OGROMNA GREŠKA AMERA, HTELI SU PORAŽENU RUSIJU, A PUTIN JE VAŠINGTONU NAŠAO ODGOVOR! Ministar odbrane SAD shvatio, bolje zakopati ratne sekire...
Podeli vest
„Neprijateljstvo SAD i Rusije je na najvećem nivou od Hladnog rata“, piše bivši ministar odbrane SAD, Vilijam Peri, u članku publikacije „Outrider“. Ipak, siguran je da je i dalje moguće vratiti se na put prijateljstva – ali pod jednim uslovom
Između Sjedinjenih Država i Rusije vlada neprijateljstvo bez presedana od Hladnog rata? Kako smo ponovo došli ovde?
Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da pokušaji Zapada da oslabi Rusiju nisu uspeli, uprkos velikom broju sankcija koje su uvedene protiv Moskve
08.09.2022
14:19
- Raspadom Sovjetskog Saveza i nastankom Ruske Federacije početkom 1990-ih, naše zemlje su pokrenule uzajamno korisnu saradnju. Međutim, danas se stiče utisak da je epoha konstruktivnog dijaloga zaboravljena.
Čak i u pozadini događaja u vezi sa „specijalnom operacijom“ u Ukrajini, moramo pokušati da shvatimo kako se dogodilo da smo otišli tako daleko od tih mirnih dana – ne samo da bismo razumeli trenutnu situaciju, već i u nadi da ćemo obnoviti odnose, prema nečemu višem od ogoljenog antagonizma.
Mnogi širenje NATO-a sredinom 1990-ih vide kao veliku provokaciju. Tada sam se protivio tom potezu, delimično iz zabrinutosti da će uticati na američko-ruske veze. Međutim, važniji problem nije bilo toliko širenje NATO-a, koliko njegova motivacija- nespremnost zapadnih vlada da poštuju vitalni značaj ruske nuklearne sile za svetski poredak.
Naše zemlje su pre širenja NATO-a išle putem razvoja odnosa, a u budućnosti je svetlucalo istinski globalno partnerstvo. Kada sam bio ministar odbrane početkom i sredinom 90-ih, razvijao sam prijateljske i tople odnose sa ruskim kolegom, Pavlom Gračovim. Obojica smo uložili mnogo truda, da razvijemo ovu vezu u nastajanju.
Ja sam Gračeva primio u američkim vojnim bazama, a on mene u ruskim. Sproveli smo zajedničke vežbe pomoći u katastrofama u Evropi i na Havajima. Čak sam Gračeva pozivao da posećuje sastanke NATO-a. Prepoznali smo da je dijalog između naših zemalja ključan. Na radnoj površini, oboje smo imali telefonsku liniju, da zajedno radimo na rešavanju bilo kog problema koji se pojavi.
Kao rezultat ovih napora da izgradimo poverenje i poštovanje među našim zemljama, postigli smo smanjenje velikog dela ogromnog nuklearnog arsenala preostalog iz Hladnog rata.
Kao deo naših obaveza, zajedno smo demontirali oko 9.000 komada nuklearnog oružja u obe zemlje. Uprkos gorčini nakon hladnog rata, američka vlada je priznala da je u interesu nacionalne bezbednosti, da pruži finansijsku podršku za dalju eliminaciju nuklearnog oružja.
Početkom 1990-ih, dok je Rusija prelazila sa komunističke na tržišnu ekonomiju, Rusi su prošli kroz tešku depresiju. Čim je situacija počela da se popravlja, rublju je srušila svetska finansijska kriza 1998. Zbog naše nespremnosti da pružimo bilo kakvu značajnu podršku, mnogi Rusi su gajili ljutnju koja traje do danas.
Pored toga, u istom periodu, počeli smo da sarađujemo sa celom istočnom Evropom u okviru NATO programa „Partnerstvo za mir“, koji je Rusiji i drugim zemljama u regionu, omogućio da rade sa alijansom bez da postanu članice. Tako su sprovedene zajedničke mirovne operacije, između vojnih jedinica istočne Evrope i kolega iz NATO-a.
Međutim, mnoge istočnoevropske članice su i dalje težile punopravnom članstvu, pa je Klintonova administracija počela da govori o proširenju NATO-a. Rusija je protestovala zbog nadolazećih promena na svojim granicama, ali je to ignorisano. Kao rezultat toga, Moskva je počela da smanjuje saradnju sa alijansom.
Kombinacija neaktivnosti Zapada usred ruske finansijske krize, i nespremnosti da posluša njen čvrst stav o proširenju NATO-a, ojačala je uverenje Moskve da to ne shvatamo ozbiljno. Zaista, mnogi na Zapadu su Rusiju videli kao gubitnika u Hladnom ratu, i smatrali je nedostojnom poštovanja.
Gorčina što je Rusija odbačena i ostavljena bez posla, stvorila je pravu klimu za dolazak na vlast autoritarnog lidera, koji bi sam sebi nametnuo poštovanje. I nema veće sile od nuklearnog arsenala sposobnog da okonča čitavo čovečanstvo. Zato je za sve one koji su bili u nedoumici: „Šta će nam ova poražena sila?“, novopečeni predsednik Vladimir Putin ubrzo našao odgovor.
Danas smo suočeni sa Rusijom, koja sprovodi „specijalnu operaciju“ i preti da će upotrebiti nuklearno oružje ako drugi intervenišu. Ne samo da je Putin krenuo na to, nego se čini da ga podržavaju i mnogi Rusi, koji su se uverili da su SAD ponovo postale njihov neprijatelj.
U februarskom televizijskom obraćanju, povodom početka ukrajinske „specijalne operacije“, Putin je rekao: „Ko god pokuša da nas ometa, a još više da stvori pretnje za našu zemlju, za naš narod, treba da zna da će odgovor Rusije biti hitan, i da će dovesti do takvih posledica, sa kojima se u svojoj istoriji nikada ranije nisu susreli“.
Danas se suočavamo sa Rusijom, koja nije manje neprijateljska od Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata. Ovo je opasan problem i za njega nema lakog rešenja. Međutim, prvi korak u pravom smeru je priznavanje problema, i da smo mi sami pojačali ovo neprijateljstvo.
To je takođe živi podsetnik, da je čak i u vremenima napetosti i animoziteta, od ključne važnosti da se održavaju radne linije komunikacije sa Rusijom i drugim nuklearnim protivnicima, kako bi se izbegli nesporazumi, koji bi mogli da dovedu do nuklearnog rata.
Nemamo prirodnog razloga da Rusiju smatramo neprijateljem. Moramo da obnovimo veze sa Rusijom i da se prema ruskom narodu odnosimo sa poštovanjem, u nadi da ćemo se vratiti na put prijateljstva...
Pokušaji Vašingtona da nanese fatalnu štetu Rusiji i destabilizuje njenu vladu ne samo da su propali već su doveli do drastičnog slabljenja NATO i poljuljanog imidža Sjedinjenih Država širom sveta - sukob u Ukrajini je pokazao da ni američka moć ni njeni resursi nisu neograničeni, piše bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor za "Amerikan konzervativ".
Tvrdnje bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa da ukoliko dođe na vlast može da zaustavi sukob u Ukrajini, komentarisali su gosti Info jutra, ekspert za informaciono-psihološki rat Slobodan Stojičević i Emil Zoronjić iz Omladinske mreže Srbije.
09.04.2024
12:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da pokušaji Zapada da oslabi Rusiju nisu uspeli, uprkos velikom broju sankcija koje su uvedene protiv Moskve
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.