Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta
"Ruski medved" prazni NATO arsenale, a solidarnost Zapadnoatlanske alijanse sa ukrajinskom vojskom sve više iscrpljuje njihove zalihe oružja. Kako i ne bi, kada je ovaj savez, kako prenosi "Njujork tajms", za samo devet meseci Ukrajini obezbedio 40 milijardi dolara vojne pomoći, odnosno čitav jedan godišnji budžet Francuske za odbranu.
Sve praznija skladišta ukrajinskih saveznika ozbiljan su razlog za zabrinutost u najvišim krugovima Evroatlantskog pakta. U sve većoj oskudici čak je i američka vojska prinuđena da balansira kako bi pomogla Ukrajini bez preusmeravanja oružja namenjenog zemljama poput Tajvana i Južne Koreje.
Koliko je prijateljstvo sa Ukrajinom skupo za zapad, najbolje možda pokazuje činjenica da je armija Vladimira Zelenskog prošlog leta u Donbasu prosečno, na dnevnom nivou ispaljivala 6 do 7 hiljada artiljerijskih granata dnevno ne bi li se izborili sa 40 do 50 hiljada komada koji su, kako piše italijanska "Republika", stizali sa ruske strane.
Foto: Tanjug/AP
Vojnik Ukrajine
Poređenja radi, u Avganistanu se prosečno troši njih 300, a SAD proizvodi samo 15.000 mesečno.
Da je sukob u Ukrajini doveo do enormne potrošnje municije potvrđuje i nemački oružani gigant "Rejnmetal" koji navodi podatak da Ukrajina dnevno ispaljuje dnevno oko 6.000 do 10.000 komada municije velikog i srednjeg kalibra, a Rusija čak i 20.000. U slučaju malih kalibara potrošnja municije verovatno je još veća, procenjuju oni za "Velt".
Zbog toga što raste pritisak na ratnu industriju zapada da poveća stopu proizvodnje, razmišlja se čak i o mogućnosti da NATO investira u stare fabrike naoružanja u istočnoevropskim zemljama kako bi ponovo počeo da proizvodi sovjetsku municiju.
Problem međutim stvara nekompatibilnost između različite municije i a tu su i politička ograničenja izvoza oružja koja se tiču Švajcarske ali i Italije.
Male zemlje su, prema "Njujork tajmsu" do sad iscrpele svoj potencijal, a napore bi moglo da poveća deset država uključujući Italiju, Francusku, Nemačku i Holandiju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nemačka ima municije za svega nekoliko sati
Ali, one pokušavaju da "ne preteraju" kako bi se izbeglo eskaliranje sukoba sa Rusijom, pa zato recimo i ne razmišljaju o slanju raketa dugog dometa ili mlaznjaka, i to uprkos stalnim i hitnim zahtevima Ukrajinaca.
I Bundesver bi da pomogne, ali je i sam u problemu. Oružanim snagama Nemačke, kako piše "Špigl", nedostaje municija u vrednosti od 20 do 30 milijardi evra.
Spekuliše se, prenosi "Velt", da u slučaju rata, Bundesver ima zalihe za svega nekoliko sati, a najviše nekoliko dana sukoba.
Iako je situaciju svakako pogoršala specijalna vojna operacija u Ukrajini, nestašica oružja navodno nije "sveža rana" nemačke armije, jer problem traje već godinama.
Zato su predstavnici industrije oružja ove zemlje, na sastanku održanom prošle nedelje, pozvali ministarstvo odbrane da se potpišu takozvani okvirni sporazumi za proizvodnju municije.
Herman Majer, šef proizvođača municije "MEN" objašnjava da prijateljske nacije već imaju takve ugovore.
Foto: Pixabay
NATO
Proizvođači bi rado povećali kapacitete.
Italijanska "Bereta" u proleće je kupila nemačku fabriku municije RVS koja je dobavljač malokalibarske municije. U slučaju većih kalibara kao što je artiljerijska municija, dominira nemački gigant "Rajnmetal". A ova grupacija sa sedištem u Dizeldorfu nedavno je objavila kupovinu španskog proizvođača municije "Ekpal Sistems" vrednog 1,2 milijarde evra.
Portparol nemačkog Ministarstva odbrane je istakao da su izdaci za naručivanje municije već značajno porasli poslednjih godina. U 2015. za ove svrhe je na raspolaganju bilo 296 miliona evra, 2018. više od 400 miliona evra, a 2021.godine 700 miliona evra.
U budžetu za 2023.godinu samo za nabavku municije planirani su izdaci od 1,125 milijardi evra.
Lider SPD-a Lars Klingbejl, kako prenosi "Špigl", zatražio je od industrije da brže poveća proizvodnju naoružanja za Bundesver.
On se, kaže, nadao da je nakon februarskog govora saveznog kancelara Olafa Šolca, očekivao je da će industrija "velikom brzinom obnoviti kapacitete koji su ranije smanjeni." Ali, to se nije dogodilo.
Sastanak proizvođača sa predstavnicima ministarsva je zapravo prekasno zakazan. Jer u zavisnosti od vrste municije, biće potrebno vreme da savladaju problemi.
"Ali važno je da uopšte počnete", poručio je predsednik Udruženja Bundesver Andre Vustner.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev potvrdio je da su se bivši visoki nemački i ruski zvaničnici sredinom jula tajno sastali u Bakuu i razgovarali o ratu u Ukrajini, dok je nemački kancelar Fridrih Merc poručio da njegova vlada nije bila obaveštena o tim kontaktima.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Rusija više neće podržavati međunarodne zahteve za uklanjanje nuklearnog oružja sa Korejskog poluostrva. Moskva je time javno odbacila politiku koju je godinama zastupala zajedno sa Kinom i zadala ozbiljan udarac američkoj strategiji pritiska na Severnu Koreju.
Raša Nedeljkov, programski direktor Nevladine organizacije CRTA, poznate po objavljivanju lažnih istraživanja javnog mnjenja, kako bi ona išla na ruku blokaderima, doputovao je avionom iz Antalije, iz Turske, saznaje Informer.
Jedan od najmoćnijih ljudi današnjice, kao i lider koji se smatra jednim od najvažnijih ljudi svetske politike, predsednik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) šeik Mohamed bin Zajed, boravio je u glavnom gradu Srbije, Beogradu.
Dinko Gruhonjić, ovekovečeni srbomrzac i anarhista, nakon bekstva njegovih mladih pulena, propale glumice i neuspešne "studentkinje novinarstva", Mile Pajić i ozloglašene ekipe iz organizacije ''Stav'' u ''lijepu njihovu'', ne sedi skrštenih ruku već nastavlja da kadrira gurajući svoje kandidate na blokadersku listu.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević ogorčen je zbog poteza blokadera koji ne prestaju sramne udare na predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, ali i na sve ostale neistmišljenike.
Sara Pavkov, ministarka za zaštitu životne sredine, gostovala je danas u emisiji "Info dan", na Informeru, gde je govorila o Zelenoj agendi za Srbiju do 2033. godine, vodostaju Dunava i najnovijim brojkama u zaštiti životne sredine.
Možda je završetak žetve tog leta 1960. bio strateški važna vest za celu zemlju jer se, eto, videlo da nećemo oskudevati bar u osnovnim namirnicama, ali ono što je tog 30. jula bila prava priča koja je zagrejala srca mnogih Jugoslovena koji su tog dana kupili „Večernje Novosti“, stajalo je ispod velike slike kombajna među klasjem, na dnu strane.
Dragan Ć. valsnika azila za pse ranjen je pucnjavi koja se jutros oko 9.40 sati dogodila u Belaričkoj ulici u Batajnici, kako se saznaje, vatrenom obračunu je prethodila svađa dva muškarca.
U prostorijama Policijske uprave zagrebačke na Črnomercu 22-godišnji mladić je pokušao da usmrti 33-godišnjeg državljanina Srbije, saopštila je zagrebačka policija.
Vlasnik azila za pse Dragan Ć. (53) teško je ranjen u nogu u pucnjavi koja se jutros oko 9.40 sati dogodila u Batajnici. Ranjeni muškarac je uspeo da razoruža napadača.
Glumac i muzičar Džared Leto (54) našao se u centru skandala nakon emitovanja novog BBC-jevog dokumentarnog filma u kom ga je čak deset žena optužilo za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje.
Glumac Milan Vasić ispričao je da ga je tzv. kosovska policija pozvala na informativni razgovor uoči njegovog nastupa u manastiru Svetih arhangela kod Prizrena.
Zendaja je na svetskoj premijeri filma "Spider-Man: Brand New Day", održanoj u nedelju u Los Anđelesu, privukla veliku pažnju svojim upečatljivim modnim izdanjem.
Pevačica Lena Kovačević prisetila se dramatičnog trenutka kada na praznik Svetu Ognjenu Mariju nije ispoštovala narodne običaje i stroga pravila koja važe za taj dan.
Haris Džinović mogao je da napreduje kao fudbaler, ali nije bio toliko dobar, te je dobro što se okrenuo muzici, smatra slavni trener Alija Hadžiosmanović Braco.
Pevač Pavle Petković, koji je velike simpatije publike stekao tokom takmičenja "Pinkove zvezde", ponovo je privukao pažnju svojih pratilaca, ovoga puta fotografijom iz ogledala koja je za kratko vreme izazvala brojne komentare na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.