Naučnici NASA objavili su da je njihov rover „Perseverans“ (istrajnost) pronašao neke od najvažnijih uzoraka organskog porekla do sada, koji idu u korist misije utvrđivanja postojanja života na Marsu
Nekoliko nedavno prikupljenih uzoraka uključuje organsku materiju, što ukazuje na to da je krater „Jezero“, koji je verovatno nekada „držao“ jezero i deltu koja se ulivala u njega, imao potencijalno naseljenu sredinu pre 3,5 milijardi godina.
„Stene koje smo istraživali u delti imaju najveću koncentraciju organske materije koju smo do sada pronašli tokom ove misije“, rekao je Ken Farli, naučnik projekta „Perseverans“na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni.
Misija rovera, koja je počela na Crvenoj planeti pre 18 meseci, uključuje traženje znakova drevnog mikrobnog života. Trenutno, rover sadrži 12 uzoraka stena. Lokacija delte čini krater „Jezero“, koji se proteže na 45 kilometara, geološke karakteristike u obliku lepeze, koja je nekada bila prisutna na mestu gde se reka spajala sa jezerom, pri čemu čuva „slojeve marsovske istorije“ u sedimentnoj steni, koja je nastala kada su se čestice spojile u ovom okruženju koje je ranije bilo ispunjeno vodom.
Foto: NASA/JPL-Caltech via AP
Interesantno je da je NASA ovom mestu na Marsu dala ime „Jezero“, na srpskom jeziku, jer svojim reljefom podseća na malu opštinu Jezero u Republici Srpskoj, koja ima 1.100 stanovnika.
Do novih uzoraka rover je došao nakon što je istraživao dno kratera Jezera i pronašao dokaze u magmatskim stenama.
„Delta je, sa svojim raznovrsnim sedimentnim stenama, u kontrastu sa magmatskim stenama nastalim kristalizacijom magme, a otkrivenim na dnu kratera“, rekao je Farli. Tim misije je jednu od stena koje je „Perseverans“ uzorkovao nazvao „Vajldket ridž". Naučnici su objasnili da je stena verovatno nastala kada su se blato i pesak nataložili u jezeru sa slanom vodom dok je ispario pre milijardu godina.
Analizom instrumenata otkriveno je da su organski minerali verovatno aromati ili stabilni molekuli ugljenika i vodonika, koji su povezani sa sulfatima.
„Iako samo otkrivanje ove klase organskih materija ne znači da je život definitivno postojao, ovaj skup zapažanja počinje da liči na neke stvari koje smo videli ovde na Zemlji“, rekao je Šarma, prenosi Tanjug. „Perseverans“ je, kao i rover „Kjuriositi“ ranije, pronalazio organsku materiju na Marsu, ali ovog puta, otkrivanje se dogodilo u oblasti u kojoj je možda nekada postojao život. Plan je da neke buduće misije NASA donesu sve ove uzorke na Zemlju, kako bi bili detaljno analizirani.
NASA će za 26. septembra namerno srušiti svoju letelicu DART vrednu 330 miliona dolara u asteroid. Kada udari u svoju metu, sonda će biti uništena. Kako navode naučnici žele da vide mogu li da skrenu putanju nekog potencijalno opasnog asteroida koji bi mogao da se sruši na Zemlju i izazove katastrofu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NASA će za 26. septembra namerno srušiti svoju letelicu DART vrednu 330 miliona dolara u asteroid. Kada udari u svoju metu, sonda će biti uništena. Kako navode naučnici žele da vide mogu li da skrenu putanju nekog potencijalno opasnog asteroida koji bi mogao da se sruši na Zemlju i izazove katastrofu
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novinar "Frankfurtskih Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na tribini "Proglasa" u tom gradu i to samo zato što je postavio pitanje koje se okupljenima nije svidelo.
Marketinški stručnjak Nebojša Krstić oglasio se na svom nalogu na mreži Iks, gde je komentarisao napad na novinara Frankfurtskih Vesti - Zorana Vicelarevića.
Novinar "Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na "Proglasovoj" tribini u Frankfurtu, a ovo divljanje osudili su čak i blokaderi koji su nekada podržavali taj pokret.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar