Retko kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega, čak i u pobedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna, ali ovog puta i jedni i drugi najavljuju samo jedno - veliku rusku prolećnu ofanzivu
Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori poslednjih nedelju najavljuju veliku rusku prolećnu ofanzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tok rata, već ga i okončati. Naravno, pod uslovom da podrška ruske javnosti vojnoj operaciji ostane na visokom nivou.
I mediji naklonjeni Ukrajini takođe spominju mogućnost da bi ruska prolećna ofanziva mogla ozbiljno da ugrozi ukrajinske obrambene sposobnosti. Zbog toga, pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, municije i vojne opreme.
Rusi bi mogli da iskoriste masovnost kao glavni adut
Najveći ruski problem je što bi glavni adut prolećne ofanzive trebala biti masovnost. Velike snage koje će masom (kao u Drugom svetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju da oforme ogromne snage veličine između milion i dva miliona vojnika.
Ukrajinski Glavni štab tu brojku povećava čak na pet miliona. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni oficirski kadar i zastarelo oružje), nedostatak vojnika spremnih za borbu, te da je jedini način da Rusija pobedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet miliona ljudi.
Rusiji je potrebna najmasovnija mobilizacija do sada
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici u Ukrajini
Da bi se formirale snage od dva miliona vojnika spremne za delovanje u Ukrajini, Putin bi morao da naredi još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi.
Sa do sada mobilizovanih nešto više od 300 hiljada ljudi, ruska vojska u Ukrajinu može da rasporedi oko 500 hiljada vojnika.
Naravno, pod uslovom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizovane. Uz sve to, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenji kontingent vojnika. Ruski vojni rok traje 12 meseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.
Činjenica je da je vrlo veliki broj ljudi u prethodnim godinama uspevao da izbegne služenje vojnog roka jer su uslovi bili vrlo loši (česti su primeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 hiljada mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko samo oko 260 hiljada. Tako je barem bilo do ove godine.
Postoje mnogobrojni izveštaji da su ove godine komisije imale puno strože kriterijume, što znači da je u vojsku poslato značajno veći broj ljudi. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti vojnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.
Uz sve regrutovane, Rusiji još nedostaje više od milion vojnika
I s do sada mobilizovanim regrutima i sveže pridošlim snagama, ruskoj vojsci za veliku prolećnu ofanzivu nedostaje još najmanje 1,2 miliona vojnika.
Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skorije vreme, najverovatnije neposredno nakon Nove godine, Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izveštaji da su uputstva već poslata u regionalne centre za mobilizaciju.
S obzirom na to da je ruska vojska imala znatnih poteškoća pri mobilizaciji prvih 300 hiljada vojnika, brojka od dva miliona čini se neostvarivom. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski zvaničnici, uključujući Putina, poslednjih nedelja su tvrdili da je proizvodnja oružja i municije značajno povećana. Analitičari smatraju da će deo tog oružja doći iz Belorusije, Severne Koreje, Irana i još nekih država.
Uspostavljen vazdušni most sa Kinom
Foto: printscreen
Antonov AN-124
Zanimljiva je i činjenica da je da rusko ratno vazduhoplovstvo uspostavilo vazdušni most s Kinom. Zapadne obaveštajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i municiju, ali činjenica je da se silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.
Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi avioni su proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati letenja povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Zbog toga, rusko ratno zrakoplovstvo radije koristi transportne avione Il-76 ruske fabrike Iljušin.
Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike
Sudeći po snimcima sa Jutjuba, može se zaključiti da Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike. Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno uniformi, kaciga i pancira, puno više nego što je potrebno za opremanje 300 hiljada vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Ukrajina je izvela jedan od najmasovnijih udara po Rusiji od početka rata, a među pogođenim objektima našao se hemijski kombinat „Azot“ u Novomoskovsku, jedan od najvećih proizvođača azotnih đubriva u Rusiji.
Društvenim mrežama kruže uznemirujući snimci trenutka udara u Zaporožju, gde je pogođena benzinska pumpa, dok su napadi na iste ili slične objekte zabeleženi i u drugim ukrajinskim regionima.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Na Krimu su izbili veliki požari posle noćnog napada udarnih dronova, a među mogućim pogođenim lokacijama pominju se luka Kerč, industrijska zona i TES-Terminal, odnosno železnički terminal za pretovar i skladištenje naftnih derivata i tečnog gasa.
Masovni napadi ukrajinskih dronova na Moskvu nisu samo vojni pokušaj udara na rusku prestonicu, već i psihološka operacija kojom Kijev pokušava da utiče na predsednika SAD Donalda Trampa, ocenio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik specijalnih snaga Anatolij Matvijčuk.
Rusko oružje koje ukrajinski militanti nazivaju "gvozdenom užasom" ponovo je upotrebljeno. Snažni udari potresli su vojne objekte u Harkovu - izgledalo je kao da da je vulkan eruptirao ispod grada, navodi ruska TV Carigrad.
Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
"Sve ovo će se nastaviti i eskalirati dok ne promenimo stil vođenja rata i postupanja sa neprijateljem", rekao je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući jučerašnji masovni napad Ukrajine na Moskvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlogodišnji popipis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je neke anomalije, pa se tako, na primer, na biračkim spiskovima našao višak od gotovo pola miliona ljudi
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Očekuje se da ovog leta brojni turisti iz Srbije i sveta otputuju u Rim, a zbog primene EES sistema predviđa se totalni kolaps na aerodromima u prestonici Italije.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.