Posrednički rat u Siriji traje duže od jedne decenije, a još uvek nije završen. Isto bi se moglo dogoditi i sa ratom koji već pola godine traje u Ukrajini
Godinu dana posle iznenađujućeg američkog poniženja u Kabulu - a na rubu još jedne slično zaslužene reprize u Donbasu - imamo sve razloge da poverujemo da su u Moskvi zabrinuti da bi Vašington mogao da pokuša da im se ossveti, i to u vidu avganistanizacije Ukrajine.
Sa i dalje neprekidnom bujicom zapadnog oružja i finansija koja kulja ka Kijevu, lako je prepoznati da će se borba Ukrajinaca dezintegrisati pa pretvoriti u još jedan od ratova bez kraja. Slično avganistanskom džihadu tokom 1980-ih koji je uz dotur američkog oružja i finansiranja gerilaca Rusiju uvukao u tako stvoren bezdan, i sada bi oni koji podržavaju Ukrajinu mogli još jednom ponoviti sve svoje ranije proverene metode i omogućiti da se i ovaj produženi rat prelije i na okolne ruske teritorije.
S druge, pak, strane, ovaj američki pokušaj kriptoavganistanizacije bi u najboljem slučaju mogao samo ubrzati dovršenje onog što je ruski ministar odbrane Šojgu definisao kao „zadatke" Specijalne vojne operacije (SVO) u Ukrajini. Za Moskvu bi danas taj put vodio sve do kraja, do Odese. A nije moralo tako da bude. Sve do nedavnog ubistva Darje Dugine na samoj kapiji Moskve, bojno polje u Ukrajini je u stvari bilo u procesu sirijizacije.
Stabilizacija fronta
Kao tokom stranog posredničkog rata u Siriji tokom prošle decenije, linije fronta oko značajnih ukrajinskih gradova danas su se uglavnom stabilizovale. Sa svojim porazima na glavnim linijama sukoba, Kijev je počeo da sve više pribegava primeni terorističkih taktika. Nijednoj strani nije pošlo za rukom da protivnika na ovako ogromnom bojnom polju kompletno nadvlada. Zato je ruska strana odlučila da u bitkama angažuje minimalan broj vojnika - sasvim suprotno od onog što je radila u Avganistanu 1980-ih.
Podsetimo se i nekih činjenica iz Sirije: Palmira je oslobođena marta 2016, zatim izgubljena i ponovo osvojena 2017. Alepo je oslobođen tek u decembru 2016. Deir ez-Zur u septembru 2017. Delić severne Hame tokom decembra i januara 2018. Predgrađa Damaska na proleće 2018. Idlib - a što je najvažnije s njim i još uvek preko 25 odsto sirijske teritorije - i dalje nisu oslobođeni. To dovoljno govori o ritmu sa kojim se stvari na tom bojištu i dalje odvijaju.
Ruska vojska nikada nije donela svesnu odluku da prekine protok zapadnih oružja ka Kijevu. Sasvim je druga priča u vezi sa metodičnim uništavanjem tih istih oružja kad se nađu unutar ukrajinske teritorije - što ide vrlo uspešno. Slično uništaanje događa se i sa mrežom za ubacivanje plaćenika <https://stanjestvari.com/2022/07/03/otisli-su-da-se-bore-protiv-rusa/>.
Moskvi je jasno da bi bilo potpuno uzaludno truditi se oko pregovora sa onima koji vuku konce iz Vašingtona i diktiraju sve uslove marionetama u Briselu i Kijevu. Borbe u Donbasu i okolini jesu borbe za opstanak ili smrt.
I zato će se te borbe nastaviti, uništavajući sve što je od Ukrajine ostalo, jednako kako se to događalo i u Siriji. Razlika je u tome da će i ono što od Ukrajine ostane ekonomski potonuti u crnu rupu mnogo više nego Sirija. Jedino će teritorije pod ruskom kontrolom doživeti obnovu, a to važi i za najveći deo ukrajinske industrijske infrastrukture.
Foto: Tanjug/AP
Rusija polako ali neumoljivo lomi ukrajinsku vojsku oprkos ogromnoj pomoći Zapadao
Ono što preostane - krnja Ukrajina - već je uveliko opljačkano zato što su se Monsanto, Kargil (Cargill) i Dipon (Dupont) već dočepali 17 miliona hektara prvoklasne, plodne, obradive zemlje - više od polovine sve zemlje u Ukrajini. A to onda znači da Blek Rok, Blekston i Vangard (BlackRock, Blackstone, Vanguard), vrhunski vlasnici većinskih paketa akcija u agrobiznisu, već sada poseduju svu zemlju koja će nešto značiti u nesuverenoj Ukrajini. A kako se stvari budu dalje razvijale, već sledeće godine Rusi će se postarati preseku dopremu NATO oružja Kijevu. I dok se to bude događalo, Angloamerikanci će eventualno marionetski režim - koji god - prebaciti u Lavov. A kijevski terorizam će - sprovodiće ga svi obožavaoci Bandere - tada postati ili nastaviti da bude nova normalnost.
Dvostruka igra Kazahstana
Do sada je postalo svima jasno da ovo nije rat radi samo osvajanja teritorije. Ovo je izvesno i rat oko ekonomskih koridora - budući da SAD ne štede truda u svojim naporima da sabotiraju i razmrve sve kanale višestruke povezanosti unutar evroazijskog prostora, tj. u sklopu projekta evroazijskih integracija, bez obzira da li su mu na čelu Kinezi (Inicijativa pojas i put - Belt and Road Initiative, BRI) ili Rusi (Evroazijska ekonomska unija, EAEU).
Jednako kako je posrednički rat u Siriji promenio situaciju u čitavoj Zapadnoj Aziji (na Bliskom istoku - prim. prev.) o čemu, na primer, svedoči predstojeći susret Erdogana i Asada, tako i borbe u Ukrajini, u njenom mikrokosmosu, jesu rat radi rekonfiguracije trenutnog svetskog poretka, u kojem je Evropa žrtva samopovređivanja, kao sporedni zaplet unutar bitno šireg scenarija. Šira slika ukazuje na uspostavljanje i uzdizanje višepolarnosti.
Posrednički rat u Siriji trajao je skoro čitavu deceniju, a još uvek nije završen. Isto bi se moglo dogoditi i sa ratom u Ukrajini. Kako sad stoje stvari, Rusija je već uzela površinu približno jednaku Mađarskoj i Slovačkoj zajedno. Ali to još nije blizu ispunjenju „zadatka" - i po svoj prilici će se nastaviti sve dok Rusija ne uzme svu zemlju do Dnjepra, ali i Odesu, i ne spoji se sa odvojenom Republikom Pridnjestrovlje.
Deluje zbilja prosvetljujuće kad pogledate kako na sve ove geopolitičke turbulencije reaguju važni evroazijski činioci. A to nas već dovodi do pitanja Kazahstana i Turske.
Rajbar (Rybar), jedan od kanala na Telegramu (sa preko 640 hiljada pratilaca) i hakerska grupa Beregini su u jednoj od svojih istraga otkrili da je Kazahstan Ukrajini prodavao oružje, što u prevodu znači de facto izdaju Rusije, svog saveznika iz Organizacije za kolektivnu bezbednost (ODKB). Treba imati u vidu i činjenicu da je Kazahstan član i Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) i EAEU, dve krovne organizacije koje predvode rad na promeni svetskog poretka u višepolarni. Kao posledica ovog skandala Kazahstan je bio primoran da se i službeno obaveže i odbaci bilo kakvu mogućnost buduće prodaje i izvoza oružja do kraja 2023.
Sve je počelo kada su hakeri otkrili da kazačka kompanija Tehnoeksport prodaje Kijevu oklopne transportere, protivoklopne sisteme i municiju preko posrednika u Jordanu, a sve po naređenjima iz Velike Britanije. Samo to pregovaranje je nadzirao i omogućio britanski vojni ataše ambasade u Nur-Sultanu, prestonici Kazahstana.
Nur-Sultan je, što se moglo i očekivati, pokušao da odbaci sumnje u svoju umešanost, tvrdeći da Tehnoeksport nije podneo zahtev za takvu dozvolu. To u stvari nije tačno, Rajbarov tim je otkrio da je Tehnoeksport za to upotrebio drugu firmu, Blue Water Supplies iz Jordana. A tu cela priča postaje još sočnija, jer su sve te ugovorne dokumente potom hakeri otkrili i na računarima obaveštajne službe Ukrajine.
Štaviše, hakeri su otkrili i još jedan sličan posao koji je preko bugarskog kupca zaključila firma Kazspeceksport (Kazspetseksport), oko prodaje više kazačkih aviona Su-27s, avionskih turbina i Mi-24 helikoptera. Trebalo je da sve to bude najpre isporučeno za SAD, ali je krajnje odredište bila Ukrajina.
A kao šlag na ovu centralnoazijsku tortu, Kazahstan je Kijevu prodavao i značajne količine nafte, ne kazačke nego upravo ruske.
Tako je po svemu sudeći Nur-Sultan, možda samo neslužbeno, ipak pomogao u avganistanizaciji rata u Ukrajini. Nikakvo curenje diplomatskih podataka to nije potvrdilo, ali je lako pretpostaviti da je Putin imao štošta da o tome saopšti predsedniku Kasimu Jomart Tokajevu prilikom nedavnog vrlo srdačnog susreta.
Sultanovo balansiranje
Slučaj Turske neuporedivo je složeniji. Ankara nije članica ŠOS, ODKB ili EAEU. Ona još uvek ne otkriva karte, pa i dalje kalkuliše pod kojim bi se uslovima priključila na ubrzani kolosek evroazijskih integracija. S druge strane, pak, kroz nekoliko različitih šema, Ankara Moskvi omogućava da izbegne moguće posledice lavine zapadnih sankcija i embarga.
Turski biznisi se - i bukvalno svi oni koji su u bliskim vezama sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i njegovom Strankom pravde i razvoja (AKP) - namlatiše para, pa uveliko uživaju u svojoj novoj ulozi skladišta na raskrsnici puteva između Rusije i Zapada. U Istanbulu se otvoreno hvale da sve ono što Rusija ne može sama da kupi u Nemačkoj ili Francuskoj, ona kupuje „od nas." A takvim poslovima se u stvari tu već uveliko bave i neke od evropskih kompanija.
Foto: AP/Tanjug
Putin i Erdogan imaju mnogo zajedničkih interesa da bi se sukobili zbog Ukrajine
Balansiranje Ankare na žici slatko je kao dobra baklava. Ekonomski ga u vrtlogu beskrajnog i vrlo ozbiljnog turskog ekonomskog debakla pomaže vrlo važan partner. Saglasni su da u to uključe skoro pa sve - ruski gas, raketne sisteme S-400, gradnju ruskih nuklearnih centrala, turizam - Istanbul je prepun Rusa - tursko voće i povrće.
Ankara i Moskva su udžbenički primer zdrave geopolitike. Tu igru igraju sasvim otvoreno i potpuno transparentno. To nikako ne znači da su saveznici. To je samo vrlo pragmatično poslovanje dvaju država. Na primer kad ekonomski odgovor jedne može pomoći da olakša geopolitički problem druge i obrnuto.
Sasvim je jasno da je kolektivni Zapad sasvim zaboravio kako treba da izgledaju normalni odnosi i ponašanje država s drugim državama. A to je zbilja jadno. Tursku sa Zapada redovno „optužuju" da se ponaša kao izdajnik - a slično se ponaša i Kina.
Podrazumeva se da će Erdogan s vremena na vreme morati da se okrene i publici na gornjoj galeriji, pa da svako malo izgovori kako Krim pripada Kijevu koji bi zato trebalo da ga povrati. Jer, na kraju krajeva, njegove kompanije posluju i sa Ukrajinom - oko dronova Bajraktar i koječega drugog.
A tu je onda i prozelitizam. Krim ostaje teoretski prijemčiv za pokušaje turskih uticaja, tu bi Ankara mogla pokušati da iskoristi koncepte panislamizma ili panturkizma, koristeći istorijske odnose tog poluostrva sa Otomanskim carstvom.
Da li je Moskva zbog toga zabrinuta? Ne, uopšte. Jednako kao ni oko onih Bajraktar TB2 dronova prodatih Kijevu. Njih će i dalje neumorno pretvarati u prah i pepeo. Ništa lično - to je samo posao.
Američki predsednik Džo Bajden sa ponosom je objavio dodelu da je Ukrajini odobrio dosad najveći paket vojne pomoći u iznosu od bezmalo tri milijarde dolara. Odluku predsednika SAD kritikovao je bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, koji upozorava da će Ukrajina zbog toga izgubiti ceo jug državne teritorije i sve sa leve obale Dnjepra
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Rusija bi mogla da izvede ograničene vojne udare na ciljeve u evropskim državama, dok bi Sjedinjene Američke Države, uprkos obavezama prema saveznicima iz NATO, mogle da izbegnu neposredno uključivanje u sukob sa Moskvom.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Američki predsednik Džo Bajden sa ponosom je objavio dodelu da je Ukrajini odobrio dosad najveći paket vojne pomoći u iznosu od bezmalo tri milijarde dolara. Odluku predsednika SAD kritikovao je bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, koji upozorava da će Ukrajina zbog toga izgubiti ceo jug državne teritorije i sve sa leve obale Dnjepra
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Nikola Selaković poručio je danas da neće odustati od borbe u montiranom sudskom postupku koji se vodi protiv njega u aferi Generalštab, ocenjujući da je reč o politički montiranom procesu i pokušaju razvlašćivanja države.
Član Predsedništva SNS Milenko Jovanov oštro je reagovao na izjavu Aleksandra Maršalvelskog, koji je javno govorio o svojoj ulozi u vođenju kampanje ''Studentske liste'', ističući da je njegova povezanost sa hrvatskim obaveštajnim sektorom odavno poznata svima koji su pažljivo pratili politička dešavanja.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uputilo je hitan zahtev za prikuljanje potrebnih obaveštenja Službi za suzbijanje korupcije u pravcu utvrđivanja eventualnog postojanja elemenata krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti, a imajući u vidu medijske tekstove u kojima je objavljeno da je avion “AIR Serbia" na letu zakazanom u 18:25 časova 3. novembra 2026. godine na relaciji Beograd-Moskva, vraćen u Rebubliku Srbiju.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Na Triglavu peti dan traje potraga za Jakovom V. (19) mladićem iz Preljine kod Čačka koji se u subotu zaputio na vrh ove planine, a prema rečima njegovog oca, čeka se razvedravanje i podizanje helikoptera i dronova.
Svega 189 kilometara od Beograda, nalazi se Banja Palić koja nudi aristokratski ambijent s kraja 19. veka, termalne bazene i jezero - i to po pristupačnim cenama.
Pokretanje posla za dubinsko pranje nameštaja moglo bi da bude jedna od zanimljivih poslovnih prilika u Srbiji, posebno za one koji žele da započnu sopstveni biznis bez velikih početnih ulaganja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Mladenovcu uhapsili su R. G. (51) zbog sumnje da je naoružan upao u kuću svog poznanika R. R. (74), upućivao mu jezive pretnje po život, a potom ga isekao nožem po glavi i rukama.
A. Š. (33) iz Novog Sada sumnjiči se da je pre dva dana u ovom gradu ubila svoju jednogodišnju bebu, a o stravičnom zločinu Više javno tužilaštvo izvestilo je danas.
Istraga povodom smrti osamnaestomesečne devojčice M.Š., koja se dogodila u večernjim satima 2. novembra u Novom Sadu, otkrila je potresne detalje o brutalnom zlostavljanju deteta.
Novi Sad je potresla stravična tragedija u kojoj je život izgubila jednoipogodišnja devojčica M. Š. (1), koja je, prema sumnjama istražnih organa, preminula od posledica teških povreda zadobijenih nakon brutalnog prebijanja.
Paris Džekson zatražila je od suda da naloži privremenim upravnicima zaostavštine njenog pokojnog oca, legendarnog pevača Majkla Džeksona, da 600 miliona dolara prebace u porodični fond namenjen njoj i njenoj braći.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Nemački pisac i ilustrator Janoš preminuo je u 95. godini. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući neodoljivim likovima iz svojih dečjih knjiga, među kojima su najpoznatiji Medved, Tigar i Tigrasta Patka.
Nakon uspešne premijere u Gradskom pozorištu Jazavac u Banjaluci, glumac Vladimir Nićiforović Nići donosi svoju nesvakidašnju pozorišnu priču pred beogradsku publiku.
Neudobnost i klizanje stopala u čizmama na štiklu možete rešiti jednostavnim viralnim trikom - obuvanjem čarapa za pilates sa neklizajućim gumenim đonom.
WhatsApp često smanjuje kvalitet fotografija, ali postoji jednostavan trik da ih pošaljete u punoj rezoluciji, dovoljno je da ih umesto kao slike pošaljete kao dokument.
Neredovno vreme odlaska na spavanje, san kraći od osam sati, izloženost ekranima, kao obroci posle 21 čas mogu povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Tifani Perić, ćerka poznate modne kreatorke Suzane Perić, oduševila je pratioce na Instagramu novom objavom, a njen modni izbor privukao je veliku pažnju.
Voditelj Milan Milošević pojavio se na nastupu pevačice Katarine Živković, a njihov srdačan zagrljaj i prisnost pred kamerama odmah su privukli pažnju javnosti.
Voditeljka Lea Kiš suočila je pevača Ivana Gavrilovića sa neprijatnom situacijom iz prošlosti, a njegova reakcija na voditeljkinu prozivku izazvala je zanimljivu raspravu u studiju.
Voditeljka Suzana Mančić pokazala je kako u svojoj vikendici u Velikoj Moštanici uživa u seoskim običajima, pa se tako latila pripreme zimnice i kiseljenja kupusa.
Komentari