SVE JE SPREMNO ZA KRVAVU BITKU KOJA ĆE ODREDITI SUDBINU UKRAJINE! "Ovo je biti, ili ne biti" Ako Rusi uvuku neprijatelja u kaljuge... Kijev bolje da se odmah povuče!
Podeli vest
Nadolazeća bitka kod Hersona umnogome će odrediti budućnost ukrajinskog rata
"Ukrajinci sada ruše mostove koji prelaze Dnjepar, čime se ograničava logistička podrška, a time i dostupnost ruske artiljerije na zapadnoj obali", objašnjava Džek Vetling iz Royal United Services Institute.
Kijev neće oklevati da udari na rusku teritoriju ako smatra da je to potrebno, kaže Aleksej Danilov, predsednik Saveta za nacionalnu bezbednost Ukrajine
28.07.2022
12:35
"U smislu taktičkih akcija vidimo mala oportunistička napredovanja na višestrukim pravcima kako bi se Ruse uvalili u sve tešnji džep duž reke", piše britanski Telegraf."
Ova strategija bi mogla da upali, ocenjuje britanski list i navodi, da ako Rusi ne budu u stanju da se pojačaju, to bi moglo da dovede do kolapsa vojne volje u Hersonu. Sve u svemu, mogu da se identifikuju četiri mosta koja su ključ predstojeće borbe.
Prvi je drumski most Antonovski, koji je u ponedeljak stavljen van funkcije. Najveći je i najvažniji od tri koja Rusi kontrolišu preko kilometrima širokog Dnjepra. Reč je o ogromnoj konstrukciji koja fizički verovatno ne može da se uništi, ali može biti rizičan za prevoz logistike.
Železnički most, koji se nalazi oko pet i po kilometara uzvodno, ostaje otvoren, ali je jednako ranjiv na preciznu artiljeriju. Mnogo je sigurniji treći prelaz u Novoj Hakovi, koji se nalazi oko 50 kilometara uzvodno od Zaporožja.
Put ovde prelazi preko akomulacione brane. Ukrajina ne može da rizikuje da je uništi zbog straha da ne izazove poplavu koja bi mogla da odnese i sam Herson.
Mali deo koji Ukrajinci mogu (i jesu) pogodili je deo koji zaobilazi branu i može lako da se popravi. Ali da bi stigli do Hersona, kamioni koji ovde prelaze Dnjepar, takođe moraju da pređu pritoku Inhulets. Ukrajinci su prošle nedelje pogodili most koji prelazi preko te reke, u mestu Darivka.
Ruski PVO
Sledeći korak bio bi iscrpljivanje ruske protivvazdušne odbrane u tom području kako bi se omogućilo delovanje ukrajinskih bespilotnih letelica i pešadije. Bez podrške iz vazduha i daljeg logističkog snabdevanja, Rusi bi bili primorani da se povlače prema obali reke - suočeni s kopnenim napadima ukrajinske vojske.
Na kraju bi Ukrajinci mogli da preseku i autoput između Hersona i Nove Kahove, deleći ruski mostobran na dva dela i ostavljajući garnizon u glavnom gradu kompletno izolovanim.
Ruska komanda tada bi se suočila s istim izborom kao i Ukrajinci u regionu Lugansk: ostati i boriti se ili narediti povlačenje dovoljno rano da se izbegne potpuna katastrofa. Međutim, cilj ukrajinske vojske i dalje je predaleko.
Dosadašnji ukrajinski napori uključivali su probne napade manjih razmera. Tek će se videti imaju li nadmoć u pešadiji i artiljeriji za pokretanje jedne sveobuhvatne konvencionalne ofanzive protiv ukopanih položaja.
Ako Rusi odluče da im odbrana Hersona bude prioritetom i budu u mogućnosti da dovedu pešadijska pojačanja preko reke u grad, to bi mogla da bude krvava i skupa bitka. Rusima bi i odgovaralo da uvuku Ukrajince u višenedeljne urbane kaljuge u Hersonu. U tom slučaju za ukrajinske trupe i vojno i politički bilo bolje da se jednostavno povuku, ocenjuje Telegraf.
Rusi još imaju karte u rukavu
Conflict Intelligence Team, obaveštajni odred koncentrisan isključivo na rusku vojsku, pratio je tokom prošle nedelje povećanje železničke aktivnosti koja sugeriše masovno kretanje trupa iz ruskog Istočnog vojnog okruga preko Krima.
Podaci o kretanju zaustavljaju se na granici Krima, koju Rusija smatra svojom državnom granicom. Kada se uporede informacije iz drugih izvora čini se da Rusi gomilaju trupe negde u južnoj Ukrajini, kaže Kiril Mihailov, istraživač CIT-a. To bi mogla biti Rusima ta toliko potrebna pojačanja za Herson.
S druge strane i to bi mogao biti kontraproduktivan potez - više trupa zahtevalo bi više zaliha preko mostova i na kraju više žrtava kada se mostobran neizbežno uruši.
"Rusi ne stoje dobro u i oko Hersona, zbog čega ima smisla sada preuzeti ofanzivnu inicijativu", kaže Mihailov.
Trenutno zatišje u borbama dopušta obema stranama da se pregrupišu. Dok Ukrajinci užurbano obučavaju nove brigade, uz obilatu pomoć Britanaca, Rusi na poligonu pored Nižnjeg Novgoroda grade Treći armijski korpus sastavljen od dobrovoljaca koji bi mogao biti spreman do avgusta.
Ko prvi uvuče više ljudi u borbu imaće priliku da preuzme inicijatviu. Ta trka mogla bi da nagovesti i širu stratešku sliku. Nameće se pitanje - da li Ukrajinci mogu da računaju na sveprisutnu vojnu podršku Vašingtona?
Ukrajinska pobeda u Hersonu bila bi snažan udarac Rusiji, obezbedila bi ukrajinski južni bok od Dnjepra i pokazala saveznicima Kijeva da je oslobođenje moguće - posebno sa zapadnim oružjem. Međutim, to sigurno neće završiti rat.
Pobeda istočno od Dnjepra
"Treba razlikovati lokalnu protivofanzivu koja taera Ruse iz Hersona i veliki, opšti napad koji menja stratešku sliku", poručuje Džek Vetling iz Royal United Services Institute.
"Ukrajina je ekonomski odsečena od pristupa Crnom moru, veliki deo njenog istočnog industrijskog središta je okupiran i suočava se s vrlo teškom hibridnom pretnjom koja će trajati."
Ruse treba kompletno poraziti istočno od Dnjepra - što je ogroman zadatak koji zahteva potpunu predanost Ukrajine i njenih zapadnih saveznika. S druge strane, postoje specifični strateški i politički razlozi u Vašingtonu koji komplikuju te planove. Zalihe GMLRS raketa koje ispaljuju američki sistemi Himars polako se prazne, a SAD želi zadržati minimalne zalihe i za svoje druge odbrambene obveze.
"Ako Ukrajina želi protivnapad velikih razmera, bez teških gubitaka, pešadija mora da ima vazdušnu podršku i oficire koji su sposobni sve to da koordinišu."
Za Ukrajinu je situacija na frontu sve gora, i ova situacija se neće uskoro promeniti. Do ovog zaključka dolazi Stefan Volf, profesor na Katedri za međunarodnu bezbednost Univerziteta u Birmingemu u članku koji je objavio analitički portal The Conversation.
Ukrajinske oružane snage nemaju dovoljno ljudstva i rezerve naoružanja da pripreme vojsku za ofanzivu u razumnom roku, rekao je američki profesor Džon Miršajmer u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis / Deep Dive.
Kako je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane na avdejevskom pravcukod sela Vodjanoe, „ukrajinski vojnici 25. odvojene vazdušno-desantne brigade u sastavu jedinice predali su se Oružanim snagama Rusije. Zarobljenici kažu da se komandanti nikada nisu pojavljivali na čelu jedinice, a zadaci su postavljani „na daljinu” uz pomoć radio-veze. Korišćeni su kao topovsko meso, bez obzira na kolosalne gubitke. Na susednom mestu „ulov“ je još veći – skoro 200 vojnika Oružanih snaga Ukrajine prešlo je preko linije razgraničenja i predalo se nakon što su njihovi komandiri pobegli i odbili evakuaciju. Stručnjacima ostaje da se pitaju da li je ovo početak nove ofanzive ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog koju je naširoko najavljivalo, analizira KP.
14.04.2024
13:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev neće oklevati da udari na rusku teritoriju ako smatra da je to potrebno, kaže Aleksej Danilov, predsednik Saveta za nacionalnu bezbednost Ukrajine
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Izaslanik predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića ministar odbrane Miloš Vučević, u pratnji načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Milana Mojsilovića, položio je danas, povodom Dana Vojske Srbije, venac na Spomenik Neznanom junaku na Avali.
Kružni tok ume da bude konfuzan za vozače, što se prvenstva prolaza tiče. Scena iz Novog Sada pokazuje da ipak postoje i oni koji greše kod pravca kretanja u istom. Tako je jedan vozač završio u kontra smeru, ali se na vreme izvukao.
Ministarka zdravlja dr Danica Grujičić nije u svojim intervjuima reklamirala nikakve biljne tablete za lečenje dijabetesa ili visokog pritiska, iako su na Fejsbuku već nekoliko meseci viralne objave sa takvim sadržajem
Popust za racionalnu potrošnju električne energije u martu ostvarilo je 1,8 miliona ili čak 54 odsto domaćinstava. Mart je bio mesec u kojem su građani bili najefikasniji u potrošnji struje.
Zašto se pitanje navodnog genocida u Srebrenici poteže danas, 29 godina kasnije, dok na Bliskom istoku Izrael svakodnevno ubija veliki broj palestinskih civila? Ko stoji iza sramne rezolucije i šta je skriveni motiv za nju? Na ovu temu, u "Info jutru" Informer TV, govorio je Vladimir Marinković, predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva.
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andre T. koju je u aprilu 2021. godine, u stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Kakav si ti to profesionalac ako ne izađeš na teren kada je teško i ne daš maksimum za klub, pita se Nenad Marinković, dete Partizana i nekadašnji prvotimac crno-belih povodom stava prvotimaca "parnog valjka" da ne žele sutra da igraju protiv Crvene zvezde u polufinalu Kupa Srbije.
Fudbaler Crvene zvezde Adem Avdić (16) operisan je u Rimu i pauziraće narednih šest meseci. On se povredio na prvom treningu kad je priključen prvom timu.
Novak Đoković je najavio da će igrati na Vimbldonu, mada se spekulisalo da bi možda mogao da propusti grend slem u Londonu kako bi se spremio za Olimpijske igre.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Kurkuma je vekovima poznata kao začinsko zlato, a osim što pomaže kod problema sa organima za varenje, brojne studije su potvrdile i njenu delotvornost u zaštiti imunog sistema od raznih virusa.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.