DOĆI ĆE DO KRIMA I VORONJEŽA, ONDA KREĆE PAKAO! Kakvo oružje dobija Kijev? MUNICIJA SPOSOBNA DA PREOKRENE TOK NA FRONTU - MISLE, ILI SE SAMO TEŠE?
Podeli vest
Ukrajina će uskoro dobiti novo oružje sa Zapada. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksej Danilov rekao je da će SAD preneti Oružanim snagama Ukrajine seriju raketa dugog dometa za višecevne raketne sisteme HIMARS
Kijev ozbiljno veruje da je ova municija sposobna da preokrene tok na frontu. Da li je to zaista tako.
Oružje koje može da pogodi metu udaljenu više od dva kilometra ispaljeno je u blizini Kijeva, javila je ruska novinska agencija "TASS"
21.07.2022
18:30
Dve vrste projektila
HIMARS je naslednik M270 MLRS, usvojenog davne 1983. godine. Razlike: međuosovinsko rastojanje umesto guseničara, manje šina (šest umesto dvanaest) i bolja kontrola vatre. Sistem brže dopunjava municiju i menja poziciju nakon salve, a takođe je integrisan u savremeno izviđačko-udarno kolo NATO zemalja. Jednostavno rečeno, udara daleko i precizno, koristeći informacije zapadnih izviđačkih i sredstava za označavanje ciljeva.
Do sada su Oružane snage Ukrajine od Pentagona dobile osam mobilnih lansera na šasiji sa točkovima. Obećava se još četiri. Oni već učestvuju u neprijateljstvima i udaraju u bližu pozadinu savezničkih snaga. Ciljevi – skladišta municije, osmatračnice, štabovi. Brzina kojom su vozila u stanju da uzvrate udarac i odvezu se čini ih veoma teškim za uništavanje. Međutim, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je uništavanje najmanje dva kompleksa.
Kijev do sada raspolaže sa dve vrste municije – M26 i GMLRS M30. Prvi je nevođeni projektil od 227 milimetara sa kasetnom bojevom glavom i dometom paljbe do 45 kilometara. U stvari, blizak analog 9M59 za ruski „Uragan”.
M30 – GPS-ispravljeni projektili sa inercijskim sistemom upravljanja i dometom do 80 kilometara. Tukli su, prema donjeckoj vojsci, veoma precizno.
Argument dugog dometa
Ruski MLRS „Tornado-S“ ima korigovane projektile sa istom šemom navođenja: inercijski sistem plus satelitska korekcija. Ali domet je mnogo veći – 120 kilometara. Kao i kalibar – 300 milimetara. Moćniji i upečatljiviji deo.
Kijev je dugo molio Zapad za municiju koja bi mogla da blokira rusku artiljeriju u dometu. I, po svemu sudeći, konačno će ga dobiti. Danilov nije naveo konkretan tip projektila, već se može govoriti samo o operativno-taktičkim raketama ATACMS. U Oružanim snagama Ukrajine žele da gađaju ciljeve u dubinama ruske teritorije.
ATACMS je operativno-taktički kompleks kompanije Lockheed Martin sa balističkom raketom kratkog dometa. U službi od 1991. godine, više puta je korišćen na Bliskom istoku. Međutim, nije poznato kako će se ove granate ponašati u Ukrajini. Municija ovog tipa još nije naišla na razvijen sistem PVO. Po težini presretanja, kažu analitičari, ne razlikuju se mnogo od ukrajinskih „Points-U”, koji uspešno obaraju.
Simbolička pomoć
Domet ATACMS u modifikaciji MGM-140B Block 1A je 300 kilometara. U stvari, ovo je Iskander OTRK sa manjim dometom – ruski kompleks ima domet od 500 kilometara. Zapadni analog je takođe veoma tačan – zahvaljujući moćnoj satelitskoj konstelaciji NATO zemalja. Bojeva glava je kaseta (275 borbenih elemenata) ili visoko-eksplozivna fragmentirana (226 kilograma).
Prema rečima zvaničnog predstavnika vojske DPR Eduarda Basurina, nekoliko raketa ATACMS se već nalazi negde u Ukrajini. Vojska priznaje:
Tri nuklearne elektrane mogle bi da budu pogođene. A raketa lansirana iz blizine Zaporožja stići će do Krimskog mosta. Međutim, mnogi stručnjaci sumnjaju da će Kijev ići na to. Biće odgovora na takav napad. I, kako je Kremlj više puta naglašavao, „mnogo tvrđe“. Osim toga, malo je verovatno da će to biti dozvoljeno na Zapadu.
Kako je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao u intervjuu za Izvestija, sistemima HIMARS u Ukrajini upravljaju američki vojni instruktori i topnici. A ako, uz njihovo direktno učešće, rakete pogode Kursk ili Voronjež, to se može protumačiti kao direktna agresija SAD na Rusiju. A saveznici Kijeva pokušavaju da izbegnu takav scenario. Stoga je broj isporučenih MLRS još uvek prilično simboličan.
- Ako čitate ukrajinske medije, onda samo šest kompleksa ima mete bukvalno svuda – samo neverovatna mobilnost za tako ogromnu liniju fronta - primećuje vojni stručnjak Aleksej Leonkov, i svuda su maksimalno efikasni.
U Kijevu prave „čudotvorno oružje“ iz HIMARS-a, ali procenite sami, kako je šest instalacija moglo da izazove toliki problem?
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da je za zaustavljanje napredovanja ruskih trupa potrebno 50 Himarsa, a za kontraofanzivu više od 100. Međutim, malo je verovatno da će Pentagon zadovoljiti takve apetite - u arsenalu SAD danas nema više od 400 MLRS ovog tipa.
- Artiljerija ostaje „bog rata“ u 21. veku. Tako da je besplatna distribucija MLRS-a sa municijom preveliki gubitak čak i za Sjedinjene Države. Da li će desetak Himarsa na tako dugom frontu promeniti opštu situaciju? Šta će se dogoditi ako tako precizno oružje počne da pogađa Krim, povodom čega je Medvedev juče izjavio da će u tom slučaju u Ukrajini početi pakao?
Sistemi za praćenje nisu bili u stanju da otkriju projektil koji je pogodio Termoelektranu Tripolje u blizini Kijeva, rekao je ukrajinski vazduhoplovni ekspert i bivši inženjer za ispitivanje konstruktorskog biroa Antonov Konstantin Krivolap na TV kanalu Prjamoj.
Ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba izneo je svoju sugestiju o tome kako Zapad može da izdejstvuje ukrajinsku saradnju nakon što je američki ministar odbrane Lojd Ostin ranije ovog meseca izrazio zabrinutost da bi ukrajinski udari dronovima na ruske rafinerije i skladišta nafte mogli da izazovu skok međunarodnih cena energenata.
Rusija je imala sreće što, zahvaljujući mešanju bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona, nije ušla u Kijev i tamo stvorila prorusku vladu, jer bi se tako suočila sa ukrajinskim nacionalizmom, šovinizmom i nacizmom na hiljade banderovaca, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
26.03.2024
12:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.