NA KRAJU, FORMALNO ĆE POSTOJATI ILI RUSIJA ILI UKRAJINA! Događaji kod Harkova naterali Rusa da napiše brutalan tekst
Podeli vest
"Već nekoliko dana među nama se rasplamsavaju strasti i vode se sporovi oko neočekivanog uspeha ukrajinske kontraofanzive u rejonu Harkova, usled čega su naše jedinice napustile većinu okupiranih teritorija u ovom regionu: šta je bilo, ko je kriv i šta da se radi", pita se novinar Petr Akopov u tekstu koji objavljuje agencija RIA
- Izjava našeg Ministarstva odbrane da je „doneta odluka o pregrupisavanju ruskih trupa“ i „u tu svrhu izvedena operacija za suzbijanje i organizovanje prebacivanja grupe trupa“ ne umiruje – svi se sećaju teških borbi za gradove koje smo sada napustili, i sudbina naših vojnika koji su podržavali našu Ukrajinu, koja sada ostaje na ovim teritorijama, ne može a da ne uzbuđuje rusko društvo - ističe on i dodaje:
Ekonomske prognoze u Nemačkoj zvuče sve gore i gore, izveštava profesor ekonomije Kristijan Kreis za "Deutsche Virtschafts Nachrichten"... Pretnja osiromašenja i deindustrijalizacije nadvija se nad Nemačkom, a najviše gubitaka će pretrpeti mala i srednja preduzeća
13.09.2022
20:07
- U principu, jasno je da je glavni razlog potcenjivanje neprijatelja, a govorimo i o sposobnostima i potencijalima Ukrajine, i o stepenu umešanosti Zapada u sukob. I to se odnosi ne samo na konkretnu situaciju u Harkovu, već i na ceo tok neprijateljstava, tokom kojih u početku imamo manji broj ljudi od neprijatelja - smatra Akopov.
- Zato se sve jače čuju glasovi da je vreme da se prekine specijalna vojna operacija i pređe u punopravni rat, uz mobilizaciju svega i svačega, jer u suprotnom nećemo pobediti, kao i zahtevi da se oni kazne odgovorni za sadašnje povlačenje koje pokušavaju da predstave gotovo kao „katastrofu na frontu“. Već se priča o „sporazumu“ i „izdaji na vrhu“, odnosno svemu onome čega se dobro sećamo iz događaja 2014-15, i, što je još važnije, iz istorije rusko-japanskog i Prvog svetskog rata...
Ali i pored toga što su naši vojni protivnici nesumnjivo angažovani na rasturanju defetizma, sveprožimanja i panike, sada se ne možete plašiti ponavljanja scenarija iz 1915-17 – kada je tokom rata ruska država poražena od iznutra pod sumanutom idejom "gluposti" koja je zahvatila veliki deo društva ili izdaje" na vrhu (shvatalo se da postoji i jedno i drugo, odnosno vlast i slaba i izdaje). Poverenje u Vladimira Putina ostaje na veoma visokom nivou, kao i uverenje da vrhovni glavnokomandujući namerava da ide sve do pobede...
A postojeće nepoverenje društva prema delu elite, koje pokušavaju da naduvaju do mržnje prema eliti kao takvoj, iako je važan faktor u našem životu, ipak ne može biti presudno. I još više, nije u stanju da se razvije u negiranje institucija vlasti i države kao takve. Jer razumevanje problema, slabosti, pa čak i urođenih mana u našem sadašnjem sistemu ne zasenjuje ono glavno – jedinstvo naroda u ime pobede. Ne samo pobede u NVO, pa čak ni pobede u višestepenom ratu sa Zapadom, već pobede nad nama samima. Pobeda nad sopstvenim zabludama, iluzijama i greškama...
Da, jer naš glavni cilj nije čak ni povratak Ukrajine u Ruski svet, ne eliminisanje zapadnog projekta Ukrajine kao anti-Rusije – sa ovim je sve jasno (i čak je čudno da neko drugi ovo ne razume i je ogorčen jer „nam se ne govori o konačnom cilju“). Naš glavni cilj je da izgradimo suverenu, jaku, pravednu Rusiju. Što nije ravno Ruskoj Federaciji ni u teritorijalnom ni u smislenom smislu - smatra Akopov. Novinar ovde nastavlja:
- Posle katastrofe 1991. godine pokušali smo da izgradimo državu na delu teritorije Ruskog sveta, ali smo se u početku bavili primitivnom evropeizacijom, a zatim želeli smo da izgradimo sopstveni Zapad kod kuće. Nezavisno, ali generalno isto kao i uzorak.
I tek pošto smo shvatili da ni jedno ni drugo nije ne samo nemoguće, već i smrtonosno za nas, počeli smo da sse okrećemo našoj zemlji. Međutim, posle maja 2012. godine — kada se Putin vratio u Kremlj — bilo je veoma teško: ključni deo našeg sveta, odnosno Ukrajina, već je bio čvrsto vezan za Zapad. Vezani na nivou elita, na nivou novog nacionalnog mita „Ukrajina je Evropa“, i niko nam to nije hteo tek tako da vrati. Ovo shvatanje je došlo do nas 2013-14, posle Majdana i Krima - tvrdi Akopov koji dodaje:
- Počelo je ono što smo najviše želeli da izbegnemo – građanski rat unutar Ukrajine, u Donbasu , u koji je Rusija bila prinuđena da interveniše. A sada, avaj, nema povratka - po njegovim rezultatima sigurno neće postojati dve države istog naroda. Biće ili jedna država Rusija (uz zadržavanje formalne nezavisnosti nove Ukrajine) ili jedna velika ruševina umesto celog ruskog sveta. Druga opcija je moguća u slučaju „pobede Ukrajine“, odnosno poraza Rusije. Neuspeh u obnavljanju nacionalnog jedinstva dovešće do katastrofalnih posledica za Rusku Federaciju – i za naš narod kao takav. Imamo li razumevanja za ovo? Da, ima – i od februara samo postaje jača i jasnija. Zato ni okakvom defetizmu, panici ili malodušju ne može biti reči – Rusija jednostavno nema takvu opciju kao poraz. Ne možemo da izgubimo bitku za sebe – možemo da se povlačimo i posrćemo, da primamo udarce i da trpimo gubitke, ali svaki put moramo ustati i ići napred ka pobedi!
Prema njegovim rečima na putu do npobede biće još mnogo udaraca i poraza, mnogo neuspeha – jer ništa se ne dobija tek tako, i za sve morate da platite. Platiti za 1991. godinu, za razaranja i neuspehe devedesetih, za iluzije 2000-ih... Za razorenu veliku zemlju i uverenje da možemo izgraditi novu Rusiju bez Novorosije i Male Rusije, bez obnavljanja jedinstva Ruski svet i u miru (a potom i prijateljstvu) sa Zapadom, bez stremljenja ka istini i pravdi kao temeljima ruskog života.
- Svi mi – i predsednik mnogo više od drugih – svi smo svesni slabosti, pa čak i poroka našeg sadašnjeg državnog uređenja i elite, „žive niti“ na kojoj se mnogo toga drži. Ali znamo i da mi, kao narod, imamo jaku stranu – sposobnost da se okupljamo i mobilišemo, da služimo svesrdno i pošteno, da idemo ka cilju, bez obzira na bilo kakve prepreke. Upravo zahvaljujući tim kvalitetima je nastala naša zemlja, najveća i jedna od najmoćnijih na svetu – i zahvaljujući njima više puta je ustajala iz pepela - priča novinar i nastavlja:
- Sada smo okončali period između vremena započetog posle 1991. godine, oslobađajući se iluzija, iskupljenja za grehe, obnavljajući sebe i svoju zemlju. A svi znamo da nema te sile koja bi mogla da nam smeta, osim nas samih, sopstvenog neverovanja u sebe i borbe među među sobom. Ali ako ovo razumemo i zapamtimo, onda to nećemo dozvoliti i sigurno ćemo pobediti. I u Ukrajini, i na Zapadu – i sami - ističe se u tesktu novinara Akopova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je na sastanku sa vojnim rukovodstvom Specijalne vojne operacije izdao naređenje koje je izazvalo bolnu reakciju Zapada i Ukrajine. Obraćajući se načelniku Generalštaba Valeriju Gerasimovu, predsednik ga je zamolio da "u budućnosti razmisli o stvaranju zone bezbednosti duž državne granice".
Iako Rusija poseduje vojni kapacitet da nanese masovno uništenje u Ukrajini - uključujući napade na kritičnu infrastrukturu, transportne rute iz Poljske, ili čak uništavanje većih gradova - takav scenario ostaje nerealizovan. Zašto?
Ekonomske prognoze u Nemačkoj zvuče sve gore i gore, izveštava profesor ekonomije Kristijan Kreis za "Deutsche Virtschafts Nachrichten"... Pretnja osiromašenja i deindustrijalizacije nadvija se nad Nemačkom, a najviše gubitaka će pretrpeti mala i srednja preduzeća
U Srbiji je počeo Dan žalosti zbog tragedije koja se dogodila u Severnoj Makedoniji usled požara koji je izbio u diskoteci Puls u Kočanima kada je poginulo 59, a povređeno 155 osoba.
Čitav Balkan potresla je vest o požaru u diskoteci u Kočanima gde je stradalo 59, a povređeno više od 150 ljudi,. Ovo je već četvrta masovna tragedija sa kojom se Severna Makedonija suočila.
Studenti Pravnog fakulteta uputili su pismo rektoru Vladanu Đokiću, dekanu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i profesorima, a njegovu sadržinu prenosimo u celosti.
Denis Mahmutović, antisrpski propagandista hrvatskog portala Telegraf, preko hrvatskog RTL-a, pridružio se blokaderima plenumašima, N1 i opoziciji u vređanju studenata koji su mirno protestovali u Pionirskom parku sa zahtevom da se vrate na fakultete.
Opozicionar iz Zeleno-levog fronta i profesor FPN-a Đorđe Pavićević složio se sa pretnjama lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića i poručio da "vreme ističe".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primiće danas predstavnike iz gradske uprave opštine Obrenovac, koje su u ponedeljak, tokom prepodneva, ''brutalno terorisali opozicioni nasilnici''.
Poslanici Skupštine Srbije danas nastavljaju prvu sednicu prvog redovnog zasedanja, a na dnevnom redu je preostalih 13 od 70 tačaka, koliko je ukupno bilo na dnevnom redu.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi dan sećanja na Svetog mučenika Konona Isavrijskog, svetitelja iz 2. veka koji je zbog svoje vere i istrajnosti strašno stradao.
Muškarac M. B. (41) sumnjiči se da je lovačkim nožem ubio svoje roditelje oca J. B. i majku sinoć u porodičnom stanu u Ulici Danice Marković u čačanskom naselju Ljubić kej.
Ljupčo Papazov, predsednik Opštine Kočani u ostavci, saslušan je povodom tragedije u diskoteci Puls, u kojoj je u noći između subote i nedelje poginulo 59 osoba, a više od 150 je povređeno.
Čitav Balkan potresla je vest o požaru u diskoteci u Kočanima gde je stradalo 59, a povređeno više od 150 ljudi,. Ovo je već četvrta masovna tragedija sa kojom se Severna Makedonija suočila.
Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, Alija Balijagić (65), izručen je danas Crnoj Gori, a priikom ekstradicije koja je izazvala veliku pažnju javnosti rekao je da se dobro oseća.
Sumnjali su svi kada je Srđan Blagojević (51) zimus imenovan za šefa stručnog štaba FK Partizan, a ispostavilo se da je on uspeo da izvuče maksimum iz igrača, što potvrđuju i sjajni rezultati u drugom delu sezone.
Centar Crvene zvezde Džoel Bolomboj ima dobre vesti za navijače posle povrede na utakmici protiv Olimpije iz Milana (82:80), dobro se oporavlja i nada se da će na parketu biti za nekoliko nedelja.
Na NBA meču između Njujork Niksa i Majami Hita (116:95) poznati komičar Trejsi Morgan (56) koji je sedeo u prvom redu u "Medison Skver Gardenu" izveden je u kolicima sa meča pošto mu je pozlilo.
Nikola Jokić nije igrao za Denver u pobedi protiv Golden Stejta (114:105), najavili su Nagetsi da bi mogao da propusti ovaj duel, a sad svi strahuju da se povreda srpskog centra ozbiljno pogoršala.
Jugoslovenski film "Slučaj Openhajmer", snimljen 1970. godine, nastao je mnogo pre holivudskog filma "Openhajmer", koji je tek decenijama kasnije osvojio svet.
"Pepeljuga", mjzuikl za decu i odrasle, apsolutno je opravdao svoj naziv jer su deca uživala u bajkovitoj priči, dok su se ona, malo starija deca, vratila u detinjstvo.
Emili Ratajkovski (34) ponovo je zapalila mreže - ovoga puta u crnom donjem vešu koji ističe njenu neverovatnu figuru. A na jednoj fotografiji, sve oči su uprte u njen bujni dekolte, zbog kojeg muškarci gube razum!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar