Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izrazio je punu solidarnost sa Nemačkom nakon što je Berlin optužio Moskvu za napad u Lajpcigu i najavio diplomatske mere protiv Rusije.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je odluku o raspuštanju Narodne skupštine Srbije i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 25. oktobra.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je danas da su njegove snage gađale dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu.
Prema saznanjima Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI), rektor Vladan Đokić definitivno je vetiran, prvi na listi biće bivši košarkaš Dejan Bodiroga, a bivši guverner Narodne banke Srbije, koji je upropastio ekonomiju, Dejan Šoškić biće drugi.
Glasni kritičar vlasti i profesor međunarodnog prava Dejan Mirović otvoreno je priznao da je izbacivanjem Lompara sa "studentske liste" učinjena neoprostiva greška i da je opozicija sama sebi potpisala političku smrtovnicu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boraviće u Parizu 9. i 10. septembra, gde će učestvovati na Međunarodnom samitu o svemiru, koji se održava na inicijativu predsednika Republike Francuske Emanuela Makrona i okuplja gotovo 120 stranih delegacija.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika rpublike za regionačna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da zahtevi marginalnih političkih opcija iz Zagreba, poput poslanika stranke DOMiNO Ivana Peternela, predstvaljaju nastavak jeftine i opasne antisrpske kampanje koja se u Hrvatskoj redovno koristi za prikupljanje političkih poena.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Tim naučnika iz Francuske komisije za alternativne energije i atomsku energiju izložio je sićušne uzorke vode ekstremnim uslovima i stvorio novi oblik leda na temperaturi od 2.357 stepeni Celzijusa.
Ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, u svojstvu izaslanika predsednika Republike Srbije otkrila je danas u Pločniku kod Prokuplja, u prisustvu Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita niškog gospodina Arsenija i gradonačelnika Prokuplja Miroslava Antovića, spomen-obeležje posvećeno Boju na Pločniku, povodom 640 godina od ove značajne pobede srpske srednjovekovne vojske.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, otkrili su 6.392 prekršaja u zonama osnovnih škola tokom prve nedelje sprovođenja tradicionalne akcije "Škola".
Služba za zdravstvenu zaštitu odraslih stanovnika ogranka Batajnica Doma zdravlja "Zemun" od danas radi u Kovid bolnici u Batajnici, na adresi Batajnički drum bb, po dosadašnjem rasporedu rada, saopštila je Gradska opština Zemun.
Povodom brojnih zahteva za pristup informacijama koje se odnose na događaj od 11. juna 2026. godine u Osnovnoj školi "Tatomir Anđelić“ u Mrčajevcima, ponovo se oglaasilo Više javno tužilaštvo u Čačku oštro demantujući da je bilo "zataškavanje slučaja".
Prava drama odigrala se oko ponoći u Užicu, kada je muškarac pao sa zgrade u blizini javne garaže, u Omladinskoj ulici i zadobio teške telesne povrede.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, saopštilo je da je na osnovu naloga Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije ovog tužilaštva, uhapšen N.R. zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo Zloupotreba položaja.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Nenad R. (42) zbog postojanja osnova sumnje da je 7. septembra 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac ubio M.R.
Krvavi pir koji je 29. avgusta, potresao Veliko Gradište dobio je još crnji epilog. Anita Č, sestra krvnika B. K. , podlegla je povredama u bolnici Ovim se broj žrtava nezapamćenog zločina popeo na tri.
Dok se celokupna svetska javnost i filmska elita dive tradiciji i prestižu ovogodišnjeg Filmskog festivala u Veneciji, legendarna glumica Eva Ras iskoristila je priliku da oštro osudi sramotno ponašanje glumaca blokadera u Srbiji.
Poznati glumački par Penelope Kruz i Havijer Bardem privukao je pažnju javnosti na crvenom tepihu Mostre, gde su prisustvovali premijeri filma "Bunker", reditelja Florijana Zelera.
U kraljevskoj palati vlada sve veća napetost, a princ Vilijam i Kejt Midlton, prema tvrdnjama autora Krisa Ričiza, razmatraju novi pristup odnosu prema Hariju i Megan Markl.
Milovan Ilić Minimaks bio je jedan od najuticajnijih televizijskih autora na prostoru bivše Jugoslavije, a njegovo gostovanje u emisiji za mnoge pevače značilo je veliki korak u karijeri, a jednom je pričao o crnoj listi poznatih!
Neke pesme su opstale zbog zaraznih melodija i neobičnih refrena, dok su druge ostale upamćene po stihovima koji zvuče toliko nesvakidašnje da ih publika danas često doživljava kao svojevrsne bisere domaće muzike.
Povratak u eru 80-ih godina potpuno je zaludeo internet, društvene mreže su preplavljene fotografijama poznatih ličnosti koje uz pomoć veštačke inteligencije dobijaju potpuno novi izgled, a mi smo za vas izabrali najbolje!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.