AMERI ZA RUSE SPREMAJU AVGANISTANSKI SCENARIO, ZA KIJEV JE TO SMRTNA PRESUDA! Budućnost Ukrajine zavisi od nove strategije Zapada!
Podeli vest
NATO pod uticajem SAD može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i podršku njenim odbrambenim sposobnostima
Kada je ukrajinska vojska pre tri nedelje ponovo zauzela Herson, činilo se da rat prelazi u završnu fazu koja bi se mogla okončati dovoljnim povlačenjem Rusije, što bi omogućilo neku vrstu rešenja putem pregovora.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
27.11.2022
18:44
Ali ovakava očekivanja, piše Pol Roberts profesor Univerziteta Bredford, su se izjalovila zbog sve većeg insistiranja Ukrajine da povrati sve teritorije koje je Rusija zauzela od 2015, uključujući Krim. To bi podrazumevalo totalnu rusku kapitulaciju, što bi navelo Vladimira Putina da ozbiljno zapreti eskalacijom sukoba uz pretnju upotrebe oružja za masovno uništenje. Zbog toga se čini malo verovatnim da će pregovori uskoro započeti - ali postoje i drugi načini ratovanja tokom zime, a nedavni razvoj događaja ukazuje na jedan mogući tok oružanog sukoba.
Nakon povlačenja Rusije iz Hersona, pretpostavka je bila da će Kremlj učvrstiti svoje odbrambene položaje, da će se vojska „ukopati" tokom zime i započeti proces priprema za prolećnu ofanzivu sledećeg marta. Umesto toga, Rusi su započeli značajnu ofanzivnu operaciju, uglavnom oko grada Bahmuta u Donjeckoj oblasti.
Ruska vojska od maja ima značajne snage raspoređene u tom području, ali je ostvarila ograničene uspehe, uz veliki broj poginulih i ranjenih vojnika. Ipak, poslednjih nedelja, posebno od gubitka Hersona, poslata su značajna pojačanja, što je dovelo do nekih od najintenzivnijih borbi u celom ratu.
Odnos snaga
Odlučan i neprekidan napad ruskih snaga suočio se sa snažnom ukrajinskom odbranom, što je rezultiralo velikom brojem žrtava na obe strane. U izveštaju američke štampe ovako je opisana scena tokom jednog dana borbi ranije ove nedelje: „skoro sat vremena izgledalo je da broj žrtva na ukrajinskoj strani u istočnom gradu Bahmutu neprestano raste: vozila hitne pomoći, oklopni transporteri i privatna vozila neprestalno su dovozili ranjenike do jedine gradske vojne bolnice".
Iako ruske snage ne postižu značajne uspehe i gubici im rastu, to ih nije odvratilo od daljih napada. Zašto nastavljaju, nejasno je. Institut za proučavanje rata ističe: „ruski napori oko Bahmuta ukazuju na to da njihova vojska u osnovi nije uspela da izvuče pouke iz prethodnih kampanja u kojima je bila koncentrisana na ciljeve od ograničenog operativnog ili strateškog značaja, a imala je veliki broj žrtava".
Jedno od objašnjenja je da postoji unutrašnje rivalstvo unutar ruske vojske, sa moćnom frakcijom koja je odlučna da preuzme Bahmut što pre, verovatno pod velikim pritiskom Putina i njegovih ljudi kako bi se postigao nekakav rezultat. To može objasniti raspoređivanje plaćenika iz grupe Vagner - ruske privatne vojne kompanije - u ovu oblast, s obzirom na to da se veruje da osnivač grupe, Jevgenij Prigožin, ima liderske ambicije. Šta god da je razlog, Putin očigledno namerava da nastavi s ratom, iako se pokazalo da je on izuzetno skup, što pokazuje ne samo broj ljudi koji su ubijeni ili osakaćeni, već i sama količina upotrebljene vojne opreme.
Tokom leta, na primer, ukrajinska vojska je svakodnevno ispaljivala do 7.000 artiljerijskih granata, dok su Rusi koristili preko 40.000, a sličan odnos je verovatno i danas. Ukrajinska vojska ima 350 modernih zapadnih artiljerijskih oruđa, ali ih je trećina u svakom trenutku van upotrebe, često zato što je cevi potrebno zameniti.
Problem za Ukrajinu je što je većina zapadnih armija smanjila svoje zalihe oružja nakon završetka Hladnog rata, a najveći proizvođač, Sjedinjene Države, prave samo 15.000 artiljerijskih granata mesečno. Sada seSADi mnogi saveznici u NATO-u bore da povećaju svoje zalihe, što će se pokazati veoma profitabilnim za kompanije koje se bave proizvodnjom oružja širom Zapada. Švedska, na primer, ima novu vladu desnog centra koja povećava vojnu potrošnju za blizu 90 odsto u narednih sedam godina.
Na samitu NATO-a u Bukureštu ove sedmice dogovoreno je povećanje zaliha oružja i dostavljanje značajne pomoći Ukrajini kako bi ona, suočena sa ponovljenim ruskim raketnim napadima, obnovila svoju kritičnu infrastrukturu. Direktna vojna pomoć NATO-a Ukrajini ove godine je već premašila 40 milijardi dolara, što je blizu celokupne godišnje potrošnje Francuske na vojsku.
To ne znači da će Ukrajina dobiti ono naoružanje koje traži kako bi dobila rat, pogotovo zato što njena lista želja uključuje rakete zemlja-zemlja (ATACMS) - koje imaju mnogo veći domet od onih koje trenutno koristi (HIMARS). Ali Ukrajina bi mogla da dobije predloženu novu raketu koju će Boing sastaviti od postojećih komponenti, a koja će imati veći domet od onih koje sada koristi, ali kraći od ATACMS-a. Verovatno će dobiti i neophodno protivraketno naoružanje za upotrebu protiv naoružanih dronova i krstarećih raketa.
Ono što bi zaista preokrenulo odnos snaga između zaraćenih strana u korist Ukrajine su rakete mnogo većeg dometa i krstareće rakete, koje imaju domet 700 kilometara ili više (čak i ATACMS ima domet samo do 300 kilometara). Ovakve rakete bi mogle da pogode vazdušne baze unutar Rusije, koje se koriste za napade bombardera i za lansiranje projektila.
Nova strategija
Vašington je oprezan u vezi sa naoružanjem koje isporučuje Kijevu, bez obzira na to koliko su snažni zahtevi, i izgleda da za to postoje tri razloga.
Jedan je rizik da napredne tehnologije dođu u ruke ruskih stručnjaka i da ih ovi možda dostave Iranu. Drugi je strah od podsticanja Putina na eskalaciju, jer bi mu NATO, eventualnom isprukom ofanzivnog naoružanja Ukrajini obezbedio opravdanje za to. Treće je gledište - neprijatno uobičajeno u nekim desničarskim i strateškim analitičkim krugovima SAD - da je najbolje da se rat nastavi godinama, ako je potrebno, što bi oslabilo Rusiju kao potencijalnu pretnju dugoročnim interesima SAD, posebno ako bi to ograničilo kapacitet budućeg kinesko-ruskog saveza.
U prethodnoj kolumni pisao sam da su razgovori u naredna tri meseca malo verovatni, osim ako Putin nije pod ozbiljnim pritiskom - a odlučna ruska ofanziva oko Bahmuta je značajna u tom kontekstu. Ova ofanziva sugeriše da Putin i dalje misli da zapadna posvećenost Ukrajini može biti potkopana, zbog nestašice energije i ekonomskih problema u većem delu Evrope. Ako je to tačno, onda bi rat mogao godinama da traje kao sukob niskog nivoa.
Jačanje unutrašnje opozicije i promena režima u Moskvi su i dalje mogući. U svakom slučaju, NATO - pod uticajem SAD - može krenuti ka usvajanju politike na dva koloseka koja bi uključivala povećanje civilne pomoći Ukrajini i snažnu podršku njenim odbrambenim sposobnostima.
Cilj takve strategije je maksimiziranje ruskih žrtava na terenu i dalje slabljenje ruske ekonomije, a da pri tom Ukrajina ne bi mogla da prenese rat na samu Rusiju. Sva ubijanja bi bila u Ukrajini. To bi mogla biti brutalna, ali efikasna strategija za slabljenje Rusije kao dugoročne pretnje, ali cena koju bi platili Ukrajina i njen narod bi bila ogromna. Talibanima je trebalo dve decenije da iscrpe zapadne armije i nateraju ih na povlačenje, tako da takav oblik ratovanja teško da predstavlja novinu.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Sporazum Ukrajine i SAD dovešće do beskrajnog rata, tvrdi Ilon Mask.
30.04.2024
17:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
SAD se moraju suprotstaviti planu predsednika Rusije. O tome je u članku za Newsweek pisao Džejson Nikols, viši predavač na Odseku za afroameričke studije na Univerzitetu Merilend College Park.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbiju od susednih zemalja razlikuje to što joj Zapad ne diktira šta treba da uradi i poručio da je Srbija slobodna i nezavisna zemlja i da će takva i ostati.
I ovog jutra Čačane je kao godinama unazad probudila prvomajska budilica, a ulicama grada na Moravi prolomili su se zvuci trube Duvačkog orkestra KUD „Abrašević“. Ova tradicija traje duže od sedam decenija i seća na neka prošla vremena, kada je budilica bila mnogo masovnija i trg bio mali za sve one koji su želeli da slušaju trubače.
Predsednik Aleksandar Vučić obilazi postavljanje kamena temeljca za izgradnju Nacionalniog fudbalskog stadiona, ali govori i o velikim projektima i investicijama.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Državljanin Srbije M.B. (60) nastradao je tokom planinarenja u kanjonu Mrtvice kod Kolašina u Crnoj Gori. Reč je o muškarcu iz Beograda, kom je prethodno pozlilo.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Novak Đoković se uvek trudi da pomogne mladim igračima, a to je potvrdio i Jakub Menšik koji je otkrio koliko mu je značila podrška najboljeg na svetu.
Jutjub najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Glumica Milena Vasić nedavno je pretrpela ozbiljnu povredu tokom izvođenja mjuzikla na sceni Pozorišta na Terazijama, zbog čega je morala odmah da reaguje i ekipe Hitne pomoći.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.