NATO POKUŠAVA PREKO NORVEŠKE DA STAVI ŠAPE NA ARKTIK! Iz Rusije poručuju: Samo vi blokirajte, mi građane nećemo ostaviti na cedilu, a i arhipelag možete da izgubite!
Podeli vest
Norveška nije dozvolila tranzit ruske robe za ruske rudare na ostrvu Svalbardu u Severnom ledenom okeanu, čime se grubo krše ljudska prava i principi humanosti, ocenjuju ruski eksperti. Osim toga, ova situacija ponovo pokreće pitanje militarizacije Arktika od strane NATO
Svalbard ili Špicberška ostrva nalaze se na pola puta između Norveške i Severnog pola. Ovaj arhipelag pripada Norveškoj, ali prema posebnom statusu tog regiona Rusija ima pravo da ravnopravno eksploatiše prirodne resurse.
Nemačka mora biti spremna u slučaju da Rusija nastavi da smanjuje ili obustavi protok gasa kroz gasovod Severni tok 1, izjavio je nemački ministar ekonomije Robert Habek
02.07.2022
21:07
Rusi žive i rade u naselju Barencburg i još dva naselja - Piramiden i Grumant. Donedavno je preko teritorije Norveške išao jedan od puteva za dostavu neophodne robe, ali su norveške vlasti, pozivajući se na sankcije EU, zabranile tranzit ruskih roba do Svalbarda.
Norveška sprečava dopremanje hrane za Ruse
Donošenjem takve odluke Norveška, koja nije članica EU, nastoji da ruske rudare ostavi bez hrane i osnovnih potrepština, čime krši osnovna ljuska prava, kaže Svetlana Žurova, prvi zamenik predsednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove.
- Neverovatno zvuči, ali oni su blokirali hiljadu ljudi i ostavili ih bez hrane i lekova... Očigledno je da su svi međunarodni sporazumi koji su postignuti 1920. godine, a kojima se Sovjetski Savez pridružio 1935. godine, odjednom bačeni u vetar - kaže Žurova, aludirajući na Svalbardski sporazum, takođe poznat i kao Pariski sporazum koji reguliše pravni status tog arhipelaga.
Taj sporazum daje Norveškoj suverenitet nad Svalbardom, ali sa nekim izuzecima, što ga čini jedinstvenim međunarodnim sporazumom u svetu. Po odredbama ovog ugovora, državljani zemalja potpisnica imaju pravo na ravnopravan pristup eksploataciji minerala i drugih prirodnih resursa, kao i eksploataciji teritorijalnih voda. Jedna od posledica ovog ugovora je postojanje ruskog naselja Barencburg na Svalbardu.
Svalbardski ugovor su potpisale Norveška, SAD, Danska, Francuska, Italija, Japan, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, a stupio je na snagu 1925. godine i ostao pravno obavezujući za više od 40 zemalja. Norveški Storting je rezolucijom od 15. februara 1947. priznao da je SSSR (danas Rusija kao pravni naslednik SSSR-a) država koja uz Norvešku ima posebne ekonomske interese na Svalbardu.
Ruski eksperti navode da faktički samo Rusija i Norveška sprovode privredne aktivnosti u tom regionu, gde se ruski rudari bave eksploatacijom uglja.
Foto: AP Photo/Vladimir Isachenkov
Upitan suverenitet Norveške nad Svalbardom
U svakom slučaju, stručnjaci ističu da je poslednji postupak Norveške u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Osla preuzetim pomenutim sporazumom.
Konkretno, ovim Oslo grubo i direktno krši član 3 Pariskog ugovora iz 1920. koji proklamuje princip slobodnog prevoza robe, kretanja građana i brodova zemalja-učesnica.
Zbog norveške blokade Rusima se ne može dostaviti hrana, lekovi, medicinska oprema, građevinski materijal, delovi za vozila i brodsku baržu koja isporučuje dizel gorivo, kao i sve ono što je potrebno za pripremu grejne sezone. Prema ekspertima, nametnutim ograničenjima Oslo pokušava da demonstrira svoju bliskost NATO-u i želi da stvori nepodnošljive uslove za život Rusa na Svalbardu.
Stručnjaci smatraju da Rusija kao odgovor na te akcije može pokrenuti pitanje legitimnosti suvereniteta Norveške nad arhipelagom.
Pitanje normalnog snabdevanja Rusa već je pokrenuto pred guvernerom Svalbarda i norveškim Ministarstvom spoljnih poslova. Moskva poziva da se te isporuke izuzmu iz aktuelnih sankcija, pozivajući se na humanitarne razloge. Međutim, norveško Ministarstvo spoljnih poslova odbilo je zahtev ruske kompanije „Arktikugalj“ da dozvoli transport robe do Barencburga, gde se nalazi rusko naselje.
Trenutno situacija za Ruse nije kritična, ali se strahuje da zbog postupaka norveških vlasti neće uspeti da se pripreme za oštru i surovu zimsku sezonu i nastave sa privrednim aktivnostima.
Generalni konzul Rusije na Svalbardu Sergej Guščin smatra da je jedina mogućnost snabdevanja u sadašnjim uslovima dostava robe direktno ruskim brodovima iz Murmanska i Arhangelska u luku Barencburg. Međutim, prema njegovim rečima, to su prilično skupi i neefikasni načini snabdevanja.
Ovde su pogažena ljudska prava na dobijanje stvari neophodnih za život, ističe Žurova. Ona ističe da je ovo pitanje za mnoge međunarodne organizacije, ali da te organizacije ignorišu aktuelna dešavanja. Istovremeno, Žurova podseća da je Rusija isključena iz Saveta za ljudska prava UN i istupila je iz Saveta Evrope, čime je prinuđena da odustane od primene Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Takođe, Crveni krst ne reaguje ni na zarobljenike, ni na bombardovanja, niti generalno na sve ono što se dešava u Ukrajini. Ignorišu to što se ne prave humanitarni koridori, šta se bombarduju stambena naselja i još mnogo toga. Nisu obraćali pažnju ni na ono što se dešava u Donbasu, pa kako bi onda reagovali na nekakvu malu teritoriju, koja je opšte dobo i na situaciju ruskog naroda koji je tamo... - kaže Žurova.
Foto: Printscreen You Tube
NATO militarizuje Arktik
Žurova je podsetila da je nedavno sličan slučaj zabeležen i sa Kalinjingradom, ruskom eksklavom u Evropi, koja se nalazi između Poljske i Litvanije, duž baltičke obale. Prema međunarodnom pravu kao teritorija koja pripada Rusiji, ali je geografski odvojena od nje trebalo bi da ima potpuni pristup i iz kopnenog dela Rusije. Međutim, Litvanija je nedavno blokirala železnički tranzit neke ruske robe u Kalinjingradsku oblast, uz obrazloženje da je u pitanju roba koja je pod sankcijama od strane Brisela zbog događaja u Ukrajini, dok Moskva tvrdi da su tranzitna ograničenja kršenje ranijih sporazuma sa EU o slobodnom prolazu robe do Kalinjingrada.
- U tom slučaju smo imali opcije da brodom isporučimo robu koja je potrebna Kalinjingradskoj oblasti, ali se istovremeno nameće pitanje – zašto se sve ovo dešava?! Da bi se ponovo pregovaralo, selo za pregovarački sto?! Pa, dogovori su sklopljeni odavno, a sa humanitarne tačke gledišta, braniti nešto, blokirati deo zemlje je apsolutno nehumano. Ne želim da to poredim sa opsadom Lenjingrada, ali me podseća na neke događaje iz tog vremena. I onda kažu: ‘Napravljen je obruč, zašto se niste predali, bilo bi manje žrtava?! Povremeno i dalje pitaju, analizirajući istoriju Drugog svetskog rata i blokadu Lenjingrada: ‘Zašto ste se opirali? Da ste predali grad bilo bi manje žrtava’. To pitanje nas vraća u taj period, ali onda i mi možemo da kažemo: ‘Ponašate se kao Hitler’ i onda nam pričate o tome da se fašizam ne sme vratiti, da je fašizam samo u Ukrajini - zaključuje Žurova.
Ovo nije prvi put da Zapad i konkretno Norveška ignorišu odredbe potpisanih dokumenata i da norveške vlasti preduzimaju niz diskriminacionih mera protiv Rusa na Svalbardu. Između ostalog, 1977. Oslo je jednostrano uspostavio „zonu od 200 milja za zaštitu riba“ oko Svalbarda, što sada omogućava Norveškoj da stvara prepreke stranim državama za ribolov.
Eksperti smatraju da su zapadne sankcije poslužile Oslu kao izgovor da pojača pritisak na ruska naselja na Svalbardu i uvereni su da je strateški cilj te zemlje da minimizira prisustvo Rusije na arhipelagu, da je potisne sa te teritorije na kojoj legalno obavlja privredne aktivnosti.
Stručnjaci navode da se čak i tokom Hladnog rata, kao članica NATO-a, Norveška ponašala mnogo uzdržanije u odnosu na SSSR.
Sovjetsko prisustvo na Svalbardu je u velikoj meri bilo rezultat političkog kompromisa, dok se danas stiče utisak da se norveške vlsti služe NATO metodama.
Teritorija Svaldbarda i priobalne vode su demilitarizovana zona. Međutim, NATO pokazuje interesovanje za Arktik i toj zoni preti militarizacija, jer je bogata ugljovodonicima i drugim prirodnim resursima.
Pojedini ruski eksperti sumnjaju da je u aktuelnoj situaciji Oslo spreman na kompromis sa Moskvom i smatraju da se pitanja Svalbarda rešavaju u Vašingtonu. Norveška otvoreno pokazuje svoj interes za aktivnu saradnju sa NATO, uključujući i Arktik, a njena politika je rezultat opšteg pogoršanja odnosa Rusije i Zapada, dodaju politikolozi. Takođe, istovremeno ističu da se postupci Osla ne mogu opravdati, jer se krše međunarodno pravo i humanitarna prava ruskog stanovništva.
Prema mišljenju stručnjaka, Rusija može da reši problem snabdevanja uspostavljanjem komunikacije između Barencburga i sopstvenih luka na Arktiku, a osim toga, Moskva ima puno pravo da na međunarodnom nivou pokrene pitanje da li se onda Pariski ugovor smatra nevažećim i koliko je legitiman suverenitet Norveške nad arhipelagom. Ipak, ono što je izvesno jeste da Rusija neće ostaviti svoje građane na cedilu, ma gde oni bili.
Norveški ministar finansija Trigve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i hrane Geir Pollestad potpisali ugovor sa četiri privatne kompanije za skladištenje 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine. Uključene kompanije će navodno skladištiti žito u postojećim objektima širom zemlje, ali će biti u vlasništvu norveške vlade.
Načelnik generalštaba norveške vojske general Eirik Kristofersen izjavio je da NATO ima rok od dve do tri godine da se pripremi za odbranu pre nego što se Rusija ponovo osposobi za izvođenje konvencionalnog napada.
Načelnik generalštaba norveške vojske general Eirik Kristofersen smatra da NATO ima rok od dve do tri godine da se pripremi za odbranu pre nego što se Rusija ponovo osposobi za izvođenje konvencionalnog napada.
03.06.2024
21:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka mora biti spremna u slučaju da Rusija nastavi da smanjuje ili obustavi protok gasa kroz gasovod Severni tok 1, izjavio je nemački ministar ekonomije Robert Habek
Prešli ste granicu, naš odgovor će biti neizbežan, i biće usmeren ne na ukrajinske trupe koje ste vi obučili i naoružali, ne na vaše instruktore u Ukrajini, već direktno na vas. Dalje povratka nema, izjavio je ruski politikolog Andrej Perla povodom napada na Sveastopolj 23. juna.
Ruska armija u svakom trenutku može brzo da napreduje ka Kijevu. Uprkos tome, ruska strana radije ne žuri i oprezna je. Pored toga, deo ruske vojske nalazi se na teritoriji Belorusije. Rusi su u velikoj prednosti na frontu. Sve ovo sugeriše da je „kraj Ukrajine blizu“, navodi američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor.
Letnja sezona u avio-industriji je u punom jeku, a prilike u avijaciji ponovo su veoma izazovne. Velike evropske avio-kompanije već su podigle crvenu zastavicu i otvoreno upozoravaju na probleme sa kojima se suočavaju usled loših vremenskih prilika, brojnih infrastrukturnih radova i nedovoljnog broja zaposlenih na aerodromima, ali i nepovoljnog stanja u evropskoj kontroli letenja.
Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se i dematovalo pisanja opozicione "Nove" o poseti zamenika ministra inostranih poslova Ruske Federacija Aleksandra Gruška.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević danas je održao prvi konsultativni onlajn sastanak sa predstavnicima udruženja srpske dijaspore iz celog sveta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik vlade Miloš Vučević, ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik generalštaba Milan Mojsilović prisustvovali su danas vežbi Vatreni udar 2024 na Pasuljanskim livadama.
Oko Srbije već duže vreme kruže razni špijunski dronovi. Malo - malo pa se posmatraju položaji srpske vojske. Niz incidenata dogodio se 2015. pa sve do incidenta ispred Izraelske ambasade. Mnogo je opasnosti! Da li smo bezbedni? Na ovu temu u "Info večeri" govorili su politički konsultant Vladimir Dobrosavljević, bivši obaveštajac Karlo Dulović i Željko Šajn, novinar "Politike".
Belorusija je i zvanično članica ŠOS-a, a Rusija je zvanično oslobodila Časov Jar. Putin poručio: Multipolarni svet je već realnost! Na ovu temu, ali i na temu rata Ukrajini govorili su gosti "Rata uživo", general Luka Kastratović i dr Aleksandar Lukić, ispred Instituta za političke studije.
Neki kažu da se posledice istorije ne smiruju ni danas. Libija više nije ona zemlja koja je nekada bila. Neki kažu da je danas bolje, a neki da je mnogo gore. Mejlovi HIleri Klinton su procurili i otkrivena je istina zašto je Gadafi skinut sa vlasti, a to je zato što se suprotstavio dolaru. O tome zbog čega je ubijen Gadafi, u emisiji "Info dan" govorili su nekadašnji premijer Srbije Nikola Šainović i Darko Obradović, iz Centra za stratešku analizu.
Kad god se povede regionalna priča o Jasenovcu, ovde izbiju varnice. Rezolucija koju je donela Crna Gora izuzetno smeta Hrvatskoj. Detaljnije o tome govorio je u emisiji "Info dan" Saša Milovanović, direktor "Srpskog telegrafa".
Ostao sam sam kao panj. Umrli su mi i sin i žena na pravdi boga. Dejan je još uvek u zatvoru, ne znam ni ja, ni on zašto, jer to ništa nije tačno zašto nas okrivljuju, priča Radoslav Dragijević (73), otac osumnjičenog za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić, Dejana Dragijevića (51).
Povodom današnje pres konferencije Uprave policije, gde su saopštili da su rasvetlili ubistva na Cetinju i saopštili inicijale, a mediji preneli moje ime i prezime, što iz UP nisu demantovali, prinuđen sam da se obratim crnogorskoj javnosti i saopštim istinu, poručio je Nikola Drecun u saopštenju dostavljenom medijima.
Pred Višim sudom u Beogradu održano suđenje Zoranu Marjanoviću, tekstopiscu i kompozitoru za ubistvo supruge (42), pevačice Jelene Marjanović (33), kada je trebalo da, pored Zoranove snaje, Milice Marjanović i vaspitačice Lenke Đorđević, svedoči i kuma Vera Vukomanović.
Kapiten reprezentacije Francuske Kilijan Mbape dan pred utakmicu četvrtfinala Evropskog prvenstva protiv Portugala je pričao o drugom krugu parlamentarnih izbora u njegovoj zemlji i tako je ponovo poslao poruku zemljacima da je jako bitno da izađu na izbore.
Crvena zvezda je ovog leta već napravila ozbiljan posao kada su pojačanja u pitanju, a izgleda da bi na "Mali Kalemegdan" mogao da se vrati i Filip Petrušev.
Nastavak emitovanja druge sezone "Bunara" očekuje se na jesen, najkasnije do kraja godine ali glavni ljudi iz produkcije žele da detalje sačuvaju u tajnosti.
Francuska verzija mača Ekskalibur, koji je više od 1.300 godina bio zaglavljen u jednoj steni u Rokamaduru na jugu Francuske nestao je, a francuska policija pokrenula je istragu.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.