ODESA JE RUSKI ODGOVOR NA DIVERZIJE NAD SEVERNIM TOKOM?! Šta da radi Srbija, Beograd može da profitira, ali... Da li to učiniti, TIM PRE JER SU I SAD U PRIČI?!
Posle diverzija na gasovodima Severni Tok 1 i 2 ne možemo da znamo da li će Evropa dočekati zimu bez ruskog gasa. Ono u šta možemo biti sigurni jeste da će njegov protok kontrolisati Ukrajina i Poljska, trenutno najagilniji zastupnici američkih interesa u Evropi. Srbija mora pažljivo da izvaga svoj položaj. Sa jedne strane, mora da bude prihvatljiva destinacija za zapadne investicije, a sa druge, mora da bude oaza jeftinih ruskih energenata
Upravo tu treba tražiti motive za diverziju na gasovodu. Detalji oko same eksplozije nisu sada bitni, bitne su posledice. Posle ove diverzije za Evropu (pre svega za centralnu i istočnu) primarno pitanje je kako doći do energenata, a za Rusiju kako da ne izgubi evropsko tržište, piše Vladislav Obrenović, politikolog sa prebivalištem u Australiji za Novi Standard.
Njegovu analizu prenosimo u celosti...
Kratkoročno gledano, pred ujedinjenom Evropom je jasno trasiran put: ćutati i slušati prekookeanskog gazdu. Ako ne budu voljni da čine ono što se od njih očekuje, Poljska (koja je baš juče otvorila gasovod za norveški gas i tako sebe osigurala od hladne zime) i Ukrajina će držati ruku na ventilu ruskog gasa. To ujedno daje Ukrajini i moć da jača svoje zahteve za oružanom i svakom drugom vrstom pomoći od „slobodnog sveta". Rusija, sa druge strane ne želi da izgubi ni evropsko tržište ni prihode od gasa, pa će prećutno trpeti mnogo što-šta, kako bi se nastavile isporuke. Americi ostaje samo da „balansira", da svodi ukrajinske i poljske zahteve na meru koja ne bi primorala Rusiju na totalan prekid isporuke, barem dok Evropa ne pronađe alternativne izvore energenata.
Dugoročne posledice podrivanja Severnog toka 1 i 2 po Evropu zavisiće od niza faktora, ali i od ruskog odgovora. Kakav bi mogao biti ruski odgovor, kako će se to odraziti na Evropu i pre svega kako će se odraziti na nas, ono je na šta svi pokušavamo da nađemo odgovor.
Ruska dilema
Rusija mora dobro da razmisli šta će biti njen sledeći potez u ovoj, veoma kompleksnoj situaciji. Kratkoročno, Rusija nema mnogo mogućnosti, a prvo što pada na pamet je recipročni odgovor - slična sabotaža nad evropskim gasovodima.
Takva akcija ni u kom slučaju ne bi doprinela ruskim interesima. Kratkoročno gledano, ništa se ne bi promenilo. Gasovod kroz Ukrajinu bi ostao jedini tok snabdevanja Evrope i svi uslovi i rizici za njegovo korišćenje bi ostali. Povećanje isporuka gasa ovim putem ne bi bilo moguće, tako da Rusija ne bi profitirala. Istina, Poljska i Nemačka bi se „dodatno smrzle" tokom zime. Dakle, to bi bila po Evropu bolna demonstracija ruske moći od koje Rusija ne bi imala koristi.
Takođe, uništavanje gasovoda pod kontrolom evropskih zemalja dugoročno bi dovelo do strateške promene tranzita energenata, u kojoj bi brodovi preuzeli glavnu ulogu u snabdevanju. Tom promenom ruski gas postaje manje konkurentan, što bi značilo veliki upliv američkih energenata. Uz to mnoge američke firme bi profitirale jer bi imale veliki udeo u izgradnji neophodne infrastrukture i lučkih terminala, pravljenju tankera za gas, pa sve do pružanja neophodne logistike. Naravno, sve bi to Evropa platila.
Foto: AP/Photo
Moskva pretrpele ozboljan udarac, Zapad može da očekuje brutalan odgovor Rusije
Ovaj scenario definitivno ne ide naruku Rusiji, a Evropu bi doveo u još veću krizu. Zbog povećane cene energenata, evropski industrijski proizvodi bi izgubili na konkurentnosti u odnosu na azijske, ali i na američke, koji su već decenijama u zapećku evropske industrije (automobili, mašine, široka potrošnja itd). Imajući u vidu američku moć da kontroliše tržište, sigurno je da bi Evropa, kao što je danas uslovljena da kupuje američki gas, sutra bila uslovljena da kupuje američke, a ne kineske industrijske proizvode.
Sve ovo zajedno nije u interesu Rusije i moglo bi se reći da je Rusija u teškoj situaciji. Što je Evropa slabija, anglosaksonska dominacija je utoliko veća, a to Rusiji ne odgovara.
U kratkom i srednjeročnom vremenskom periodu, Rusija će verovatno pokušati da popravi gasovode. Da li će to biti moguće, ostaje da se vidi. Iz nemačkih izvora se tvrdi da popravka gasovoda možda trajno nije moguća, dok se sa ruske strane veruje da će biti potrebno oko šest meseci za sanaciju kvarova. Naravno, ovo će imati smisla samo ako budu postojale garancije za bezbednost gasovoda, a to pitanje je u ovom trenutku vrlo složeno. Trenutno ne postoje takve garancije, a da li će Nemačka biti sposobna i voljna da ih pribavi, ostaje da se vidi.
Srpski balans
Imajući sve ovo u vidu, ostaje pitanje šta je mogući odgovor Rusije.
Jedan od mogućih odgovora koji u sebi sadrži element demonstracije sile bio bi asimetričan napad, na primer, na podvodne internet kablove. NATO je već rekao da će odgovoriti na svaki nameran napad na svoju infrastrukturu.
Ipak, reklo bi se da u trenutnoj situaciji postoji jednostavniji i manje rizičan odgovor: izlazak na Odesu! Odesa je po svemu sudeći odgovor na geostrateški izazov pred kojim stoji Rusija. Kontrolom Odese, Rusija bi se kopneno povezala sa EU i na taj način otvorila mogućnosti novih infrastrukturnih projekata. Kontrola delte Dunava bi joj dala novu rutu za transport energenata i na taj način još jedan upliv u centralnu Evropu.
Pored toga, povećanje kapaciteta Turskog toka bio bi jedan od načina dostave energenata u Evropu koji bi verovatno bio sigurniji od onog kroz Baltik. To je upravo ono što otvara velike mogućnosti Srbiji. Sa jedne strane, ona može profitirati od tranzita gasa, u slučaju da se Turski tok „produži", odnosno da mu se poveća kapacitet. Sa druge strane, suočene sa skupim energentima, evropske zemlje će biti prinuđene da deo svoje industrije premeste u zemlje gde je energija jeftinija. Kao što smo videli, prelazak u Aziju nije bio ni lak ni poželjan za Evropu, ali prelazak u istočnu Evropu i Balkan je moguć. To je nešto što Srbija mora da iskoristi, ako do toga dođe.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Beopgrad se po ko zna koji put našao na puti i Rusiji i Zapadu, srbija insistira na neutralnosti
Zato Srbija mora pažljivo da izvaga svoj položaj. Sa jedne strane, mora da bude prihvatljiva destinacija za zapadne investicije, a sa druge, mora da bude oaza jeftinih ruskih energenata. Samo kombinacijom oba elementa Srbija može da profitira.
Taj balans će biti vrlo delikatan i temeljiće se na drugačijem imperativu od dosadašnje srpske politike prema kojoj „Evropa nema alternativu". U novom rasporedu geopolitičkih snaga EU je u velikoj meri izgubila svoju političku moć (vojnu nikad nije ni imala) i postala očigledna marioneta američkih interesa. No za nas je bitan njen ekonomski potencijal, koji, iako umanjen i dalje jeste značajan za Srbiju. U toj „izmeni" pozicija Srbija neće samo zavisiti od toga šta je Evropa spremna da nam pruži već i šta mi možemo da pružimo njoj. Naš glavni adut mogu biti jeftini ruski energenti, a za njih su neophodni bliski i bratski odnosi sa Rusijom. Dakle novi pristup Srbije mora da bude „i Evropa i Rusija", a uz sve to ne smeju da se zaborave osnove srpskih nacionalnih interesa a to su Kosmet i Republika Srpska.
Kako to izbalansirati ostaje da se vidi. Bahato i nasilno prekidanje Severnog toka daje jasnu poruku i Nemačkoj i drugim zemljama da se ne može biti „polovično uz Ameriku". To je po(r)uka i za Srbiju.
Sukob između Ruske Federacije i Ukrajine izazivaju spoljni faktori, ovo je svetski rat - rekao je poglavar Rimokatoličke crkve svojim kolegama jezuitima sa kojima je razgovarao sredinom septembra u Kazahstanu
Dve ruske rakete i jedna bespilotna letelica pale su na teritoriju Poljske tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu, potvrdio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Snažna eksplozija odjeknula je jutros, 20. novembra, na istoku Poljske, nedaleko od granice sa Ukrajinom, dok poljska vojska istražuje mogućnost da je ruska krstareća raketa H-101 pala na teritoriju članice NATO-a tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu.
Serija vandalskih napada na spomenike širom Poljske, uključujući i Spomenik herojima Varšavskog geta, izazvala je oštre reakcije nakon što su na njima osvanuli grafiti „Slava UPA“, posvećeni Ukrajinskoj ustaničkoj armiji, odgovornoj za masovne zločine nad poljskim civilima tokom Drugog svetskog rata.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Kanada je rasporedila čitavu svoju NATO multinacionalnu brigadu u istočnoj Letoniji, nedaleko od granica sa Rusijom i Belorusijom. U najvećoj vojnoj vežbi te vrste ikada održanoj u Letoniji učestvuje oko 3.000 vojnika i 1.000 vojnih vozila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob između Ruske Federacije i Ukrajine izazivaju spoljni faktori, ovo je svetski rat - rekao je poglavar Rimokatoličke crkve svojim kolegama jezuitima sa kojima je razgovarao sredinom septembra u Kazahstanu
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Da je Marija Radovanović, pristalica Studentske liste, koja je jogurtom polila glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije, pred početak konstitutivne sednice parlamenta, u SAD, Rusiji ili Nemačkoj, bila bi žestoko finansijski kažnjena, a mogla bi da završi i u zatvoru.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje, jedno su od najčešćih zaraznih oboljenja u dečjem uzrastu, a njihovo širenje posebno je izraženo u kolektivima, pre svega vrtićima i školama. Bolest se lako prenosi među decom, zbog čega se nakon pojave prvih slučajeva često registruje veći broj obolelih.
Jadranski naftovod (JANAF) danas je nastavio redovan transport nafte za za rafineriju u Pančevu, nakon što je popravljena oštećena cev između Siska i Slavonskog Broda.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Majka ubijene tiktokerke Noe Milivojev (18), Borislava Milivojev, oštro je reagovala na današnju presudu Ognjenu Dabetiću (36), koji je zbog ubistva njene ćerke osuđen na 14 godina zatvora.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Alžirsko-francuska manekenka i glumica Zahia Dehar privukla je pažnju na svečanosti GQ Men of the Year u Parizu smelim modnim izdanjem. Naime, nosila je traku preko grudi zbog koje su svi pogledi bili uprti u nju.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.