istima nikako ne ide u prilog Zapadu, pre svega SAD kao njegovom predvodniku. O tome je 24. juna u Berlinu govorio i američki državni serkretar Entoni Blinken, kazavši kako razvoj stanja u Donbasu izaziva zabrinutost na Zapadu s obzirom na uspehe ruske vojske.
I dok je prema Ukrajini, očekivano, vrlo brzo i lako zauzet zajednički stav i doneta odluka o nastavku svekolike pomoći i isporuka oružja Kijevu koliko god i do kada to bude potrebno, po pitanju Rusije unutar G7 došlo je do nepredviđenih problema.
Pre nego što se na njih osvrnem, podsetio bih kako je prošle nedelje, kao preludij u sastanak bilo niz političkih izjava visokih državnih dužnosnika iz ključnih zemalja Zapada, pre svega SAD i Velike Britanije, da će se na sastanku G7 dogovoriti maksimalna izvozna cena ruske nafte, kao i uvesti embargo na izvoz ruskog zlata (o tome je 26. juna, kao o sigurnoj odluci posle sammita, pisao i američki Vašington post podsećajući da je isto najavio i predsednik Džo Bajden lično; dok je, pre toga, korekciju ruskih izvoznih cena nafte najavila američka ministarka finansija Dženet Jelen, obrazlažući to željom da se popravi globalna energetska „krvna slika" ali pritom i ograniče sredstva koja će se sliti u ruski državni budžet koji su sada preveliki jer Moskva zarađuje više nego što je zarađivala pre sankcija uvedenih nakon početka vojne intervencije i tako je uspešno finansira).
Proteklih su dana i brojni svetski mediji glasno najavljivali upravo uvođenje embarga na izvoz ruskog zlata, koji bi Moskvi trebalo naneti dodatnu štetu u iznosu od 19 milijardi dolara godišnje.
Međutim, u svemu ovom nešto je krenulo po zlu.
Ništa od toliko glasno najavljivanih novih sankcija protiv Rusije na kraju sastanka G7 nije usvojeno. Jer čitavu je stvar na kraju blokirala Nemačka odnosno EU.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je juče kako bi pitanje embarga na rusko zlato „trebalo rješavati i u krugu Europske unije" i da se „rješenje o tome u konačnom obliku ne može donijeti na G7". Predsjednik Europskog vijeća Šarl Mišel izjavio je: „Mi smo spremni razmotriti mogućnost, o tome, može li se na taj način usmjeriti na zlato da bi se to (štetno) odnosilo na rusku ekonomiju, a ne na nas".
Zato su, na kraju, embargo na rusko zlato uvele samo Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Što se tiče spomenute želje za određivanjem cene ruske nafte, što je Bajden prošle nedelje lično najavio kao već gotov fakt čiji će mehanizmi (poput, npr. zabrane osiguranja ruskih tankera ako cena nafte koju prevoze prelazi dogovorenu) biti usvojeni na sastanku G7 - i ono je doživelo sudbinu embarga na rusko zlato.
Prema navodima nemačkog medija der Špigel, Francuska nema ništa protiv te odluke ali želi da se sve to najpje raspravi s ostalim zemljama proizvođačima nafte. Dakle, rekao bih pre svega s OPEK-om, gde je iluzorno očekivati da će oni podržati jednu takvu odluku koja ne samo što njih stavlja u neugodan položaj jer bi ruska nafta (koju Moskva ionako prodaje s popustom pa je protekli mesec tako preuzela od Saudijske Arabije drugo mesto po izvozu nafte u Indiju, a prvo po istom u odnosu na Kinu) postala još jeftinija, a njihova još nekonkurentnija na tržištu, već i zato što bi to bio presedan - da političari drugih zemalja (izvan kruga vodećih izvoznika nafte) određuju cene nafte. A ako to jednom učine - sada s Rusijom - sutra će to isto moći činiti prema bilo kojoj drugoj zemlji izvoznici „crnog zlata". Zanimljivo je kako je sličnu izjavu ovoj francuskoj dala i Ursula von der Lejen, predsednica EK, što, zapravo, potpuno onemogućuje usvajanje ovog američko-britanskog predloga.
Drugim rečima - on postaje fantazija. Uostalom, privatni biznis na Zapadu nikad se neće složiti da mu cenu njegovih proizvoda diktira država odnosno politika. To je protivno čitavom društvenom ustrojstvu Zapada odnosno predstavljalo bi opasan odmak od kapitalističkog tj. tržišnog modela ekonomije prema onom socijalističkom - državnom. Bi li, ako bi eventualno ovaj predlog i prošao, i američki privatni proizvođači ukapljenog (LNG) gasa mogli biti mirni, ili bi i oni tada mogli očekivati da im Bajden (ili neki drugi predsednik) sutra kaže kako u ime zaštite Evrope i njenih potrošača oni moraju smanjiti cene isporuka svog gasa Starom kontinentu. Krajnje teško, ili bolje reći - potpuno nezamislivo. Tim više što se ta ista EU i sama odriče ruskih energenata i promiče svoje energetske planove.
Ali na stranu kapitalizam i njegove zakonitosti - propast ovog, kao i predloga o embargu na rusko zlato, jasno ukazuje kako je EU (verojatno pre svega Nemačka koja je suočena s velikim problemima s dostave energenti -ponajpre zbog uvedenih oštrih sankcija protiv Rusije zbog kojih se, u ime solidarnosti s Ukrajinom, a zapravo SAD, gotovo odrekla svoje industrijske proizvodnje odricanjem od gasovoda Severni tok 2, odbijanjem plaćanja ruskog gasa u rubljama od strane njenih pojedinih (ne svih) kompanija i sl.) - koja se odrekla najpre ruskog uglja, pa delomično ruskog gasa i, na jraju, krajem ove godine i ruske nafte koja stiže tankerima - došla do ruba svojih mogućnosti uvođenja daljnjih sankcija, a da time ne ubrza i vlastitu propast.
Drukčije se ove odluke - preciznije nedonošenje istih - ne mogu protumačiti. Privid zapadnog jedinstva potvrđen je ponovo iskazanom solidarnošću s Ukrajinom, ali je na konkretnom problemu - a to je pokušaj brzog i bolnog ekonomskog slamanja Rusije od kojeg, to je sada već posve sigurno neće biti ništa - prvi put javno pokazao ozbiljnu slabost. Interesi zapadnih država - prije svega onih iz anglo-američkog s jedne i kontinentalno-evropskog tabora s druge strane, jednostavno nisu u svemu isti niti to ikad mogu biti. To je bezbroj puta do sada potvrdila istorija.
Naravno, šansa za popravku pokvarenog imidža o jedinstvu Zapada stiže s početkom dvodnevnog samita NATO saveza u Madridu. Tamo će se, kako ne bi bilo zabune, posve sigurno i bez ikakvih problema usvojiti sve planirane odluke vojne tematike - otvoreno proturuskog karaktera.
Ali od njih se ipak ne živi. One su bitne za sigurnost, ali proizvoditi, grejti se zimi i jesti ipak će se morati i dalje. A kako sada stoje stvari - bez ruske pomoći po tim pitanjima Evropa sada jednostavno ne može. I neće moći još dugo.
Zato nas ne bi trebale iznenaditi odluke koje bi idućih meseci mogle biti donete, pre svega po pitanju rešavanja ukrajinskog sukoba. Ali to je već ipak tema za neku novu analizu.
Francuska i Nemačka su na nogama zbog otkrića da Ukrajina stoji iza miniranja "Severnog toka", a zbog umešanosti administracije Zelenskog u teroristički napad Kijev rizikuje da izgubi podršku Pariza i Berlina. U problemu je i NATO jer su dve članice Alijanse, Poljska i SAD, pomogle ukrajinskim specijalcima da izvrše napad i unište kritičnu energetsku infrastrukturu za Nemačku, koja je takođe članica NATO!
O aktuelnom stanju na front u Ukrajini i predsedničkoj trci Trampa i Harisove govorili su gosti Rata uživo, general Vinko Pandurović i Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije.
Rusija je napadom na Poltavu poslala signal upozorenja Zapadu jer to mesto ima važan simbolički značaj u istoriji Rusije, izjavio je bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Mekgregor za Jutjub kanal „Džadžing fridom“.
06.09.2024
18:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad dostavlja Kijevu brutalno oružje, iako zna da će odgovor Moskve biti brutalan... Nemci, Ameri, Britanci se takmiče ko će više doprineti tragediji Ukrajine
Zarobljeni ukrajinski vojnik Vladimir Kisli ispričao je kako je njegovo odeljenje ostavljeno bez podrške, prenosi Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić prisustvovao je juče sednici Odbora za odbranu i unutrašnja pitanja Skupštine Srbije gde je odgovarao na pitanja poslanika o hapšenju aktivista tokom protesta protiv iskopavanja litijuma.
Republički hidrometeorološki zavod najavio je da se tokom večeri u pojedinim delovima Srbije očekuje kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.
O aktuelnom stanju na front u Ukrajini i predsedničkoj trci Trampa i Harisove govorili su gosti Rata uživo, general Vinko Pandurović i Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije.
Kampanju pokušaja turske meke moći u vidu veličanja lika i dela ratnog zločinca Nasera Orića, komentarisali su gosti Otvorenog studija, Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost i publicista Vesna Pešić.
Tokom sprecijalnog programa Informer TV sa početkom u 16:30 sa glavnim urednikom Informera Draganom J. Vučićevićem saznaćete detalje o tužbi koju je EPS podne protiv SSP-a.
Posetu Miroslava Lajčaka Aljbinu Kurtiju i otvorteno podržavanje prištinskog režima komentarisali su gosti Info dana, politikolog Uroš Nikolić i bivši narodni poslanik Ljubomir Marić.
Penzionisani general Stanko Vasiljević, pukovnik profesor dr Velibor Stević i novinar RT Nebojša Malić bili su gosti "Info jutra". Govorili su o situaciju na frontu u Ukrajini i tome šta će biti epilog ovog rata.
Vlada Budala je, dok smo se krili u Španiji, glumio Hrvata i lupetao je na ijekavici, sve pogrešno. Kad su ga neki Hrvati pitali u jednom klubu u Madridu kako mu je u Španiji, Vlada im je rekao "djobro", ali da su svi Španci "pjederi". Hrvati su se čudili šta ovaj lupeta...
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u saradnji sa Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Fudbalska reprezentacija Španije zahvalila se Beogradu na gostoprimstvu i poletela večeras za Ženevu gde će u nedelju od 20 i 45 gostovati Švajcarskoj u meču drugog kola grupe A4 Lige nacija.
Rada Đuričin preminula je pre dva dana u Beogradu. Bila je jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica i dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta.
Pevačica Kejti Peri nedavno je u popularnom podkasu "Call Her Daddy" otkrila vrlo škakljive, intimne detalje svog braka sa popularnim glumcem Orlandom Blumom.
Mladi glumac Miloš Biković svojim talentom odavno je osvojio Srbiju, region, ali i veliku Rusiju! Snima film za filmom, niže uspehe i uživa u slavi koju je doživeo.
Hrizanteme su popularne širom sveta zbog svoje lepote i jednostavnosti gajenja, a uzgajivači stalno stvaraju nove varijetete kako bi zadovoljili ljubitelje ovog cveća.
Crnogorski influenser Jovan Radulović Jodžir podigao je veliku prašinu u javnosti nakon što je otkrio da je njegov otac navodno bio u vezi sa pokojnom pevačicom Ksenijom Pajčin.
Bilo da šokira svojim odvažnim modnim kombinacijama, direktnim stavovima, ili spektakularnim nastupima, Jelena Karleuša je žena koja uvek zna kako da bude u centru pažnje.
Jedna od najstarijih privredno-turističkih manifestacija u Srbiji, “Smederevska jesen”, počela je ovog popodneva tradicionalnim defileom koji je prošao centralnim gradskim ulicama i postavljanjem velikog grozda na glavnom gradskom trgu
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja oglasilo se za Informer povodom incidenta koji se dogodio u Osnovnoj školi "Ratko Pavlović Ćićko" u Prokuplju kada je učenik bacio klupu na nastavnika.
Prema izveštaju Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut“, raste broj zaraženih groznicom Zapadnog Nila, koju prenosi domaći komarac. U Srbiji je registrovano ukupno 28 obolelih što je za osam više nego prethodne sedmice., a prvi slučaj registrovan je i na teritoriji Šumadije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.