ODESA JE RUSKI ODGOVOR NA DIVERZIJE NAD SEVERNIM TOKOM?! Šta da radi Srbija, Beograd može da profitira, ali... Da li to učiniti, TIM PRE JER SU I SAD U PRIČI?!
Podeli vest
Posle diverzija na gasovodima Severni Tok 1 i 2 ne možemo da znamo da li će Evropa dočekati zimu bez ruskog gasa. Ono u šta možemo biti sigurni jeste da će njegov protok kontrolisati Ukrajina i Poljska, trenutno najagilniji zastupnici američkih interesa u Evropi. Srbija mora pažljivo da izvaga svoj položaj. Sa jedne strane, mora da bude prihvatljiva destinacija za zapadne investicije, a sa druge, mora da bude oaza jeftinih ruskih energenata
Upravo tu treba tražiti motive za diverziju na gasovodu. Detalji oko same eksplozije nisu sada bitni, bitne su posledice. Posle ove diverzije za Evropu (pre svega za centralnu i istočnu) primarno pitanje je kako doći do energenata, a za Rusiju kako da ne izgubi evropsko tržište, piše Vladislav Obrenović, politikolog sa prebivalištem u Australiji za Novi Standard.
Sukob između Ruske Federacije i Ukrajine izazivaju spoljni faktori, ovo je svetski rat - rekao je poglavar Rimokatoličke crkve svojim kolegama jezuitima sa kojima je razgovarao sredinom septembra u Kazahstanu
29.09.2022
20:29
Njegovu analizu prenosimo u celosti...
Kratkoročno gledano, pred ujedinjenom Evropom je jasno trasiran put: ćutati i slušati prekookeanskog gazdu. Ako ne budu voljni da čine ono što se od njih očekuje, Poljska (koja je baš juče otvorila gasovod za norveški gas i tako sebe osigurala od hladne zime) i Ukrajina će držati ruku na ventilu ruskog gasa. To ujedno daje Ukrajini i moć da jača svoje zahteve za oružanom i svakom drugom vrstom pomoći od „slobodnog sveta". Rusija, sa druge strane ne želi da izgubi ni evropsko tržište ni prihode od gasa, pa će prećutno trpeti mnogo što-šta, kako bi se nastavile isporuke. Americi ostaje samo da „balansira", da svodi ukrajinske i poljske zahteve na meru koja ne bi primorala Rusiju na totalan prekid isporuke, barem dok Evropa ne pronađe alternativne izvore energenata.
Dugoročne posledice podrivanja Severnog toka 1 i 2 po Evropu zavisiće od niza faktora, ali i od ruskog odgovora. Kakav bi mogao biti ruski odgovor, kako će se to odraziti na Evropu i pre svega kako će se odraziti na nas, ono je na šta svi pokušavamo da nađemo odgovor.
Ruska dilema
Rusija mora dobro da razmisli šta će biti njen sledeći potez u ovoj, veoma kompleksnoj situaciji. Kratkoročno, Rusija nema mnogo mogućnosti, a prvo što pada na pamet je recipročni odgovor - slična sabotaža nad evropskim gasovodima.
Takva akcija ni u kom slučaju ne bi doprinela ruskim interesima. Kratkoročno gledano, ništa se ne bi promenilo. Gasovod kroz Ukrajinu bi ostao jedini tok snabdevanja Evrope i svi uslovi i rizici za njegovo korišćenje bi ostali. Povećanje isporuka gasa ovim putem ne bi bilo moguće, tako da Rusija ne bi profitirala. Istina, Poljska i Nemačka bi se „dodatno smrzle" tokom zime. Dakle, to bi bila po Evropu bolna demonstracija ruske moći od koje Rusija ne bi imala koristi.
Takođe, uništavanje gasovoda pod kontrolom evropskih zemalja dugoročno bi dovelo do strateške promene tranzita energenata, u kojoj bi brodovi preuzeli glavnu ulogu u snabdevanju. Tom promenom ruski gas postaje manje konkurentan, što bi značilo veliki upliv američkih energenata. Uz to mnoge američke firme bi profitirale jer bi imale veliki udeo u izgradnji neophodne infrastrukture i lučkih terminala, pravljenju tankera za gas, pa sve do pružanja neophodne logistike. Naravno, sve bi to Evropa platila.
Ovaj scenario definitivno ne ide naruku Rusiji, a Evropu bi doveo u još veću krizu. Zbog povećane cene energenata, evropski industrijski proizvodi bi izgubili na konkurentnosti u odnosu na azijske, ali i na američke, koji su već decenijama u zapećku evropske industrije (automobili, mašine, široka potrošnja itd). Imajući u vidu američku moć da kontroliše tržište, sigurno je da bi Evropa, kao što je danas uslovljena da kupuje američki gas, sutra bila uslovljena da kupuje američke, a ne kineske industrijske proizvode.
Sve ovo zajedno nije u interesu Rusije i moglo bi se reći da je Rusija u teškoj situaciji. Što je Evropa slabija, anglosaksonska dominacija je utoliko veća, a to Rusiji ne odgovara.
U kratkom i srednjeročnom vremenskom periodu, Rusija će verovatno pokušati da popravi gasovode. Da li će to biti moguće, ostaje da se vidi. Iz nemačkih izvora se tvrdi da popravka gasovoda možda trajno nije moguća, dok se sa ruske strane veruje da će biti potrebno oko šest meseci za sanaciju kvarova. Naravno, ovo će imati smisla samo ako budu postojale garancije za bezbednost gasovoda, a to pitanje je u ovom trenutku vrlo složeno. Trenutno ne postoje takve garancije, a da li će Nemačka biti sposobna i voljna da ih pribavi, ostaje da se vidi.
Srpski balans
Imajući sve ovo u vidu, ostaje pitanje šta je mogući odgovor Rusije.
Jedan od mogućih odgovora koji u sebi sadrži element demonstracije sile bio bi asimetričan napad, na primer, na podvodne internet kablove. NATO je već rekao da će odgovoriti na svaki nameran napad na svoju infrastrukturu.
Ipak, reklo bi se da u trenutnoj situaciji postoji jednostavniji i manje rizičan odgovor: izlazak na Odesu! Odesa je po svemu sudeći odgovor na geostrateški izazov pred kojim stoji Rusija. Kontrolom Odese, Rusija bi se kopneno povezala sa EU i na taj način otvorila mogućnosti novih infrastrukturnih projekata. Kontrola delte Dunava bi joj dala novu rutu za transport energenata i na taj način još jedan upliv u centralnu Evropu.
Pored toga, povećanje kapaciteta Turskog toka bio bi jedan od načina dostave energenata u Evropu koji bi verovatno bio sigurniji od onog kroz Baltik. To je upravo ono što otvara velike mogućnosti Srbiji. Sa jedne strane, ona može profitirati od tranzita gasa, u slučaju da se Turski tok „produži", odnosno da mu se poveća kapacitet. Sa druge strane, suočene sa skupim energentima, evropske zemlje će biti prinuđene da deo svoje industrije premeste u zemlje gde je energija jeftinija. Kao što smo videli, prelazak u Aziju nije bio ni lak ni poželjan za Evropu, ali prelazak u istočnu Evropu i Balkan je moguć. To je nešto što Srbija mora da iskoristi, ako do toga dođe.
Zato Srbija mora pažljivo da izvaga svoj položaj. Sa jedne strane, mora da bude prihvatljiva destinacija za zapadne investicije, a sa druge, mora da bude oaza jeftinih ruskih energenata. Samo kombinacijom oba elementa Srbija može da profitira.
Taj balans će biti vrlo delikatan i temeljiće se na drugačijem imperativu od dosadašnje srpske politike prema kojoj „Evropa nema alternativu". U novom rasporedu geopolitičkih snaga EU je u velikoj meri izgubila svoju političku moć (vojnu nikad nije ni imala) i postala očigledna marioneta američkih interesa. No za nas je bitan njen ekonomski potencijal, koji, iako umanjen i dalje jeste značajan za Srbiju. U toj „izmeni" pozicija Srbija neće samo zavisiti od toga šta je Evropa spremna da nam pruži već i šta mi možemo da pružimo njoj. Naš glavni adut mogu biti jeftini ruski energenti, a za njih su neophodni bliski i bratski odnosi sa Rusijom. Dakle novi pristup Srbije mora da bude „i Evropa i Rusija", a uz sve to ne smeju da se zaborave osnove srpskih nacionalnih interesa a to su Kosmet i Republika Srpska.
Kako to izbalansirati ostaje da se vidi. Bahato i nasilno prekidanje Severnog toka daje jasnu poruku i Nemačkoj i drugim zemljama da se ne može biti „polovično uz Ameriku". To je po(r)uka i za Srbiju.
Američka vlada je iskoristila Ukrajinu da se suprotstavi Rusiji i sada je spremna da je se otarasi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Reporterfi Media & Travel .
Sistemi za praćenje nisu bili u stanju da otkriju projektil koji je pogodio Termoelektranu Tripolje u blizini Kijeva, rekao je ukrajinski vazduhoplovni ekspert i bivši inženjer za ispitivanje konstruktorskog biroa Antonov Konstantin Krivolap na TV kanalu Prjamoj.
Ko je nalogodavac terorističkog napada u Moskvi i da li je u to umešan sin predsednika Amerike Džo Bajdena? Na ova pitanja odgovorio nam je gost Info dana, Dragan Stanojević, iz "Mi, Glas iz naroda".
10.04.2024
17:45
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob između Ruske Federacije i Ukrajine izazivaju spoljni faktori, ovo je svetski rat - rekao je poglavar Rimokatoličke crkve svojim kolegama jezuitima sa kojima je razgovarao sredinom septembra u Kazahstanu
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.