BBC IZNEO 5 SCENARIJA ZA RAT U UKRAJINI! Jedan je za Kijev i Zapad posebno ohrabrujući, međutim... DVE STVARI ĆE ODREDITI KRAJ RATA!
Podeli vest
Britanski Bi-Bi-Si, na osnovu procena pet istaknutih vojnih i bezbednosnih stručnjaka, predstavlja veliku analizu trenutne situacije i pokušaj da se predvidi kako bi se sukobi u Ukrajini mogli odvijati u tekućoj godini.
U tom kontekstu, upitali su uvažene vojne analitičare da li je uopšte moguće zaključiti šta će i kako biti 2023. godine, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom. Ili bi se borbe mogle nastaviti do 2024. godine.
Rat u Ukrajini odlučujuća je bitka za budućnost Evrope, njene geostrateške rekonfiguracije i, na kraju krajeva, njene nove bezbednosne arhitekture
27.12.2022
21:29
„Ruska prolećna ofanziva će biti presudna“
Majkl Klark, ugledni vojni stručnjak i pomoćnik direktora Instituta za strateške studije, kaže da je svako ko želi da napadne drugu zemlju bilo gde širom velikih evroazijskih stepa na kraju osuđen da tamo prezimi.
Napoleon, Hitler i Staljin morali su da održavaju svoje armije u pokretu suočeni sa stepskom zimom, a sada – pošto je njegova invazija na terenu imala suprotan efekat – ruski predsednik Vladimir Putin kopa u svojim snagama da sačeka priliku za novu rusku ofanzivu u proleće.
I jednoj i drugoj strani je, ističe, potreban odmor, ali su Ukrajinci bolje opremljeni i motivisani da nastave borbu i može se očekivati da održe pritisak na Ruse, barem u Donbasu.
Oko Kremine i Svatova, Ukrajinci su veoma blizu velikog proboja koji bi potisnuo ruske snage 60 kilometara nazad do sledeće prirodne odbrambene linije, blizu mesta gde je njihova invazija zapravo počela u februaru.
Kijev neće biti sklon da stane kada je neposredna nagrada tako velika. Ukrajinske ofanzive bi ipak mogle da prestanu na jugozapadu, kao rezultat oporavka od dejstava u Hersonu.
Prelazak na istočnu stranu reke Dnjepar – gde su se Rusi povukli – da bi se izvršio pritisak na ranjive putne i železničke veze Rusije sa Krimom, moglo bi se pokazati kao previše zahtevan manevar. Ali, ističe Klark, nikada se ne može isključiti mogućnost da Kijev pokrene novu iznenađujuću ofanzivu.
2023. godine ključna odrednica biće sudbina ruske prolećne ofanzive. Putin je priznao da je na ratištu već oko 50.000 novomobilisanih vojnika, a ostalih 250.000 njih se obučava za sledeću godinu.
Nema mesta ni za šta osim za nastavak rata dok se na bojnom polju ne reši sudbina ovih novih ruskih snaga, ističe Klark.
Kratak i klimav prekid vatre je jedina druga opcija jer je Putin jasno stavio do znanja da nema nameru da stane. Ukrajina je, pak, jasno stavila do znanja da se i dalje bori za svoje postojanje, zaključuje Klark.
„Ukrajina će vratiti svoju zemlju“
Andrej Piontkovski, naučnik i analitičar iz Vašingtona, veruje, međutim, da će Ukrajina pobediti obnavljanjem potpunog teritorijalnog integriteta najkasnije do proleća sledeće godine. Prema njegovim rečima, dva faktora oblikuju ovaj zaključak.
Jedna je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u celini, što je, kaže, bez presedana u modernoj ratnoj istoriji. Druga je činjenica da je, nakon godina popuštanja pred ruskim diktatorom, Zapad konačno odrastao da shvati veličinu istorijskog izazova sa kojim se suočava. To, ističe, najbolje ilustruje nedavna izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
- Cena koju plaćamo je u novcu, dok je cena koju plaćaju Ukrajinci u krvi. Ako autoritarni režimi vide da je sila nagrađena, svi ćemo platiti mnogo veću cenu. I svet će postati opasnije mesto za sve nas - rekao je Stoltenberg.
Tačan trenutak neizbežne pobede Ukrajine, kaže on, biće određen brzinom kojom NATO može da isporuči novi paket vojnog jurišnog oružja koji menja igru – tenkove, avione, rakete dugog dometa.
Koje oružje se isporučuje Ukrajini?
Piotkovski kaže da očekuje da će Melitopolj postati ključna tačka borbi u narednim mesecima, a možda i nedeljama. Nakon zauzimanja Melitopolja, Ukrajinci će, kako se veruje, lako doći do Azovskog mora, čime će efikasno prekinuti ruske linije snabdevanja i komunikacije sa Krimom.
Ruska kapitulacija, ocenjuje on, biće zvanično dogovorena na tehničkim pregovorima posle razornog ukrajinskog napredovanja na ratištu. Pobedničke sile – Ukrajina, Velika Britanija i SAD – tada će oblikovati novu međunarodnu bezbednosnu arhitekturu, zaključuje on.
"Ne nazire se kraj"
Barbara Zanketa sa Odseka za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu kaže da je Putin očekivao da Ukrajina pasivno prihvati akcije svog moćnijeg ruskog suseda bez značajnijeg mešanja drugih zemalja. Ova ozbiljna greška, ističe on, dovela je do dugotrajnog sukoba kojem se na prvi pogled ne vidi kraj.
Zima će, kaže, biti teška jer će Moskva udarima na ukrajinsku infrastrukturu pokušati da slomi moral i izdržljivost velikog dela već slomljenog stanovništva. Ipak, otpornost Ukrajine se pokazala kao izvanredna, pa ocenjuje da će se Ukrajinci čvrsto držati i dalje odugovlačiti rat.
On smatra da su izgledi za pregovore sumorni. Za potencijalni mirovni sporazum moraju se promeniti osnovni zahtevi bar jedne strane, a nema dokaza da se to dogodilo, niti da će se uskoro dogoditi.
- Kako onda tome može doći kraj - pita se ona.
Cena rata, materijalna i ljudska, mogla bi da slomi nivo posvećenosti ruske političke elite. Ključ rešenja, smatra on, biće unutar Rusije.
Prošli ratovi u kojima je pogrešna računica bila ključni element, poput Vijetnama za SAD ili Avganistana za Sovjetski Savez, okončani su, podseća on, samo tako. Domaći politički uslovi su se promenili u zemlji koja je pogrešno procenila, čineći izlazak - bilo da je 'častan' ili ne - jedina održiva opcija.
Međutim, to može da se desi samo, upozorava on, ako Zapad ostane čvrst u svojoj podršci Ukrajini, suočen sa povećanim domaćim pritiscima koji su povezani sa troškovima rata. Nažalost, zaključuje Zanketa, ovo će i dalje biti dugotrajna politička, ekonomska i vojna bitka odlučnosti, a do kraja 2023. najverovatnije će se nastaviti.
„Nema drugog ishoda osim ruskog poraza“
Ben Hodžis, bivši komandant Vojske Sjedinjenih Država u Evropi, ističe da je još rano planirati paradu pobede u Kijevu, ali da je u ovom trenutku sav borbeni zamah na strani ukrajinskih snaga i smatra da je nema sumnje da će Ukrajinci dobiti rat – i to verovatno baš 2023. godine.
Stvari će se, kaže, tokom zime odvijati sporije, ali nema sumnje da će se ukrajinske snage bolje snaći od ruskih zbog zimske opreme koja stiže i iz Velike Britanije, Kanade i Nemačke.
Do januara bi, kaže, Ukrajina mogla biti u poziciji da započne završnu fazu kampanje, a to je oslobađanje Krima.
Kako ističe, iz istorije je poznato da je rat test volje i test logistike.
- Kada vidim odlučnost ukrajinskog naroda i vojnika i brzo poboljšanje logističke situacije za Ukrajinu, ne vidim drugi ishod osim ruskog poraza - kaže Hodžis.
Na pitanje da li se može očekivati početak mirovnih pregovora, on odgovara da ga je rusko povlačenje iz Hersona delimično dovelo do tog zaključka. „Prvo kao psihološki podsticaj za ukrajinski narod, drugo kao duboka sramota za Kremlj i treće dajući ukrajinskim snagama ključnu operativnu prednost – svi pristupi Krimu su sada u dometu ukrajinskih sistema naoružanja“.
Hodžis smatra da će do kraja 2023. Krim biti u potpunosti vraćen pod ukrajinsku kontrolu i suverenitet, iako bi, ističe, mogao postojati neka vrsta sporazuma koji bi Rusiji omogućio da postepeno ukine deo svog pomorskog prisustva u Sevastopolju, možda čak do isteka ugovora – oko 2025 .- koji je postojao pre ruske nelegalne aneksije Krima.
S druge strane, biće u toku napori da se rekonstruiše ukrajinska infrastruktura duž obale Azovskog mora, uključujući važne luke Mariupolj i Berdjansk, i ponovno otvaranje Severnokrimskog kanala, koji preusmerava vodu iz Dnjepra. Reka do Krima, biće još jedan važan projekat koji će privući pažnju, zaključuje Hodžis.
"Očekujte više od istog"
Dejvid Gendelman, vojni ekspert iz Tel Aviva, kaže da bi umesto razgovora o tome kako će se sve završiti, bilo bolje da razgovaramo o tome šta bi svaka strana želela da postigne u sledećoj fazi.
On navodi da se samo oko polovina od 300.000 mobilisanih ruskih vojnika već nalazi u zoni borbenih dejstava. Ostatak, zajedno sa snagama dobijenim za akciju posle povlačenja iz Hersona, daje Rusima priliku da krenu u ofanzivu.
Okupacija Luganske i Donjecke oblasti, procenjuje on, će se nastaviti, ali je manje verovatan veliki ruski prodor – poput potiskivanja sa juga ka Pavlogradu da bi se opkolile ukrajinske snage u Donbasu.
Verovatniji je, kaže on, nastavak dosadašnje taktike - sporo rasparčavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao u oblasti Bahmuta i Avdijvke, uz moguću istu taktiku u rejonu Svatova.
Nastavak ciljanja ukrajinske energetske infrastrukture i drugi napadi na pozadinu Ukrajine dovršiće ovu strategiju rata iscrpljivanja.
Međutim, posle ruskog povlačenja iz Hersona, Kijev je dobio na raspolaganju i značajne ukrajinske snage. Za njih je strateški najvredniji pravac ka jugu, odnosno ka Melitopolju ili Berđansku, sa ciljem da preseku ruski kopneni koridor ka Krimu. To bi bila velika ukrajinska pobeda i upravo zato, ističe, Rusi utvrđuju Melitopolj.
Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – uspeh tamo bi ugrozio ceo severni bok celog ruskog fronta.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ukrajinskih snaga trenutno slobodno i dostupno za ofanzivu, i kakav raspored ukrajinski general Valerij Zalužni ima na svom stolu dok nabraja koliko će novih rezervnih brigada i korpusa koji se grade biti spremno u jednoj, za dva ili tri meseca, uključujući ljudstvo, oklopna vozila i teško naoružanje.
Nakon što se blato smrzne, kaže, dobiće se odgovor na ovo pitanje, a taj odgovor će donekle rasvetliti „kako će se završiti“, zaključuje Gendelman na kraju analize za Bi-Bi-Si.
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Rusija je započala novu fazu rata sa kojom će faktički strategijom „Anakonda“ pokušati da zadavi kompletnu Ukrajinu i suzbije svaku želju za borbom u pokušaji da vlasti u Kijevu nateraju da sednu za pregovarački sto i ispune zahteve Moskve ili da nateraju stanovništvo da u obrnutom reinženjeringu sa novim Majdanom sa vlasti skinu Zelenskog.
Ruski lider je dodao da u evropskoj kulturi ima mnogo dobrog, ali da u ovom trenutku ima i mnogo problema u životu ovih zemalja
27.03.2024
19:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Zapadni *ebeni idiotizam, vojni analiticari, kao i americki generali, koliko budala mozete sakupiti na jednom mestu, gde vi svi zajedno vidite pobedu ukraine, cudo propadate ali idete u stilu i lazima, nadmasili ste pinokija, ali vasa demokratija je osnovana na sistemu lazi, tako da vi vase izjave smatrate normalnim, ali je kraj neminovan, vi to znate sami, sto pre shvatite bice bezbolnije, ali kolike ste budale vi nevidite sumu od drva.
Lupetanje pet anglosaksonskih idiota i propalih propagandista. Hvala za članak razveseliste me u novogodišnjoj noći jer odavno nisam pročitao veće gluposti
svako izosi neko svoje misljenje i ubedjenje ali niko neprica zasto i kako je doslo do ovoga
tako da bi mi trebali da donesemo zakljucak kako se rusima ratovalo iz zadovoljstva,eto tako bilo im dosadno pa ajde malo dase igramo rata .....propagandni paravan je iza cele price a znamo samo ono sto nam serviraju na tacni
uzas gde ovaj svet ide .......
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da nema nikave snove da "pocepa" opoziciju i ukloni političke protivnike i naglasio da se njegovi snovi tiču samo napretka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Njujorka gde je juče govorio na sednici Saveta bezbednosti UN, nakon koje je imao niz bilateralnih sastanaka
Bahato ponašanje đilasovske opozicije i sramni nastu predstavnice privremenih institucija na KiM Vjose Osmani u Savetu bezbednosti UN, komentarisali su gosti Info večeri, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija juče je podneo redovan izveštaj o situaciji na KiM. Srbija na naučnom nivou odavno je dosegla standarde Evropske Unije. Na ove teme u Dnevniku TV Informer govorio je Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju.
Napredak ruske vojske u Ukrajini, novi paket američke pomoći i vojnu mehanizaciju Rusije, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", pukovnik Milan Jolović Legenda, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju i novinar iz Nemačke Vlastimir Vidić.
Još jedno bojno polje otvoreno je u Africi. Izgleda da je došao kraj kolonijalizma. Politiko je objavio da je Amerika doživela poraz u Africi i da tamo više nemaju nikakav uticaj. Na ovu temu u "Info danu" govorili su novinar Dragan Vujičić i izdavač Vesna Pešić.
Kosta K, dečak ubica koji je pre skoro godinu danu u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao, ubio devetoro učenika i školskog čuvara, šokirao je više puta zaposlene u Klinici za neuropsihijatriju za decu i omladinu gde je u toku njegova psihijatrijska opservacija.
Noa Milivojev (18) iz Kovilja ubijena je u junu prošle godine, suđenje za ovaj svirepi zločin počelo je pre 5 dana, u sudnici su bili prisutni majka i otac ubijene Noe, a optuženi Ognjen Dabetić (34) je doveden iz pritvora u kojem se nalazi od hapšenja.
Prema poslednjim informacijama u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih sati dogodila u širem centru Čačka, pet osoba je povređeno i svi su hospitalizovani u Opštoj bolnici Čačak.
Partizan i dalje boli, ali prvenstveni derbi je prošlost, na redu je Kup! Crno-beli gostuju večeras (19, Arena premijum 1) Crvenoj zvezdi u polufinalu našeg najmasovnijeg takmičenja, a iako ih još uvek peku rane od subotnjeg poraza (2:3) i uprkos najavama da sutra neće izaći na teren, na kraju će ipak igrati.
Fudbaleri Crvene zvezde odradili su malopre poslednji trening pred sutrašnji derbi u polufinalu Kupa Srbije, a trener Vladan Milojević ima jasnu sliku kojih startnih 11 će izaći na megdan Partizanu.
Odbojkaši Partizana pobedili su Crvenu zvezdu 3:2 (25:23, 27:25, 22:25, 22:25, 15:13) u dramatičnom četvrtom meču finala plej-ofa izjednačili u seriji na 2:2 i izborili majstoricu na terenu večitog rivala.
Kragujevčanin Pavle Ilić odsudio je 173. večiti derbi bez velikih grešaka! To je sud Dejana Andrejića, posmatrača suđenja burne utakmice u kojoj je Crvena zvezda posle preokreta pobedila Partizan 3:2.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.