STIŽE POTPUNO "ZAMRAČENJE"! Ukrajinske vlasti razvijaju nove planove! Evropa će se suočiti sa novom migrantskom krizom
Podeli vest
Gotovo polovina ukrajinske energetske infrastrukture uništena je u ruskom raketiranju. Inženjeri danonoćno rade na popravkama nacionalne elektroenergetske mreže, a prekidi struje nastavljaju se u većini gradova širom zemlje. U kvaru su i stotine kilometara gasovoda i vodovodne mreže
Ukrajincima će ova zima biti jedna od najtežih u istoriji, ne samo zbog granata i dronova koji im nadleću nad glavom, nego i zbog nedostatka osnovnih uslova potrebnih za normalan svakodnevni život, poput grejanja, pitke vode i struje.
Brojni mediji pišu, da će „ukrajinska“ zima navodno pomoći Oružanim snagama Ukrajine. Međutim, vojni ekspert Mihail Hodarenok, je siguran, da će hladnoća dati prednost ne ukrajinskoj vojsci, već ruskim vojnicima
24.11.2022
21:03
Ukrajinske vlasti razvijaju planove za različite krizne situacije, uključujući potpuno zamračenje države, i savetuju svima koji imaju mogućnosti da se presele u stabilnije regije ili inostranstvo. Građanima dva oslobođena grada na jugu zemlje, Hersona i Nikolajeva, savetovano je da se evakuišu jer je infrastruktura previše oštećena. Humanitarna kriza opasno kuca na vrata, a evropske zemlje pripremaju se za novi talas izbeglica iz Ukrajine.
Foto: Tanjug/AP
Ukrajinci
Ukrajinci se vraćaju, ali...
Od početka Putinove invazije 24. februara više od 15 miliona Ukrajinaca otišlo je iz zemlje, prema podacima UNHCR-a. Od tada se otprilike polovina njih vratila u Ukrajinu, ali je oko 7,8 miliona ljudi ostalo raseljeno širom Evrope.
Rat u Ukrajini doveo je do najveće evropske izbegličke krize od kraja Drugog svetskog rata. Najviše ih je pobeglo u Rusiju (2,8 miliona), Poljsku (1,5 miliona), Nemačku (milion) i Češku (oko 400.000), koja je primila najveći broj ukrajinskih izbeglica po stanovniku, prenosi Jutarnji list.
U septembru se broj Ukrajinaca koji su zatražili azil u evropskim zemljama znatno smanjio, najviše u Nemačkoj, Poljskoj i Francuskoj. Međutim, tada, početkom oktobra, uništen je Krimski most i Rusija je kao odmazdu pokrenula masovnu kampanju granatiranja civilne ukrajinske infrastrukture, koja još traje.
Foto: Reuters
Krimski most
Zemlje istočne Evrope koje se graniče s Ukrajinom planiraju da obnove rad volonterskih centara za prijem izbeglica. Ostale države pripremaju stanove i sredstva za socijalnu podršku prisilnim migrantima.
Slovačka vlada izradila je akcioni plan u vanrednoj situaciji i omogućila prijem do 700.000 Ukrajinaca u tri meseca. Izveštaji volontera u gradovima istočne Slovačke već govore o povećanju broja Ukrajinaca za 15 odsto. Trenutno se u Slovačkoj nalazi oko 100.000 Ukrajinaca.
Mađari se pripremaju
Mađarska takođe predviđa porast broja osoba koje beže od rata. Trenutno dnevno u Mađarsku uđe između 300 i 500 ljudi, što je mnogo manje nego početkom proleća kad je zemlja primala do 1.000 izbeglica u danu. Mađarska tražiocima azila pruža privremenu zaštitu, finansijsku podršku i pojednostavljene uslove zapošljavanja.
Rumunija je bila jedna od prvih zemalja koja je odobrila plan za integraciju Ukrajinaca u društvo, a vlada taj plan konstantno ažurira u skladu s razvojem situacije. Država raspoređuje sredstva duž granice za pružanje pomoći ukrajinskim izbeglicama, a takve aktivnosti se odvijaju i širom zemlje.
Bukurešt je već identifikovao objekte u koje planiraju da smeste izbeglice tokom novog talasa te je izdvojio sredstva za finansijsku i socijalnu potporu Ukrajincima u Rumuniji, kojih je trenutno oko 92.000. Bugarska takođe izvodi pripremne radove i čeka Ukrajince.
Foto: Rojters
Ukrajinci
Međutim, nakon dolaska nove izbeglice neće biti smeštene u hotele, kao dosad, nego najpre odlaze u privremeni centar u gradu Elhovo. Zatim će u roku od 30 dana biti prebačeni u državne prihvatne centre i moći će da podnesu zahtev za sticanje statusa izbeglica.
Poljska je pripremila oko 100.000 mesta u prihvatnim centrima za novi talas izbeglica iz Ukrajine, dok Nemačka ubrzano gradi izbeglička naselja na mestu nekadašnjeg aerodroma Tegel u Berlinu, koji može da primi 3.600 ljudi. Ministarstvo unutrašnjih poslova Estonije veruje da bi do 75.000 Ukrajinaca moglo da bude u zemlji do kraja 2023. godine.
Trenutno je u zemlji 61.500 Ukrajinaca, ali samo njih 37 odsto dobilo je status privremene zaštite. Zasad je samo Češka rekla da ako rusko granatiranje ukrajinske kritične infrastrukture izazove novi talas izbeglica iz Ukrajine, zemlja će se s time teško nositi. Češko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da će Češka moći da prihvati još pola miliona izbeglica iz Ukrajine, uz već prisutnih oko 400.000 Ukrajinaca.
Najgora zima
Ukrajinci koji nemaju mogućnosti da odu iz zemlje pripremaju se za jednu od najgorih zima. Ukrajina ima manje od polivine rezervi gasa potrebnih da sigurno prebrodi zimu.
Gas koji je uvozila iz Evropske unije prestao je da teče jer se njeni evropski saveznici suočavaju s vlastitom energetskom krizom. Ukrajina se već suočava s temperaturama koje noću padaju ispod nule, a stotine hiljada ljudi mora da pronađe način kako da utone u san bez ikakvog izvora grejanja.
Ljudi koji žive u kućama skupljaju drva za ogrev, ali im problem stvaraju mine i neeksplodirane granate postavljene po šumama.
Foto: Tanjug/AP
Kijev
Oni koji žive u stanovima vodu moraju da nose uz stepenice jer nema struje i liftovi ne rade. Opštine smanjuju potrošnju električne energije u svojim zgradama, javnom prevozu i gradskom osvetljenju. I dalje traju redovni kontrolisani nestanci struje, a vlast upozorava građane da pripreme opremu za borbu protiv hladnoće, od vreća za spavanje i termo odeće do dizel agregata u stambenim zgradama.
Cilj Rusije je da ostavi milione ljudi bez resursa da se nose s hladnoćom. Kremlj se nada da će napadima na kritičnu infrastrukturu da izazove humanitarnu krizu te da će novi talas izbeglica da podstakne napetosti unutar EU i smanji podršku koju evropske države šalju Ukrajini.
Evropske zemlje sada traže način kako da se suprotstave ruskim naporima da pretvore izbeglice u sredstvo pritiska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Mare
pre 3 godine
Opa, ustaške vesti na plasirate? Jel to tražio vojvoda od Čipuljića?
Brojni mediji pišu, da će „ukrajinska“ zima navodno pomoći Oružanim snagama Ukrajine. Međutim, vojni ekspert Mihail Hodarenok, je siguran, da će hladnoća dati prednost ne ukrajinskoj vojsci, već ruskim vojnicima
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja danas od 10 časova konsultacije sa predstavnicima stranaka, saopštila je juče Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Blokaderi ne mogu da se pomire s činjenicom da je Junajted medija, kompanija kojoj pripadaju Nova S i N1, dobila nove vlasnike, pa zajedno sa zaposlenima u tim medijima, do juče produženim rukama tajkuna Dragana Šolaka, dižu hajku protiv Brenta Sadlera.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavlja danas od 10 časova konsultacije sa predstavnicima stranaka, saopštila je juče Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju slede sankcije.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u ulicama Dr Žorža Matea, Tošin bunar i Bulevaru Zorana Đinđića, od danas, 6. aprila, od 22 časa, do 8. aprila doći će do promena u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Blagovesti, a po narodnom verovanju na ovaj dan treba da pogledamo u nebo, jer nije svejedno da li će biti vedro ili oblačno.
Svetski dan zdravlja obeležava se svake godine 7. aprila širom sveta, sa ciljem da se podigne svest o najvažnijim zdravstvenim izazovima, ukaže na značaj prevencije i zdravih stilova života, podstaknu pojedinci, zajednice i institucije da zajednički rade na unapređenju zdravlja.
Srbija je juče izručila Marjana Vujačića Crnoj Gori. On će, nakon što je Viši sud u Vranju odobrio zahtev njegovih advokata, kaznu zatvora od 14 godina za ubistvo Jugoslava Cvetanovića nastaviti da služi u crnogorskom zatvoru.
Četvoro maloletne dece ostalo je bez oba roditelja nakon porodične tragedije koja je potresla Austriju, kada je muškarac, kako se sumnja, ubio bivšu suprugu, a zatim i sam završio iza rešetaka.
Drama koja je uznemirila javnost počela je oružanom otmicom automobila na naplatnoj rampi Kovilj, a završena je u ataru sela Mošorin hapšenjem M.B. (47), koji je od ranije poznat policiji.
U Zemunu je juče nepoznato lice na ulici nožem izbolo G.L. (42), a samo nedelju dana ranije, istu sudbinu doživela je i K.T. (47) šetajući Humskom ulicom.
Glumac Džonatan Mejdžors i njegov kolega Džej-Si Kilkojn doživeli su ozbiljnu nezgodu na snimanju novog akcionog filma kada su pali kroz prozor direktno na beton.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar