"Već nekoliko dana među nama se rasplamsavaju strasti i vode se sporovi oko neočekivanog uspeha ukrajinske kontraofanzive u rejonu Harkova, usled čega su naše jedinice napustile većinu okupiranih teritorija u ovom regionu: šta je bilo, ko je kriv i šta da se radi", pita se novinar Petr Akopov u tekstu koji objavljuje agencija RIA
- Izjava našeg Ministarstva odbrane da je „doneta odluka o pregrupisavanju ruskih trupa“ i „u tu svrhu izvedena operacija za suzbijanje i organizovanje prebacivanja grupe trupa“ ne umiruje – svi se sećaju teških borbi za gradove koje smo sada napustili, i sudbina naših vojnika koji su podržavali našu Ukrajinu, koja sada ostaje na ovim teritorijama, ne može a da ne uzbuđuje rusko društvo - ističe on i dodaje:
- U principu, jasno je da je glavni razlog potcenjivanje neprijatelja, a govorimo i o sposobnostima i potencijalima Ukrajine, i o stepenu umešanosti Zapada u sukob. I to se odnosi ne samo na konkretnu situaciju u Harkovu, već i na ceo tok neprijateljstava, tokom kojih u početku imamo manji broj ljudi od neprijatelja - smatra Akopov.
- Zato se sve jače čuju glasovi da je vreme da se prekine specijalna vojna operacija i pređe u punopravni rat, uz mobilizaciju svega i svačega, jer u suprotnom nećemo pobediti, kao i zahtevi da se oni kazne odgovorni za sadašnje povlačenje koje pokušavaju da predstave gotovo kao „katastrofu na frontu“. Već se priča o „sporazumu“ i „izdaji na vrhu“, odnosno svemu onome čega se dobro sećamo iz događaja 2014-15, i, što je još važnije, iz istorije rusko-japanskog i Prvog svetskog rata...
Ali i pored toga što su naši vojni protivnici nesumnjivo angažovani na rasturanju defetizma, sveprožimanja i panike, sada se ne možete plašiti ponavljanja scenarija iz 1915-17 – kada je tokom rata ruska država poražena od iznutra pod sumanutom idejom "gluposti" koja je zahvatila veliki deo društva ili izdaje" na vrhu (shvatalo se da postoji i jedno i drugo, odnosno vlast i slaba i izdaje). Poverenje u Vladimira Putina ostaje na veoma visokom nivou, kao i uverenje da vrhovni glavnokomandujući namerava da ide sve do pobede...
A postojeće nepoverenje društva prema delu elite, koje pokušavaju da naduvaju do mržnje prema eliti kao takvoj, iako je važan faktor u našem životu, ipak ne može biti presudno. I još više, nije u stanju da se razvije u negiranje institucija vlasti i države kao takve. Jer razumevanje problema, slabosti, pa čak i urođenih mana u našem sadašnjem sistemu ne zasenjuje ono glavno – jedinstvo naroda u ime pobede. Ne samo pobede u NVO, pa čak ni pobede u višestepenom ratu sa Zapadom, već pobede nad nama samima. Pobeda nad sopstvenim zabludama, iluzijama i greškama...
Da, jer naš glavni cilj nije čak ni povratak Ukrajine u Ruski svet, ne eliminisanje zapadnog projekta Ukrajine kao anti-Rusije – sa ovim je sve jasno (i čak je čudno da neko drugi ovo ne razume i je ogorčen jer „nam se ne govori o konačnom cilju“). Naš glavni cilj je da izgradimo suverenu, jaku, pravednu Rusiju. Što nije ravno Ruskoj Federaciji ni u teritorijalnom ni u smislenom smislu - smatra Akopov. Novinar ovde nastavlja:
- Posle katastrofe 1991. godine pokušali smo da izgradimo državu na delu teritorije Ruskog sveta, ali smo se u početku bavili primitivnom evropeizacijom, a zatim želeli smo da izgradimo sopstveni Zapad kod kuće. Nezavisno, ali generalno isto kao i uzorak.
I tek pošto smo shvatili da ni jedno ni drugo nije ne samo nemoguće, već i smrtonosno za nas, počeli smo da sse okrećemo našoj zemlji. Međutim, posle maja 2012. godine — kada se Putin vratio u Kremlj — bilo je veoma teško: ključni deo našeg sveta, odnosno Ukrajina, već je bio čvrsto vezan za Zapad. Vezani na nivou elita, na nivou novog nacionalnog mita „Ukrajina je Evropa“, i niko nam to nije hteo tek tako da vrati. Ovo shvatanje je došlo do nas 2013-14, posle Majdana i Krima - tvrdi Akopov koji dodaje:
- Počelo je ono što smo najviše želeli da izbegnemo – građanski rat unutar Ukrajine, u Donbasu , u koji je Rusija bila prinuđena da interveniše. A sada, avaj, nema povratka - po njegovim rezultatima sigurno neće postojati dve države istog naroda. Biće ili jedna država Rusija (uz zadržavanje formalne nezavisnosti nove Ukrajine) ili jedna velika ruševina umesto celog ruskog sveta. Druga opcija je moguća u slučaju „pobede Ukrajine“, odnosno poraza Rusije. Neuspeh u obnavljanju nacionalnog jedinstva dovešće do katastrofalnih posledica za Rusku Federaciju – i za naš narod kao takav. Imamo li razumevanja za ovo? Da, ima – i od februara samo postaje jača i jasnija. Zato ni okakvom defetizmu, panici ili malodušju ne može biti reči – Rusija jednostavno nema takvu opciju kao poraz. Ne možemo da izgubimo bitku za sebe – možemo da se povlačimo i posrćemo, da primamo udarce i da trpimo gubitke, ali svaki put moramo ustati i ići napred ka pobedi!
Prema njegovim rečima na putu do npobede biće još mnogo udaraca i poraza, mnogo neuspeha – jer ništa se ne dobija tek tako, i za sve morate da platite. Platiti za 1991. godinu, za razaranja i neuspehe devedesetih, za iluzije 2000-ih... Za razorenu veliku zemlju i uverenje da možemo izgraditi novu Rusiju bez Novorosije i Male Rusije, bez obnavljanja jedinstva Ruski svet i u miru (a potom i prijateljstvu) sa Zapadom, bez stremljenja ka istini i pravdi kao temeljima ruskog života.
- Svi mi – i predsednik mnogo više od drugih – svi smo svesni slabosti, pa čak i poroka našeg sadašnjeg državnog uređenja i elite, „žive niti“ na kojoj se mnogo toga drži. Ali znamo i da mi, kao narod, imamo jaku stranu – sposobnost da se okupljamo i mobilišemo, da služimo svesrdno i pošteno, da idemo ka cilju, bez obzira na bilo kakve prepreke. Upravo zahvaljujući tim kvalitetima je nastala naša zemlja, najveća i jedna od najmoćnijih na svetu – i zahvaljujući njima više puta je ustajala iz pepela - priča novinar i nastavlja:
- Sada smo okončali period između vremena započetog posle 1991. godine, oslobađajući se iluzija, iskupljenja za grehe, obnavljajući sebe i svoju zemlju. A svi znamo da nema te sile koja bi mogla da nam smeta, osim nas samih, sopstvenog neverovanja u sebe i borbe među među sobom. Ali ako ovo razumemo i zapamtimo, onda to nećemo dozvoliti i sigurno ćemo pobediti. I u Ukrajini, i na Zapadu – i sami - ističe se u tesktu novinara Akopova.
Ekonomske prognoze u Nemačkoj zvuče sve gore i gore, izveštava profesor ekonomije Kristijan Kreis za "Deutsche Virtschafts Nachrichten"... Pretnja osiromašenja i deindustrijalizacije nadvija se nad Nemačkom, a najviše gubitaka će pretrpeti mala i srednja preduzeća
Jedan od ključnih infrastrukturnih objekata ukrajinske nacionalne naftne i gasne kompanije "Naftogas" u Harkovskoj oblasnašao se na meti žestokog i kombinovanog napada ruskih snaga.
Najmanje pet osoba povređeno je u noćašnjem napadu ruskih dronova na Odesu u Ukrajini, saopštio je danas načelnik Odeske vojne administracije Serhij Lisak.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Oružane snage Ukrajine (OSU) prebacile su tokom primirja dodatne jedinice na harkovski pravac, među njima i formacije u kojima se, prema tvrdnjama ruskih bezbednosnih izvora, nalaze strani plaćenici, prenosi Sputnjik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ekonomske prognoze u Nemačkoj zvuče sve gore i gore, izveštava profesor ekonomije Kristijan Kreis za "Deutsche Virtschafts Nachrichten"... Pretnja osiromašenja i deindustrijalizacije nadvija se nad Nemačkom, a najviše gubitaka će pretrpeti mala i srednja preduzeća
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocenio je da su državljani Srbije koji su sa čarter leta vraćeni iz Tivta za Beograd doživeli neprimeren tretman, te da bi njihov doček bio drugačiji da su nosili politički podobne poruke.
Urednik dnevnog lista "Vijesti" i nekadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović ocenio je da su odnosi Crne Gore i Srbije u poslednjih mesec dana ozbiljno narušeni, te da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, uključujući slučaj zadržavanja u Tivtu i vraćanja čarter leta iz Beograda, posledica šire političke operacije čiji je cilj bio prikrivanje neuspeha SNS vlasti u Srbiji na polju EU integracija.
Bivši višestruki predsednik i premijer Crne Gore i počasni predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ocenio je da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, vezana za zadržavanje u Tivtu i vraćanje čarter leta iz Beograda, posledica "neodgovorne politike koja koja ne vodi računa o dobrosusedskim odnosima niti o zajedničkom evropskom putu regiona".
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević obišao je danas selo Kolut kod Sombora, gde je razgovarao sa građanima i poručio da su upravo građani Srbije pokazali odgovornost i sačuvali stabilnost države u prethodnom periodu punom izazova.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Prvi put se objavljuju pisma igumana Jefrema iz atinskog zatvora, gde je 2011. bio pritvoren zbog spora oko zemljišta pre nego što je potpuno oslobođen.
Samo obična voda često nije dovoljna za pravu rehidrataciju organizma jer joj fale ključni minerali, a nutricionistkinja Jovana Srejić otkriva recept za savršen domaći napitak.
Sitno se odbrojava do početka berbe malina, a voćari u Arilju već sad u malinjacima imaju pune ruke posla. Kako kažu očekuje se rod sličan, ili nešto bolji od prošlogodišnjeg.
Policija je uhapsila crnogorskog državljanina R. C. (42), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest meseci zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
U Splitskoj ulici u Mostaru sinoć se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je oštećen veći broj parkiranih vozila i saobraćajnih znakova, a prema nezvaničnim informacijama vozač je bio pod dejstvom alkohola.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Bivša rijaliti učesnica Kristina Spalević ne planira da se pomiri sa bivšim partnerom Kristijanom Golubovićem, ali je sada priznala da emocije prema njemu nisu nestale.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar