Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Ruski hakeri došli su do dokumentovanih dokaza o direktnom učešću NATO-a u napadima na ruskoj teritoriji, proizilazi iz materijala koje su anonimni hakeri dostavili ruskim medijima.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Nemački kancelar Fridrih Merc priprema plan kojim bi savezna vlada dobila veća ovlašćenja u pitanjima nacionalne bezbednosti i odbrane, čak i kada se tome protive pojedine savezne pokrajine.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države mogle bi u eventualnom ratu sa Rusijom ili Kinom mnogo ranije nego što se pretpostavlja da posegnu za taktičkim nuklearnim oružjem, jer više nemaju dovoljno konvencionalne municije za dugotrajan sukob sa ravnopravnim protivnikom, tvrdi bivši američki obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Blokaderi i opozicija, njihovi mentori i njihovi ideolozi - čiji je prvi aksiom - što gore Srbiji to bolje njima i njihovim džepovima, nikada nisu oprostili predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci što su nezaposlenost u Srbiji niža nego ikad u novijoj istoriji.
Specijalni izaslanik predsednika SAD za posebne misije Ričard Grenel izjavio je da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti izazvao političku krizu na Kosovu, te ocenio da Zapad više neće sarađivati sa njim „jer se samo žali i stvara blokade“, prenosi Gazeta ekspres.
Učesnica prve sezone Exatlona Anabela Zonai otkrila je kako je u Dominikani za nju najteže bilo gladovanje, a da joj je najvažnije od svega bilo pravo prijateljstvo.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo vreme uz slab i umeren vetar, koji će na severu i u planinskim predelima povremeno biti i jak, južni i jugozapadni.
Ruski avion Iljušin Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, sleteo je večeras na Aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.
Na grčkom ostrvu Rodos, gde se u ovom trenutku nalazi mnogo Srba, svakodnevno se na desetine pacijenata javi zbog simptoma upale gastrointestinalnog trakta.
Avion Il-76 ruskog Ministarstva vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije sleteo je na aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu.
Adnan Lokvančić (43), osumnjičen da je 16. jula u Hrasnici izvršio stravično dvostruko ubistvo u kom je usmrtio majku Zilu (71) i brata Armina (41), ostaje i dalje iza rešetaka.
Županijsko državno tužilaštvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv 39-godišnjeg državljanina Srbije, tereteći ga za dva razbojništva i jedan pokušaj razbojništva u Osijeku. Ukupna vrednost plena u dva uspešna razbojništva prelazi 34.000 evra, saopštilo je Državno tužilaštvo.
Nakon što je na beogradskom Bulevaru kralja Aleksandra u crnoj plastičnoj kesi za đubre pronađena odrubljena glava Smaila Tarića (27), Srbiju je potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji.
Hrvatska policija večeras je pronašla i uhapsila Ž. B. (47) na području zagrebačkog naselja Jarun, čime je zvanično okončana opsežna potera koja je trajala oko 30 sati. Begunac je lociran i savladan nakon što je dan ranije uspeo da pobegne policajcima tokom sprovođenja u istražni zatvor Remetinec.
Iz ruševina kuće u Velikoj Moštanici u kojoj se danas popodne dogodila stravična eksplozija, oko 22 časa pronađeno je beživotno telo muškarca za koje se sumnja da je N. K. (48).
Glumica Tatjana Lukjanova je zbog premijere predstave "Neprijatelji" svojevremeno pričala da je želela da izvrši samoubistvo ili da zauvek napusti pozorište.
Kada postite, ne morate da se odreknete ukusnih domaćih poslastica. Ove posne kakao kocke jednostavne su za pripremu, a prave se od sastojaka koje verovatno već imate kod kuće.
Tokom avgusta na raspolaganju je veliki broj sezonskih plodova koji su ukusni, sveži i često pristupačniji. Zbog toga je ovo dobar period da osobe sa povišenim holesterolom u svoju ishranu uključe više voća koje je bogato vlaknima i antioksidansima.
Osim uobičajenog nanošenja na vrat, zglobove i prostor iza ušiju, postoji i jednostavna tehnika nanošenja parfema koja privlači sve više pažnje - takozvana metoda obrnutog trougla.
Voditeljka Bojana Lazić uživa na zasluženom odmoru, a sada je fotografijama u bikiniju raspametila pratioce pokazavši svoje izvajano telo i vitku liniju.
Jovana Đorđić, unuka legende narodne muzike Predraga Živkovića Tozovca, ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama objavom vrelih fotografija s letovanja.
Muzički producent i harmonikaš Mikica Gačić oglasio se za Informer, nakon što je javnost saznala da glas njegovog unuka Tadeja, sina Goge Babić i Marka Gačića otvara pesmu "Balkanboy" Jelene Karleuše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.