CRNE PROGNOZE ZA EVROPU! Visoke cene struje i gasa mogle bi da ubiju više Evropljana nego RAT U UKRAJINI!
Podeli vest
Rat u Ukrajini razbio je iluzije u Evropskoj uniji da Rusija može biti stabilan spoljnopolitički i ekonomski partner. To saznanje ima veliku cenu, bukvalno i figurativno, ali EU nema nikoga da krivi osim sebe
Decenijama se razvijala infrastruktura za kupovinu energenata iz Rusije, u korist industrije i stanovništva Evropske unije, koje je imalo pristup jeftinoj nafti i jeftinom gasu. Ponekad je bilo manjih problema sa isporukom, gasovodi i naftovodi su se često koristili kao aduti u političkim pregovorima, ali većih problema nije bilo. Iz tog razloga je 2011. godine otvoren novi gasovod Severni tok 1 između Rusije i Nemačke.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da nova strategija uništavanja ukrajinske infrastrukture koju Rusija sprovodi neće oslabiti njihovu odlučnost u oslobađanju teritorija
24.11.2022
22:20
Ranije nije bilo neuobičajeno da Rusija koristi svoju naftu i gas kao političko bogatstvo, ali je rat u Ukrajini naveo Putina da koristi energetske resurse u ratne svrhe. Ne radi se samo o Ukrajini, gde će zima svakako dovesti do brojnih ljudskih žrtava s obzirom na uništenje energetske infrastrukture zemlje.
Zbog poskupljenja gasa, koje se prenosi na poskupljenje grejanja, ova zima bi mogla da bude kobna za stanovnike Evropske unije. Ako postoje istorijski podaci o odnosu između mortaliteta, vremenskih uslova i cena energije, zima bi mogla biti smrtonosnija od rata u Ukrajini. Kako?
Na prvi pogled sve ide dobro, zima će biti topla, a magacini puni
Za sada mnoge stvari idu na ruku EU, iako je to loša situacija u svakom pogledu. Kapacitet skladišta gasa je blizu istorijskog maksimuma, iznad 94 odsto. U Hrvatskoj je kapacitet skladišta gasa Okoli, jedinog koji ga ima, 96 odsto.
Ali samo punjenje magacina ne znači da ima dovoljno gasa. Na nivou Evropske unije iz skladišta se može pokriti samo 28 odsto godišnjih potreba, u Hrvatskoj 16 odsto. Naravno, morate stalno da kupujete jer kapacitet skladištenja nije dovoljan.
Od sredine novembra iz skladišta je povučeno više gasa nego što je u njih upumpano, otprilike pola meseca kasnije nego inače. Trenutak kada će gasna skladišta početi da se prazne određen je vremenskim prilikama. Toplije jeseni i zime znače kasniji početak korišćenja zaliha u magacinima, hladnije ranije.
Evropska unija ove godine ima sreće jer je jesen neobično topla, a vremenske prognoze predviđaju da će se relativno toplo vreme za ovo doba godine nastaviti i tokom zime. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze predviđa da će zimska sezona 2022/2023. biti mnogo toplije od prosečnih zima od 1993. do 2016. godine, a isto važi i za Ukrajinu, Rusiju, SAD i Kinu.
Cene energenata su naglo porasle, traže se alternativni putevi snabdevanja
Cene energije su naglo porasle 2022. Barel sirove nafte je 85 dolara, manje nego u prvih nekoliko meseci nakon početka rata u Ukrajini, kada se cena kretala od 110 do 125 dolara po barelu, ali mnogo više nego prethodnih godina.
Od početka 2015. do pandemije covid-19 2020. godine, cena sirove nafte marke BRENT kontinuirano se kretala između 50 i 75 dolara po barelu. Ali od početka 2011. do kraja 2014. uglavnom je bilo iznad 100 dolara. Isporuke sirove nafte u decembru, januaru i martu takođe su ugovorene po ceni koja se kreće oko 85 dolara po barelu. To znači da se ne nalazimo u periodu istorijski visokih cena nafte.
Foto: Reuters
Za grejanje je mnogo važnija cena gasa. Buduće cene prirodnog gasa na berzi u Holandiji, glavnoj u Evropi, trenutno su oko 125 evra po MVh za isporuke u decembru i dva do četiri evra više za isporuke u prvim mesecima 2023. godine.
Blagi vremenski uslovi i dobra popunjenost skladišta gasa pomažu da se cena drži ispod rekordnih 150 do 350 evra po MVh, u kom su se rasponu kretali tokom letnjih meseci. Međutim, situacija je i dalje izazovna jer bi iznenadni skok potražnje mogao da izvrši pritisak na zalihe, a ponuda ostaje ograničena.
Gasprom je upozorio da će od 28. novembra smanjiti snabdevanje gasovoda koji prolazi kroz Ukrajinu, što je poslednji lanac kojim gas iz te zemlje još uvek stiže u Evropu od potpunog zatvaranja Severnog toka 1. Evropa traži alternativno snabdevanje rute, a jedna od njih je severna Afrika.
Alžir je najveći severnoafrički izvoznik gasa u Evropu i do sada je potpisao dugoročne gasne sporazume sa Španijom, Italijom i Slovenijom. Francuska je pokušala da uradi isto, ali je Alžir posle dugih pregovora obavestio Pariz da je sadašnji sporazum odložen na neodređeno vreme. Francuska se nadala da će potpisati sporazum pre kraja 2022. godine, nadoknađujući gubitak ruskog gasa.
Zime u kombinaciji sa rastućim cenama struje dovode do viška smrtnosti
Uticaj hladnog vremena na zdravlje i povećanje mortaliteta odavno je naučno utvrđen. Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se višak mortaliteta javlja u zimskim mesecima zbog niskih temperatura.
Najuticajniji svetski medij koji se bavi ekonomskim temama, The Economist, napravio je sopstveni model koji predviđa porast mortaliteta u Evropi ove zime, s obzirom na to da li će biti toplije ili hladnije nego prethodnih godina.
Hladne temperature su obično smrtonosnije od vrućih, tvrde mediji. Između decembra i februara, 21% više Evropljana umire nedeljno nego od juna do avgusta. Ranije je rast cena malo ili nimalo uticao na mortalitet tokom zimskih meseci, ali zbog intenziteta rasta cena struje i gasa ove godine, to će se promeniti.
Prema Ekonomistovom modelu, ako se zadrže prošli obrasci, sadašnje cene struje bi povećale broj umrlih iznad istorijskog proseka čak i u najblažoj zimi. Ukupan mortalitet zavisi i od drugih faktora, posebno temperature.
Od 79.000 do 185.000 više umrlo je ove zime u Evropi
Posmatrajući prosečno vreme, model otkriva da je povećanje cene električne energije od 10 odsto povezano sa povećanjem smrtnih slučajeva od 0,6 odsto, iako je taj broj veći u hladnim nedeljama, a manji u blagim nedeljama. A prema podacima statističke agencije EU Evrostat, samo u prvoj polovini godine struja za domaćinstva u pojedinim zemljama poskupela je i za nekoliko odsto. Zimi će rast biti još veći.
Cene električne energije za domaćinstva porasle su u 22 zemlje članice Unije tokom prve polovine 2022. godine u odnosu na prvu polovinu 2021. Najveći rast zabeležen je u Češkoj (62 odsto), Letoniji (59 odsto) i Danskoj (57 odsto). Rekordan rast zabeležen je i u Estoniji (55 odsto), Rumuniji (55 odsto), Italiji (37 odsto), Grčkoj (37 odsto) i Španiji (32 odsto). Cene će tokom zime biti još veće.
Situacija sa gasom je još gora. Između prve polovine 2021. i prve polovine 2022. godine, cene gasa za domaćinstva porasle su u 23 zemlje članice Unije. Najviše su porasli u Estoniji (154 odsto), Litvaniji (110 odsto), Bugarskoj (108 odsto), Belgiji (100 odsto), Grčkoj (98 odsto) i Rumuniji (95 odsto). Može se pretpostaviti da će zimi cene biti još veće.
U zimu 2022/2023. uticaj povećanja cena energenata na povećanje mortaliteta mogao bi biti još veći, usled šoka od naglog povećanja cena struje. Domaćinstva mogu da se prilagode postepenom rastu cena, ali su veoma osetljiva na cenovne šokove kao što je onaj koji se dešava sa električnom energijom i drugim energentima do 2022. godine.
Uz pretpostavku najtoplije zime u poslednjih 20 godina za svaku zemlju, model predviđa višak od 79.000 smrtnih slučajeva, povećanje od 2,7 odsto. Za tipičnu zimu, prognoza je prekomerna smrtnost do 147.000 ljudi (4,7 odsto više). Ako bi ova zima bila najgora u poslednjih 20 godina za svaku zemlju, višak umrlih bi porastao na 185.000 (6 procenata).
Foto: Tanjug/AP
Moguće je da će više ljudi poginuti od zime nego što je stradalo u ratu do sada
Još uvek je teško utvrditi tačan broj mrtvih u ruskom napadu na Ukrajinu. Ali ako uzmemo konzervativnu procenu da je oko 30.000 vojnika poginulo sa svake strane, zajedno sa šest do deset hiljada civila, čak i topla zima bi ove godine mogla odneti više života nego rat u Ukrajini.
Pokušaj Rusije da brzo okupira Ukrajinu odavno je propao. Većina planova koje je Rusija imala u Ukrajini propala je. Zabačeni u ćošak, Putin se fokusirao na uništavanje energetske infrastrukture Ukrajine. Čak i ako je ova zima u Ukrajini blaga, to nije dovoljno da se izbegne porast mortaliteta. Oštra zima bez rata i sa niskim cenama energenata verovatno bi odnela manje života nego blaga zima, ali ova je ratna i sa uništenom energetskom infrastrukturom.
Zemlje Evropske unije, koje podržavaju Ukrajinu, kolateralne su žrtve rata. Tačnije, kolateralna žrtva biće njihovo stanovništvo. Iako se rast cena energenata ne može pripisati samo ratu u Ukrajini, jer su počele da rastu krajem 2021. godine, situacija bi svakako bila mnogo bolja da nije bilo rata.
Ruske oružane snage su napadima na ukrajinsku infrastrukturu srušile oko 90 odsto kapaciteta termoelektrana u zemlji, Volodimir Zelenski treba otvoreno da kaže građanima o tome, izjavio je bivši ministar stambeno-komunalnih usluga Ukrajine, Aleksej Kučerenko, na Jutjub kanalu „Vishka“.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko izjavio je da su najnoviji udari na ukrajinsku energetsku mrežu uništili više objekata nego što je industrija mogla da obnovi nakon prethodnih bombardovanja.
Ukrajinski bataljon „Azov“ (teroristička organizacija zabranjena u RF) dobijao je pomoć iz Amerike još 2023. godine uprkos zabrani Vašingtona, saznaje list „Intersept“.
29.06.2024
00:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da nova strategija uništavanja ukrajinske infrastrukture koju Rusija sprovodi neće oslabiti njihovu odlučnost u oslobađanju teritorija
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Ivan Crnogorčević, sveštenik i suprug etno umetnice Danice Crnogorčević proslavio je danas na Gazimestanu jedan od najvećih srpskih praznika - Vidovdan.
Ivan Siler, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada boravio je danas na KiM gde ja sa ostalim građanima proslavio jedan od najvažnijih srpskih praznika - Vidovdan.
U Loznici se večeras održava protest protiv kompanije Rio Tinto i Projekta "Jadar". Protest u organizaciji opozicije i lažnih ekologa počeo je nešto posle 19 časova ispred Vukovog doma kulture u tom gradu, a na njemu se okoupilo jedva 2.000 ljudi, ako ih ima i toliko.
Savez Srba u Rumuniji dodelio je svoje najznačajnije priznanje „Vidovdansku povelju“ ministru u Vladi Republike Srbije Đorđu Milićeviću za izuzetne zasluge i predan rad na jačanju veza između matične države i Srba koji žive u regionu i rasejanju.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.