Predsednik Ukrajine formirao međunarodni tim, na čelu sa bivšim šefom NATO Andersom Fogom Rasmusenom, koji treba da osmisli tip bezbednosnih garancija za tu zemlju. Sa tim bi Kijev mogao da uđe u pregovore o miru sa Moskvom
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski traži najbolji mogući način da izađe iz rata sa Rusijom. On se pomirio sa činjenicom da njegova zemlja nikad neće ući u NATO, te je formirao međunarodni tim, koji predvodi bivši šef Alijanse Anders Fog Rasmusen, da osmisli tip bezbednosnih garancija za Ukrajinu. Sa time bi Kijev mogao da uđe u pregovore sa Moskvom o okončanju sukoba.
Specifične garancije
Međunarodni tim sastoji se od najmanje deset političko-diplomatskih eksperata, među kojima su se, između ostalog, našli i bivši švedski premijer Karl Bilt, nekadašnji šef australijske vlade Kevin Rad, bivši britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg, kao i razni eksperti iz Italije, Poljske, Francuske i Nemačke. Prema pisanju medija u Kijevu, prvi set preporuka trebalo bi da bude gotov do kraja ovog meseca, a najavljeno je da će biti potpisani multilateralni sporazumi sa svim zemljama koje budu želele da budu garant bezbednosti za Ukrajinu.
Rasmusen, koji će kopredsedavati međunarodnom timu zajedno sa šefom kabineta predsednika Ukrajine Andrijem Jermakom, posetio je Kijev prošlog petka i sreo se sa Zelenskim. On je izjavio da mu je čast što je upoznao ukrajinskog lidera i praktično potvrdio da njegova zemlja zbog Rusije nema nikakve izglede da uđe u NATO.
- Novoformirana grupa ima zadatak da nađe najbolje rešenje za bezbednosne garancije za Ukrajinu u periodu nakon sukoba do eventualnog ulaska te zemlje u NATO. Ukrajina i dalje ima ambiciju da se priključi Alijansi, ali naš je zadatak da uradimo šta možemo ovde i sada da bi ta zemlja bila bezbedna - rekao je Rasmusen.
Ukrajini treba 750 milijardi dolara za obnovu
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Ukrajinski premijer Denis Šmigalj izjavio je da je njegovoj zemlji potrebno 750 milijardi dolara za trofazni plan rekonstrukcije nakon rata. On je na međunarodnoj Konferenciji za obnovu Ukrajine, koja je juče počela u Švajcarskoj, kazao da je njegovoj zemlji učinjena direktna šteta na infrastrukturi veća od 100 milijardi dolara.
- Glavni izvor finansiranja plana obnove trebalo bi da budu sredstva zaplenjena ruskim oligarsima - istakao je Šmigalj.
Precizirao je da prva faza obnove podrazumeva rešavanje svakodnevnih problema ljudi kao što je vodosnabdevanje, druga faza je "brzi oporavak", koji se odnosi na period odmah posle obustave sukoba, uključujući privremeni smeštaj, bolnice i škole, a u krajnjoj fazi je transformisanje zemlje u dužem vremenskom periodu.
S druge strane, Zelenski je kazao da je zahvalan Rasmusenu na učešću u procesu koji je njegovoj zemlji neophodan.
- Ova platforma je potrebna kako bismo osmislili specifične bezbednosne garancije za Ukrajinu. Važno je da to zajedno rade moćni, jaki eksperti, koji imaju praktičnog iskustva - rekao je Zelenski.
EU se sprema za kraj
Analitičari, međutim, kažu da je Zelenski svestan da Rusija nikad neće dozvoliti Ukrajini da uđe u NATO, te da je zbog toga okupio međunarodni tim da osmisli bezbednosne garancije.
- Sada je već svima, ne samo u Ukrajini već i u svetu, jasno da Kijev ovaj rat ne može dobiti. Zato se režim u Kijevu sprema za postizanje primirja. Zelenski verovatno želi da sa nekom ponudom izađe pred Rusiju, a to će biti ove bezbednosne garancije - objašnjavaju stručnjaci.
To je praktično potvrdio i nemački kancelar Olaf Šolc, koji je u nedelju izjavio da se EU sprema za kraj rata u Ukrajini.
- Razgovaramo sa bliskim prijateljima o pitanju bezbednosnih garancija koje možemo da damo. Ovo je proces koji je u toku. Jasno je da to neće biti isto kao kad je neko članica NATO. To je stvar koja se pažljivo priprema u diplomatskoj sferi za dan za koji se svi nadamo da ćemo uskoro videti - da se rat završi - rekao je Šolc.
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Ujedinjena avio-proizvodna korporacija (UAK) zvanično je predala novu partiju višenamenskih borbenih aviona Su-35S Vazdušno-kosmičkim snagama Ruske Federacije.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uputio je oštro upozorenje Moskvi povodom sve učestalijih nuklearnih pretnji i vojnih vežbi koje Rusija sprovodi u saradnji sa Belorusijom.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom Kolegijuma naše televizije apel kojim je pozvao gledaoce da nam pomognu u identifikaciji drugog siledžije iz Frankfurta, koji je zajedno sa Aleksandrom Bogdanovićem, vlasnikom nemačke građevinske kompanije, učestvovao u jezivom napadu na novinara Zorana Vicelarevića.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja pokrenulo je program „Među svojima“, sa ciljem da institucije budu neposrednije prisutne među građanima i da se o njihovim potrebama razgovara direktno, u sredinama u kojima ljudi žive i rade.
Drevni stomatološki zahvat otkriven u Rusiji pokazuje da su složene operacije zuba izvođene još pre gotovo dve hiljade godina. Naučnici su na lobanji muškarca iz perioda između 2. i 4. veka nove ere pronašli tragove uspešno izvedenog vađenja zuba.
Danas oko 10 časova ujutru, U Barseloni u ulici Balmes došlo je do brutalnog ubistva kada je nepoznati napadač ispalio više hitaca u muškarca, koji je na licu mesta ostao mrtav!
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa, a sada se tim povodom oglasilo i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa na Miloša Nilovića Runju, navodnog pripadnika "škaljarskog klana".
Miljana Kecmanović, majka dečaka ubice, stigla je u Viši sud u Beogradu gde joj se danas nastavlja suđenje, a u Palatu pravde je, kao i svaki put do sada, ušetala hladnog stava, doterana od glave do pete, pokazujući apsolutnu ravnodušnost prema nezapamćenoj tragediji koju je njen sin izazvao.
Slavni reper Šon "Didi" Kombs suočava se sa novim teškim optužbama. Ovog puta, neimenovani muškarac tvrdi da ga je Didi seksualno zlostavljao 2007. godine na Holivud Hilsu, u vreme kada je još bio dete i bavio se glumom.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara koji su osuđeni zbog smrti čuvenog glumca Metjua Perija, podneo je zvaničnu žalbu na kaznu od 30 meseci zatvora.
Pred sezonu odmora, sve više ljudi bira prirodne preparate za negu kože, pa je domaća marmelada za sunčanje postala jedan od najpopularnijih letnjih trendova.
Pametni televizori danas nude brojne napredne funkcije, poput pristupa striming servisima, glasovnog upravljanja i raznim aplikacijama, a evo kako da sprečite da vas uređaj špijunira.
Jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase i njegova devojka Milena privlače veliku pažnju na mrežama, a sada se povela polemika na mreži "X" o njihovom odnosu.
Pevačica Zorana Mićanović otkrila je kako je bila žrtva prevare, kada su joj pretili njenim golim fotografijama napravljenim pomoću veštačke inteligencije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.