OČEKIVALO SE DA ĆE UKRAJINA BRZO PUĆI, ALI ONA ODOLEVA, ZATO JE BERLIN KAPUT! Sve je to maslo Amerike, Nemci su to kasno ukapirali!
Podeli vest
Zahvaljujući hegemonoj poziciju u EU, Nemačka se se uzdigla u ekonomsku velesilu a potom se, samo za nekoliko nedelja rata u Ukrajini, pokazalo koliko je ona politički nemoćna. Berlin kaput
Na početku rata, analizira poloitikolog Miroslav Samadžić, očekivalo se da će Ukrajina brzo biti poražena, ali ona i dalje odoleva u sukobu sa ekonomski i vojno daleko jačom Rusijom. Najzanimljivijja dosadašnja posledica rata je kolaps Nemačke. Zahvaljujući hegemonoj poziciju u EU, Nemačka se se uzdigla u ekonomsku velesilu a potom se, samo za nekoliko nedelja, pokazalo koliko je ona politički nemoćna. Berlin kaput.
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
21.07.2022
20:49
Ekonomista Džosef Halevi tvrdi da je Nemačka od pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a nastojala da izgradi svoj ekonomski blok. U zapadnom delu tog bloka su Austrija, Švajcarska, Belgija i Holandija, a u istočnom Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Slovenija (Halevi je iz nepoznatih razloga izostavio Hrvatsku), sa različitim ulogama.
Ceo blok ima 196 miliona stanovnika u poređenju sa nemačkih 83 miliona, i BDP od 7,7 triliona dolara naspram nemačkih 3,8 triliona dolara. To ga čini trećom ekonomskom silom u svetu - manjom od SAD i Kine, ali većom od Japana.
Nemački izvoz u Austriju i Švajcarsku - koje imaju ukupno 17 miliona stanovnika - iznosi 132 milijarde evra, u poređenju sa 122 milijarde evra nemačkog izvoza u SAD i 102 milijarde evra u Francusku. Vrednost nemačke trgovine sa Italijom manja je od one sa Poljskom, uprkos tome što Italija ima veći broj stanovnika (60 naspram 38 miliona) i skoro duplo veći prihod po glavi stanovnika.
Prema Haleviju, došlo je do preorijentacije nemačkog industrijskog aparata od drugih evropskih partnera ka sopstvenom ekonomskom bloku, s jedne strane, i trgovini sa Kinom s druge. Ostale članice nemačkog bloka takođe su zabeležile značajan porast trgovine sa Kinom.
Prirodna posledica ovog procesa je formiranje evroazijske ekonomske zone, kako zbog realne potrebe Kine za ruskim sirovinama, tako i zbog rastućeg značaja čvorišta železničke infrastrukture u Rusiji, Kazahstanu i Ukrajini.
Tokom poslednje decenije, prvi konvoji teretnih vozova krenuli su iz Kine za Dortmund i Holandiju. Nemci su, barem u industrijskim krugovima, imali nameru da stvore ekonomsku sinergiju između Kine, Rusije, Kazahstana, Ukrajine i nemačkog bloka.
Krajnji cilj nemačkog bloka, prema Haleviju, bio je stvaranje evroazijskog kontinentalnog fronta sa Nemačkom i Kinom na krajnjim polovima i Rusijom koja ih povezuje. Zbog toga su Nemci, ignorišući protivljenje Vašingtona, insistirali na gradnji gasovoda „Severni tok 2". Propast tog projekta bio je prva posledica ukrajinskog rata.
Rat je praktično okončao ideju o zajedničkom evroazijskom prostoru jer je Nemačka primorana da revidira svoje odnose sa Kinom i da zatvori ruski kanal komunikacije sa njom. Takođe, Nemačka je onemogućena da koristi Rusiju kao rezervoar bogat resursima (Lebensraum - ili tačnije Grosraum) Sada je Rusija umesto „velikog prostora" postala nepremostiva geopolitička prepreka.
Halevijevim analizama treba dodati da su deo nemačkog bloka i države koje nisu članice EU, poput Srbije. Ona je na periferiji nemačkog privrednog prostora u Centralnoj Evropi, u nepovoljnijoj poziciji od drugih države tog regiona koje su članice Unije.
Halevi ističe da su nemački stratezi zbog ukrajinskog rata primorani da preispitaju svoju poziciju prema SAD i odnose sa drugim evropskim državama. Drugim rečima nemački pokušaj da bude autonomna u odnosu na SAD je propao.
Nema uverljivih objašnjenja zašto su nemačke političke i privredne elite pristale na takav obrt. Saradnja sa Rusijom bila je više nego povoljna za nemačku privredu, čija industrija je bila konkurentna na svetskom tržištu zahvaljujući jeftinoj energiji iz Rusije. Ta prednost sada je izgubljena.
Jedino tumačenje za ovakvo ekonomsko samoubistvo je da nemačka država nije dovoljno moćna u međunarodnim odnosima da bi mogla da zaštiti interese svoje privrede. Ona je ukrajinskim ratom vraćena u poziciju podređenosti prema SAD, kao što je to bio slučaj pre ponovnog ujedinjenja 1989. Ona više nije u stanju da održi hegemoniju ni u Evropi, a kamoli da ima status sile prvog reda u svetskom sistemu.
Kreatori velike nemačke evroazijske ekonomske strategije pravili su račun bez krčmara. Naime, oni nisu vodili računa o elementarnoj činjenici da takav koncept predstavlja smrtnu opasnost za SAD. Privredna integracija Nemačke, Rusije i Kine, i drugih zemalja koje su sa njima povezane, značio bi kraj vodeće uloge Amerike u međunarodnom sistemu.
Angela Merkel uvela je Nemačku u Putinovu energetsku zamku. Do izbijanja sukoba u Ukrajini, takva orijentacija se mogla politički braniti, jer je donosila veliku ekonomsku korist. Odluka o gradnji Severnog toka dva doneta je 2015, kada je bilo sasvim jasno da se prilke na istoku evrope drastično menjaju.
Analitičari ističu da je posle 2014. bilo logično da Nemačka smanji svoju energetsku zavisnost od Rusije, ali ona je i dalje insistirala na maksimalizaciji koristi od trgovine sa njom. Tako se Nemačka našla u paradoksalnoj poziciji da zavisi od uvoza jeftine energije iz Rusije i od pristupa kineskom tržištu, a u političkom pogledu je deo zapadnog saveza.
Neki posmatrači misle da će rasti tenzije u Nemačkoj između pragmatičnih privrednih elita, koje smatraju da je saradnja sa Rusijom neophodna, i političkih evroatlantskih elita koje zagovaraju konflikt sa njom.
Nemački stratezi zanemarili su činjenicu da su ekonomija i politika isprepletene. Nije imao izgleda na uspeh koncept ekonomskog razvoja Nemačke koji nije uzimao u obzir interese SAD.
Evropsko rukovodstvo želi da ukrajinski sukob traje, a slanje NATO vojnika u zonu sukoba označilo bi početak trećeg svetskog rata, izjavio je bugarski radio voditelj Petr Volgin.
Američki spoljnopolitički establišment slepo namerava da pobedi Rusiju na bojnom polju i uništi njenu ekonomiju. Neće se desiti ni jedno ni drugo. Negde prošlog vikenda sastalo se nekoliko desetina bivših članova Kabineta, visokih vojnih oficira, akademika i analitičara trustova mozgova kako bi procenili vojnu situaciju u svetu.
25.03.2024
21:50
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
Kada se govori o vojnim pripremama, agresivna je retorika sa obe strane. Prema izveštaju zapadni mediji, Iran je iza Izraela po budžetu za odbranu, ali je Iran daleko ispred Izraela po broju aktivnih trupa. Budžet za odbranu Izraela iznosi 24,2 milijarde dolara, dok je Iran raspolaže sad 9,9 milijardi dolara.
Snežana Paunović, potpredsednica Narodne skupštine Republike Srbije oglasila se povodom današnjeg sastanka kolacije okupljene oko Dragana Đilasa, koju čine "Srbija protiv nasilja" i NADA sa predsednicom parlamenta Anom Brnabić.
Gradska izborna komisija (GIK) proglasila je na današnjoj sedici izbornu lista broj 2. Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek! koju je podnela Ruska stranka za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisane za 2. jun.
Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.
Drastična promena vremena juče je iznenadila građane Srbije, a pojedine delove zemlje zahvatilo je i nevreme. Neobična scena snimljena je u Kovačici šokirala je meštane.
agađenje vazduha, ostaci plastike, previše brige, previše sedenja, zaboravljanje čišćenja koncem, ispijanje kafe, jedenje hamburgera – ponekad izgleda kao da se sve u životu pokušava da nas ubije.
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorće Milićević osudio je preporuku Parlamentarne skupštine Saveta Evrope o prijemu tzv. Kosova u tu organizaciju, ali i reakcije dela opozicije u Srbiji tim povodom.
Osmi avion Er Srbije tipa ATR 72-600, sleteo je danas na beogradski aerodrom i posle obaveznih procedura trebalo bi da uđe u saobraćaj Er Srbije u narednim danima.
Gosti Info večeri bili su prof. Miloje Pršić, istoričar, prof. dr Milimir Mučibabić, sociolog i pukovnik specijalnih jedinica u penziji Srbobran Radić a oni su pričali o sramnoj rezoluciji navodnog genocida u Srebrenici i prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope.
Gost Glavnog dnevnika Informer TV bio je državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović, a govorio je o sramnoj sednici Saveta Evrope, gde je doneta preporuka da lažna država Kosovo uđe u tu organizaciju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, pored aktuelnih svetskih ratnih žarišta, gosti novinar Igor Damnjanović i Mihail Zvinčuk, vlasnik Telegram kanala "Ribar", govorili su i o uticaju Telegram kanala na izveštavanje sa ratišta.
Ana Ličnik (34) nestala je u nedelju, 24. marta u Beogradu. Poslednji put je viđena u javnom prevozu, u autobusu broj 23, nakon čega joj se gubi svaki trag.
Saška Kovačević (29) iz Modriče zvana "Fatalna Saška", poznata po iznudi 15.000 maraka od katoličkog sveštenika zbog s*ks afere, osuđena je u Osnovnom sudu u Derventi na 1.500 KM (oko 750 evra) novčane kazne jer je u tuči ispred kafića "Dors" u Brodu povredila jednu osobu.
Istraga Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru vezana za ubistvo malene Danke ilić(2) je u najvećem jeku, a danas je došlo do retko viđenog preokreta što se osumnjičenih tiče.
Izabranici Željka Obradovića pobedili su večeras na svom parketu tim iz Laktaša sa 94:85 (27:23, 27:22, 17:16, 23:24) u prvom meču četvrtfinala ABA lige.
Poznati američki novinar Harison Vind našalio se na račun Kevina Durenta, nakon što je selektor Sjedinjenih Američkih Država Stiv Ker objavio spisak reprezentativaca koji će igrati na Olimpijskim igrama u Parizu ovog leta (26 jul - 11 avgust).
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
“Negde putem shvatio sam da je smrt samo još jedan trenutak. Trenutak koji nam, doduše, oduzima sve druge trenutke. Čini li ga to najvažnijim ili najmanje važnim, ne znam ni sam.” - Marko Babić
Glavna tema u medijima poslednjih nekoliko dana je razvod Dženana Lončarevića i njegove supruge Samire, a iz dana u dan pojavljuju se novi detalji bračnog brodoloma.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.