AMERI BI DA PUTINU SMESTE NOVI AVGANISTAN, ALI MOSKVA ZA SADA NIJE NASELA! Rat će trajati godinama, Ukrajinu čeka sudbina Sirije!
Podeli vest
Posrednički rat u Siriji traje duže od jedne decenije, a još uvek nije završen. Isto bi se moglo dogoditi i sa ratom koji već pola godine traje u Ukrajini
Godinu dana posle iznenađujućeg američkog poniženja u Kabulu - a na rubu još jedne slično zaslužene reprize u Donbasu - imamo sve razloge da poverujemo da su u Moskvi zabrinuti da bi Vašington mogao da pokuša da im se ossveti, i to u vidu avganistanizacije Ukrajine.
Američki predsednik Džo Bajden sa ponosom je objavio dodelu da je Ukrajini odobrio dosad najveći paket vojne pomoći u iznosu od bezmalo tri milijarde dolara. Odluku predsednika SAD kritikovao je bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, koji upozorava da će Ukrajina zbog toga izgubiti ceo jug državne teritorije i sve sa leve obale Dnjepra
25.08.2022
17:30
Sa i dalje neprekidnom bujicom zapadnog oružja i finansija koja kulja ka Kijevu, lako je prepoznati da će se borba Ukrajinaca dezintegrisati pa pretvoriti u još jedan od ratova bez kraja. Slično avganistanskom džihadu tokom 1980-ih koji je uz dotur američkog oružja i finansiranja gerilaca Rusiju uvukao u tako stvoren bezdan, i sada bi oni koji podržavaju Ukrajinu mogli još jednom ponoviti sve svoje ranije proverene metode i omogućiti da se i ovaj produženi rat prelije i na okolne ruske teritorije.
S druge, pak, strane, ovaj američki pokušaj kriptoavganistanizacije bi u najboljem slučaju mogao samo ubrzati dovršenje onog što je ruski ministar odbrane Šojgu definisao kao „zadatke" Specijalne vojne operacije (SVO) u Ukrajini. Za Moskvu bi danas taj put vodio sve do kraja, do Odese. A nije moralo tako da bude. Sve do nedavnog ubistva Darje Dugine na samoj kapiji Moskve, bojno polje u Ukrajini je u stvari bilo u procesu sirijizacije.
Stabilizacija fronta
Kao tokom stranog posredničkog rata u Siriji tokom prošle decenije, linije fronta oko značajnih ukrajinskih gradova danas su se uglavnom stabilizovale. Sa svojim porazima na glavnim linijama sukoba, Kijev je počeo da sve više pribegava primeni terorističkih taktika. Nijednoj strani nije pošlo za rukom da protivnika na ovako ogromnom bojnom polju kompletno nadvlada. Zato je ruska strana odlučila da u bitkama angažuje minimalan broj vojnika - sasvim suprotno od onog što je radila u Avganistanu 1980-ih.
Podsetimo se i nekih činjenica iz Sirije: Palmira je oslobođena marta 2016, zatim izgubljena i ponovo osvojena 2017. Alepo je oslobođen tek u decembru 2016. Deir ez-Zur u septembru 2017. Delić severne Hame tokom decembra i januara 2018. Predgrađa Damaska na proleće 2018. Idlib - a što je najvažnije s njim i još uvek preko 25 odsto sirijske teritorije - i dalje nisu oslobođeni. To dovoljno govori o ritmu sa kojim se stvari na tom bojištu i dalje odvijaju.
Ruska vojska nikada nije donela svesnu odluku da prekine protok zapadnih oružja ka Kijevu. Sasvim je druga priča u vezi sa metodičnim uništavanjem tih istih oružja kad se nađu unutar ukrajinske teritorije - što ide vrlo uspešno. Slično uništaanje događa se i sa mrežom za ubacivanje plaćenika <https://stanjestvari.com/2022/07/03/otisli-su-da-se-bore-protiv-rusa/>.
Moskvi je jasno da bi bilo potpuno uzaludno truditi se oko pregovora sa onima koji vuku konce iz Vašingtona i diktiraju sve uslove marionetama u Briselu i Kijevu. Borbe u Donbasu i okolini jesu borbe za opstanak ili smrt.
I zato će se te borbe nastaviti, uništavajući sve što je od Ukrajine ostalo, jednako kako se to događalo i u Siriji. Razlika je u tome da će i ono što od Ukrajine ostane ekonomski potonuti u crnu rupu mnogo više nego Sirija. Jedino će teritorije pod ruskom kontrolom doživeti obnovu, a to važi i za najveći deo ukrajinske industrijske infrastrukture.
Foto: Tanjug/AP
Rusija polako ali neumoljivo lomi ukrajinsku vojsku oprkos ogromnoj pomoći Zapadao
Ono što preostane - krnja Ukrajina - već je uveliko opljačkano zato što su se Monsanto, Kargil (Cargill) i Dipon (Dupont) već dočepali 17 miliona hektara prvoklasne, plodne, obradive zemlje - više od polovine sve zemlje u Ukrajini. A to onda znači da Blek Rok, Blekston i Vangard (BlackRock, Blackstone, Vanguard), vrhunski vlasnici većinskih paketa akcija u agrobiznisu, već sada poseduju svu zemlju koja će nešto značiti u nesuverenoj Ukrajini. A kako se stvari budu dalje razvijale, već sledeće godine Rusi će se postarati preseku dopremu NATO oružja Kijevu. I dok se to bude događalo, Angloamerikanci će eventualno marionetski režim - koji god - prebaciti u Lavov. A kijevski terorizam će - sprovodiće ga svi obožavaoci Bandere - tada postati ili nastaviti da bude nova normalnost.
Dvostruka igra Kazahstana
Do sada je postalo svima jasno da ovo nije rat radi samo osvajanja teritorije. Ovo je izvesno i rat oko ekonomskih koridora - budući da SAD ne štede truda u svojim naporima da sabotiraju i razmrve sve kanale višestruke povezanosti unutar evroazijskog prostora, tj. u sklopu projekta evroazijskih integracija, bez obzira da li su mu na čelu Kinezi (Inicijativa pojas i put - Belt and Road Initiative, BRI) ili Rusi (Evroazijska ekonomska unija, EAEU).
Jednako kako je posrednički rat u Siriji promenio situaciju u čitavoj Zapadnoj Aziji (na Bliskom istoku - prim. prev.) o čemu, na primer, svedoči predstojeći susret Erdogana i Asada, tako i borbe u Ukrajini, u njenom mikrokosmosu, jesu rat radi rekonfiguracije trenutnog svetskog poretka, u kojem je Evropa žrtva samopovređivanja, kao sporedni zaplet unutar bitno šireg scenarija. Šira slika ukazuje na uspostavljanje i uzdizanje višepolarnosti.
Posrednički rat u Siriji trajao je skoro čitavu deceniju, a još uvek nije završen. Isto bi se moglo dogoditi i sa ratom u Ukrajini. Kako sad stoje stvari, Rusija je već uzela površinu približno jednaku Mađarskoj i Slovačkoj zajedno. Ali to još nije blizu ispunjenju „zadatka" - i po svoj prilici će se nastaviti sve dok Rusija ne uzme svu zemlju do Dnjepra, ali i Odesu, i ne spoji se sa odvojenom Republikom Pridnjestrovlje.
Deluje zbilja prosvetljujuće kad pogledate kako na sve ove geopolitičke turbulencije reaguju važni evroazijski činioci. A to nas već dovodi do pitanja Kazahstana i Turske.
Rajbar (Rybar), jedan od kanala na Telegramu (sa preko 640 hiljada pratilaca) i hakerska grupa Beregini su u jednoj od svojih istraga otkrili da je Kazahstan Ukrajini prodavao oružje, što u prevodu znači de facto izdaju Rusije, svog saveznika iz Organizacije za kolektivnu bezbednost (ODKB). Treba imati u vidu i činjenicu da je Kazahstan član i Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) i EAEU, dve krovne organizacije koje predvode rad na promeni svetskog poretka u višepolarni. Kao posledica ovog skandala Kazahstan je bio primoran da se i službeno obaveže i odbaci bilo kakvu mogućnost buduće prodaje i izvoza oružja do kraja 2023.
Sve je počelo kada su hakeri otkrili da kazačka kompanija Tehnoeksport prodaje Kijevu oklopne transportere, protivoklopne sisteme i municiju preko posrednika u Jordanu, a sve po naređenjima iz Velike Britanije. Samo to pregovaranje je nadzirao i omogućio britanski vojni ataše ambasade u Nur-Sultanu, prestonici Kazahstana.
Nur-Sultan je, što se moglo i očekivati, pokušao da odbaci sumnje u svoju umešanost, tvrdeći da Tehnoeksport nije podneo zahtev za takvu dozvolu. To u stvari nije tačno, Rajbarov tim je otkrio da je Tehnoeksport za to upotrebio drugu firmu, Blue Water Supplies iz Jordana. A tu cela priča postaje još sočnija, jer su sve te ugovorne dokumente potom hakeri otkrili i na računarima obaveštajne službe Ukrajine.
Štaviše, hakeri su otkrili i još jedan sličan posao koji je preko bugarskog kupca zaključila firma Kazspeceksport (Kazspetseksport), oko prodaje više kazačkih aviona Su-27s, avionskih turbina i Mi-24 helikoptera. Trebalo je da sve to bude najpre isporučeno za SAD, ali je krajnje odredište bila Ukrajina.
A kao šlag na ovu centralnoazijsku tortu, Kazahstan je Kijevu prodavao i značajne količine nafte, ne kazačke nego upravo ruske.
Tako je po svemu sudeći Nur-Sultan, možda samo neslužbeno, ipak pomogao u avganistanizaciji rata u Ukrajini. Nikakvo curenje diplomatskih podataka to nije potvrdilo, ali je lako pretpostaviti da je Putin imao štošta da o tome saopšti predsedniku Kasimu Jomart Tokajevu prilikom nedavnog vrlo srdačnog susreta.
Sultanovo balansiranje
Slučaj Turske neuporedivo je složeniji. Ankara nije članica ŠOS, ODKB ili EAEU. Ona još uvek ne otkriva karte, pa i dalje kalkuliše pod kojim bi se uslovima priključila na ubrzani kolosek evroazijskih integracija. S druge strane, pak, kroz nekoliko različitih šema, Ankara Moskvi omogućava da izbegne moguće posledice lavine zapadnih sankcija i embarga.
Turski biznisi se - i bukvalno svi oni koji su u bliskim vezama sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i njegovom Strankom pravde i razvoja (AKP) - namlatiše para, pa uveliko uživaju u svojoj novoj ulozi skladišta na raskrsnici puteva između Rusije i Zapada. U Istanbulu se otvoreno hvale da sve ono što Rusija ne može sama da kupi u Nemačkoj ili Francuskoj, ona kupuje „od nas." A takvim poslovima se u stvari tu već uveliko bave i neke od evropskih kompanija.
Foto: AP/Tanjug
Putin i Erdogan imaju mnogo zajedničkih interesa da bi se sukobili zbog Ukrajine
Balansiranje Ankare na žici slatko je kao dobra baklava. Ekonomski ga u vrtlogu beskrajnog i vrlo ozbiljnog turskog ekonomskog debakla pomaže vrlo važan partner. Saglasni su da u to uključe skoro pa sve - ruski gas, raketne sisteme S-400, gradnju ruskih nuklearnih centrala, turizam - Istanbul je prepun Rusa - tursko voće i povrće.
Ankara i Moskva su udžbenički primer zdrave geopolitike. Tu igru igraju sasvim otvoreno i potpuno transparentno. To nikako ne znači da su saveznici. To je samo vrlo pragmatično poslovanje dvaju država. Na primer kad ekonomski odgovor jedne može pomoći da olakša geopolitički problem druge i obrnuto.
Sasvim je jasno da je kolektivni Zapad sasvim zaboravio kako treba da izgledaju normalni odnosi i ponašanje država s drugim državama. A to je zbilja jadno. Tursku sa Zapada redovno „optužuju" da se ponaša kao izdajnik - a slično se ponaša i Kina.
Podrazumeva se da će Erdogan s vremena na vreme morati da se okrene i publici na gornjoj galeriji, pa da svako malo izgovori kako Krim pripada Kijevu koji bi zato trebalo da ga povrati. Jer, na kraju krajeva, njegove kompanije posluju i sa Ukrajinom - oko dronova Bajraktar i koječega drugog.
A tu je onda i prozelitizam. Krim ostaje teoretski prijemčiv za pokušaje turskih uticaja, tu bi Ankara mogla pokušati da iskoristi koncepte panislamizma ili panturkizma, koristeći istorijske odnose tog poluostrva sa Otomanskim carstvom.
Da li je Moskva zbog toga zabrinuta? Ne, uopšte. Jednako kao ni oko onih Bajraktar TB2 dronova prodatih Kijevu. Njih će i dalje neumorno pretvarati u prah i pepeo. Ništa lično - to je samo posao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
POJMA NEMATE
pre 2 godine
Ви пишете НАРУЧЕНЕ текстове и ДАЛЕКО сте од истине. Истина је од вас далеко као од Португала до Украине и Русије. Рат у Украини је сасвим нешто друго од Сирије.
Kijev bi trebalo da pristane na mirovni sporazum što je pre moguće, dok još uvek nije prekasno, rekao je bivši pukovnik američke vojske Danijel Dejvis.
Ruski predsednik Vladimir Putin otišao je u crkvu i molio se za predsednika SAD Donalda Trampa kada je na njega izvršen atentat 13. jula na predizbornom skupu u Pensilvaniji, rekao je u intervju Takeru Karlsonu specijalni izaslanik predsednika SAD Stiven Viktof.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Američki predsednik Džo Bajden sa ponosom je objavio dodelu da je Ukrajini odobrio dosad najveći paket vojne pomoći u iznosu od bezmalo tri milijarde dolara. Odluku predsednika SAD kritikovao je bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, koji upozorava da će Ukrajina zbog toga izgubiti ceo jug državne teritorije i sve sa leve obale Dnjepra
Snage Kijeva pokrenule su novi napad na teritoriju Rusij, javljaju ukrajinski mediji navodeći da je ukrajinska vojska navodno tenkovima ušla u Belgorodsku oblast i zauzela deo teritorije.
Ruski komičari Vovan i Leksus uspeli su da obmanu premijera privremenih institucija u Prištini Aljbina Kurtija koji je, uveren da razgovara sa predsednikom Letonije Edgarsom Rinkevicsem, rekao da bi Zapad trebalo da jace podrži opoziciju u Beogradu i dovede do promene režima, kako bi Srbija priznala južnu pokrajinu.
Nasilje na ulicama Srbije postalo je ono po čemu se poslednjih meseci prepoznaje antisrpska opozicija. Ideologiju Dragana Đilasa, ideologiju haosa i nasilja na ulicama naše zemlje, uništavanja državne imovine, onemogućavanja institucija da rade svoj posao slede svi antisrpski političari od Miloša Jovanovića, preko Marinike Tepić i Radomira Lazovića, do Miroslava Aleksića.
Nekadašnji poslanik u Skupštini Srbije i politički analitičar Đorđe Vukadinović ponovo je lažirao istraživanje javnog mnjenja, saglasni su sagovornici Informera.
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balint Pastor poručio je da vojvođanski Mađari žele da se život vrati u normalne tokove i da njihova svakodnevica bude mirna.
Nataša Lazović, sudija za prethodni postupak u Osnovnom sudu u Čačku, a na predlog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva Dobrivoja Milutinovića, je odredila pritvor do 30 dana Čačaninu D.M. (20) koji je prošle nedelje bio učesnik u tuči koja se odigrala u centru grada, sat i po iza ponoći.
Emisija "INFO JUTRO" jutros je započela podsećanjem na jeziv i zastrašujući zvuk sirene za vazdušnu opasnost, koji je pre 26 godina označio početak NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Voditeljka Staša Koprivica podsetila je gledaoce na vest iz 24. marta 1999. godine, kada su avioni NATO snaga izvršili raketne napade na teritoriju Kosova i Metohije.
Dokumentarni film „Anatomija obmane – Račak“, autora Aleksandra M. Gajića, u produkciji Centra za društvenu stabilnost, donosi sveobuhvatnu analizu događaja u selu Račak i njihove uloge u stvaranju izgovora za NATO agresiju na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine.
Nesvakidašnju situaciju imali smo u "Slagalici", a neverovatnu partiju su odigrali Dragan Marković i Goran Vukoje, a bukvalno do kraja se nije znalo ko će pobediti.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije - Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu uhapsili su M. T. (40) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo pronevera.
U blizini Vukovačkog mosta u Zeti, ronioci Regionalnog centra iz Bijele nastavili su jutros potragu za Ivanom Ð. (30) čiji nestanak je prijavljen 11. marta.
Najvatreniji navijači Vojvodine, poznatiji kao "Firma", otkupila je kompletan kontigent karata za zapadnu tribinu za utakmicu sa Crvenom zvezdom koja se igra na stadionu "Karađorđe" u subotu (19.00, Arena premijum 1).
Košarkaši Partizana su trijumfom protiv Albe ( 85:71) u Beogradu ostali u igri za plasman u plej-in Evrolige, ali u borbi za opstanak među deset najboljih timova čekuju ih mečevi sa Bajernom (27.mart), Žalgirisom (3.april) i Real Madridom (10. april).
Prema najnovijim podacima sa renomiranog sportskog portala 'Transfermarkt', martovsko ažuriranje tržišnih vrednosti donelo je značajne promene za srpske fudbalere u Seriji A! Najveći gubitak na fudbalskoj mapi pretrpeo je napadač Juventusa Dušan Vlahović (25) čija je vrednost drastično smanjena, za čak 15 miliona evra. S druge strane, golman Torina Vanja Milinković Savić (28) zasijao je u punom sjaju, pa je njegova cena porasla čak za 50 odsto.
Britanska glumica Kira Najtli donela je važnu odluku pre nekoliko godina da neće učestvovati u snimanju intimnih scena naga, niti se snimati bez odeće u filmovima koje režiraju muškarci.
Tri najlepše poslastice koje su domaćice stare Juge spremale kao lude, a deca ih obožavala vraćaju se na velika vrata. Neodoljivi recepti koji bude uspomene sa razlogom su i danas popularni.
Kontroverzni reper Dragomir Despić Desingerica priznao je da bi za odeđenu cifru ušao u rijaliti, ali da to s obzirom na njegov karakter ne bi bila dobra ideja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar