Zahvaljujući hegemonoj poziciju u EU, Nemačka se se uzdigla u ekonomsku velesilu a potom se, samo za nekoliko nedelja rata u Ukrajini, pokazalo koliko je ona politički nemoćna. Berlin kaput
Na početku rata, analizira poloitikolog Miroslav Samadžić, očekivalo se da će Ukrajina brzo biti poražena, ali ona i dalje odoleva u sukobu sa ekonomski i vojno daleko jačom Rusijom. Najzanimljivijja dosadašnja posledica rata je kolaps Nemačke. Zahvaljujući hegemonoj poziciju u EU, Nemačka se se uzdigla u ekonomsku velesilu a potom se, samo za nekoliko nedelja, pokazalo koliko je ona politički nemoćna. Berlin kaput.
Ekonomista Džosef Halevi tvrdi da je Nemačka od pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a nastojala da izgradi svoj ekonomski blok. U zapadnom delu tog bloka su Austrija, Švajcarska, Belgija i Holandija, a u istočnom Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Slovenija (Halevi je iz nepoznatih razloga izostavio Hrvatsku), sa različitim ulogama.
Ceo blok ima 196 miliona stanovnika u poređenju sa nemačkih 83 miliona, i BDP od 7,7 triliona dolara naspram nemačkih 3,8 triliona dolara. To ga čini trećom ekonomskom silom u svetu - manjom od SAD i Kine, ali većom od Japana.
Nemački izvoz u Austriju i Švajcarsku - koje imaju ukupno 17 miliona stanovnika - iznosi 132 milijarde evra, u poređenju sa 122 milijarde evra nemačkog izvoza u SAD i 102 milijarde evra u Francusku. Vrednost nemačke trgovine sa Italijom manja je od one sa Poljskom, uprkos tome što Italija ima veći broj stanovnika (60 naspram 38 miliona) i skoro duplo veći prihod po glavi stanovnika.
Prema Haleviju, došlo je do preorijentacije nemačkog industrijskog aparata od drugih evropskih partnera ka sopstvenom ekonomskom bloku, s jedne strane, i trgovini sa Kinom s druge. Ostale članice nemačkog bloka takođe su zabeležile značajan porast trgovine sa Kinom.
Prirodna posledica ovog procesa je formiranje evroazijske ekonomske zone, kako zbog realne potrebe Kine za ruskim sirovinama, tako i zbog rastućeg značaja čvorišta železničke infrastrukture u Rusiji, Kazahstanu i Ukrajini.
Tokom poslednje decenije, prvi konvoji teretnih vozova krenuli su iz Kine za Dortmund i Holandiju. Nemci su, barem u industrijskim krugovima, imali nameru da stvore ekonomsku sinergiju između Kine, Rusije, Kazahstana, Ukrajine i nemačkog bloka.
Krajnji cilj nemačkog bloka, prema Haleviju, bio je stvaranje evroazijskog kontinentalnog fronta sa Nemačkom i Kinom na krajnjim polovima i Rusijom koja ih povezuje. Zbog toga su Nemci, ignorišući protivljenje Vašingtona, insistirali na gradnji gasovoda „Severni tok 2". Propast tog projekta bio je prva posledica ukrajinskog rata.
Rat je praktično okončao ideju o zajedničkom evroazijskom prostoru jer je Nemačka primorana da revidira svoje odnose sa Kinom i da zatvori ruski kanal komunikacije sa njom. Takođe, Nemačka je onemogućena da koristi Rusiju kao rezervoar bogat resursima (Lebensraum - ili tačnije Grosraum) Sada je Rusija umesto „velikog prostora" postala nepremostiva geopolitička prepreka.
Halevijevim analizama treba dodati da su deo nemačkog bloka i države koje nisu članice EU, poput Srbije. Ona je na periferiji nemačkog privrednog prostora u Centralnoj Evropi, u nepovoljnijoj poziciji od drugih države tog regiona koje su članice Unije.
Foto: pixabay.com/Fotoilustracija
Ekonomski slom Nemačke velika je opasnost za Evropu
Halevi ističe da su nemački stratezi zbog ukrajinskog rata primorani da preispitaju svoju poziciju prema SAD i odnose sa drugim evropskim državama. Drugim rečima nemački pokušaj da bude autonomna u odnosu na SAD je propao.
Nema uverljivih objašnjenja zašto su nemačke političke i privredne elite pristale na takav obrt. Saradnja sa Rusijom bila je više nego povoljna za nemačku privredu, čija industrija je bila konkurentna na svetskom tržištu zahvaljujući jeftinoj energiji iz Rusije. Ta prednost sada je izgubljena.
Jedino tumačenje za ovakvo ekonomsko samoubistvo je da nemačka država nije dovoljno moćna u međunarodnim odnosima da bi mogla da zaštiti interese svoje privrede. Ona je ukrajinskim ratom vraćena u poziciju podređenosti prema SAD, kao što je to bio slučaj pre ponovnog ujedinjenja 1989. Ona više nije u stanju da održi hegemoniju ni u Evropi, a kamoli da ima status sile prvog reda u svetskom sistemu.
Kreatori velike nemačke evroazijske ekonomske strategije pravili su račun bez krčmara. Naime, oni nisu vodili računa o elementarnoj činjenici da takav koncept predstavlja smrtnu opasnost za SAD. Privredna integracija Nemačke, Rusije i Kine, i drugih zemalja koje su sa njima povezane, značio bi kraj vodeće uloge Amerike u međunarodnom sistemu.
Angela Merkel uvela je Nemačku u Putinovu energetsku zamku. Do izbijanja sukoba u Ukrajini, takva orijentacija se mogla politički braniti, jer je donosila veliku ekonomsku korist. Odluka o gradnji Severnog toka dva doneta je 2015, kada je bilo sasvim jasno da se prilke na istoku evrope drastično menjaju.
Analitičari ističu da je posle 2014. bilo logično da Nemačka smanji svoju energetsku zavisnost od Rusije, ali ona je i dalje insistirala na maksimalizaciji koristi od trgovine sa njom. Tako se Nemačka našla u paradoksalnoj poziciji da zavisi od uvoza jeftine energije iz Rusije i od pristupa kineskom tržištu, a u političkom pogledu je deo zapadnog saveza.
Foto: Pixabazy/Fotoilustracija
Nemce čeka brutalna i hladna zima, za ovakav scenario nisu bili spremni
Neki posmatrači misle da će rasti tenzije u Nemačkoj između pragmatičnih privrednih elita, koje smatraju da je saradnja sa Rusijom neophodna, i političkih evroatlantskih elita koje zagovaraju konflikt sa njom.
Nemački stratezi zanemarili su činjenicu da su ekonomija i politika isprepletene. Nije imao izgleda na uspeh koncept ekonomskog razvoja Nemačke koji nije uzimao u obzir interese SAD.
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Rusija mora da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela i da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas ističući da Evropa mora da bude uključena u pregovore o okončanju rata, jer se oni tiču i evropske bezbednosti, sankcija i zamrznute ruske imovine.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Visokopozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Janko Vukadinović zaustavljen je na kapiji Istražnog zatvora u Spužu, odakle je odmah vraćen u pritvorsku sobu zbog istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokrenute zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Izreka „žena je četvrti stub kuće“ naglašava ključnu ulogu žene u očuvanju porodice, doma i svakodnevnog života, a neke su u javnosti poznate zbog svojih bračnih veza sa ljudima sa one strane zakona.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Jedna osoba je povređena večeras kada je vozilo sletelo sa puta u šumu u Stalovu, na teritoriji opštine Priština. Na lice mesta odmah su izašle spasilačke ekipe, policija i Hitna pomoć.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.