Austrijski pukovnik Markus Rajzner upozorava da ukrajinski uspesi na frontu nisu razlog za slavlje na Zapadu jer, po njegovom mišljenju, Vladimir Putin ipak ima "bolje karte"
Pukovnik Markus Rajzner, stručnjak za strategiju Federalne vojske Austrije, postao je poznat međunarodnoj publici po svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajiniod početka invazije. Sada, u intervjuu za "ntv", poziva javnost da obrati pažnju na novi razvoj događaja.
Rajznera je iznenadio način na koji trupe Vladimira Putina vode ovaj rat. Kako on tvrdi, svi u Rusiji i na Zapadu su očekivali brzu pobedu ruskih snaga. Međutim, ispostavilo se da su Ukrajinci mnogo teži protivnik nego što bi to bilo ko očekivao.
Plan A - Blickrig
„Odmah nakon početka ruske invazije, preovladavalo je mišljenje da Ukrajina neće moći dugo da vodi ovaj rat, Zapad nije verovao u sposobnost Ukrajinaca da se odbrane, a tajne službe su očekivale da će Kijev pasti za nekoliko sati.“, rekao je Rajzner.
Ali, „Ukrajinci su sve iznenadili“, naglašava oficir.
On takođe jasno stavlja do znanja da je celokupna odbrana zemlje u prvih nekoliko dana i sati bila na ivici pucanja. Ali, kada su se Rusi povukli iz oblasti Kijeva, celom svetu je postalo jasno da je plan A Kremlja propao.
Foto: Printskrin
Plan B - Smrt i uništenje
„Rusi su ceo svoj početni plan izgradili na udaru obezglavljivanja – hteli su da osvoje Kijev i svrgnu predsednika Zelenskog. Nakon propasti te ideje, Rusi su naglo promenili taktiku," izjavio je Rajzner.
Ukrajinci nisu samo uspeli da se odbrane, već i da izvedu velike kontraofanzive oko Harkova, Limana i Hersona. Rusija je tada shvatila da je napravila veliku grešku u planiranju invazije. Ipak, Rusi su dosta naučili iz svojih poraza i tako promenili način na koji vode rat.
"Osnova Plana B ruskih snaga je pojačana bitka za Donbas, sa promenjenom taktikom. više ne pokušavalju da napreduju brzo i duboko, već polako uz masovnu artiljerijsku podršku“, izjavio je austrijski pukovnik.
Prema njegovom mišljenju, Rusi su koristili džepove u Lisičansku i Severodonjecku da bi više puta uništavali ukrajinske rezerve i isporuke oružja sa Zapada. Na kraju, Rusi su zauzeli oba grada,ali je dalje napredovanje u pravcu centralne reke Dnjepar propalo.
HIMARS zadaje ogromne probleme
„Bilo je potrebno neko vreme da Zapad shvati koliko je zapravo potrebno vojne pomoći Ukrajini. Kriva je bila i ukrajinska propaganda koja je sugerisala da se uspeh može postići i bez ovog oružja“, kaže Rajzner.
Isporukom američkih višecevnih raketnih bacača HIMARS, Kijev je dobio šansu da se nosi sa nadmoćnijim neprijateljem. Samo sa njima su Ukrajinci uspeli da se suoče sa ogromnom artiljerijskom prednošću koju Rusi imaju nad njima, i da ciljano napadaju deponije municije i puteve snabdevanja.
"Previše za smrt. Nedovoljno za život"
Dosadašnje isporuke oružja su samo kap u moru. Rajzner ne može da razume zašto je teška oprema dostupna samo u količinama od nekoliko desetina, a ne stotina, koliko zapravo treba Ukrajini.
Foto: AP/Photo
HIMARS
„Ono što Zapad daje Ukrajini je previše za umiranje i premalo za život. Meni izgleda kao da Amerikanci žele da dođu do diplomatskog rešenja sukoba ili barem zamrzavanja borbenih dejstava – da bi Ukrajincima dali šansu za oporavak i pregrupisanja snaga", izjavio je austrijski pukovnik.
Rusi su se već prilagodili
Međutim, Rajzner je naveo razloge zbog kojih smatra da dosadašnje uspehe Ukrajine ne treba precenjivati.
„Prvo, Ukrajini je potrebna konstantna masovna podrška Zapada, pre svega u vidu isporuke oružja i obaveštajnog izviđanja. Drugo, Rusija je shvatila da se stanje na frontu menja i ponovo pokušava da se prilagodi u skladu sa tim", rekao je austrijski pukovnik.
Promena taktike ruskih snaga se najbolje pokazala mobilizacijom više od 300.000 rezervista i napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu, pre svega na električnu mrežu, pred zimu.
"Raketni napadi na energetsku strukturu se dešavaju iz dva razloga. Jedan od njih možemo nazvati "oblikovanje", u prevodu - priprema za veliku ofanzivu ,otežavajć isporuku zaliha koje su Ukrajini hitno potrebne sa Zapada. Drugi razlog je uništavanje morala ukrajinskog stanovništva“, smatra Rajzner.
Foto: Reuters
Kijev pod udarom ruskih raketa
Kao što su pokazala istorijska bombardovanja gradova tokom Drugog svetskog rata, "uništavanje morala" ne funkcioniše uvek kako je zamišljeno, a često dolazi i do suprotnog efekta. Međutim, ono što je loše za Kijev i ukrajisnke snage jeste strateško trošenje na svim nivoima.
Predaja je skoro nezamisliva
Po mišljenju austrijskog pukovnika, šansa da će Putin jednostavno proglasiti poraz je ravna nuli nula.
„Mislim da je predaja Rusije gotovo nezamisliva. Sadašnje rukovodstvo je toliko zahvaćeno ovim ratom da ne može jednostavno da odustane. Samo bi državni udar u Kremlju to promenio, a čak i da se on dogodi, to ne bi sigurno značilo da će se rat završiti, jer su neki od potencijalnih prestolonaslednika radikalniji od samog Putina", tvrdi Rajzner.
Ipak, diplomatsko rešenje je veoma daleko. I Ukrajina i Rusija pretpostavljaju da trenutno mogu više da dobiju na bojnom polju nego za pregovaračkim stolom.
Kijevu treba saopštiti loše vesti na vreme
Po mom mišljenju, Ukrajina može da nastavi ovaj sukob samo ako Zapad odluči da je podrži bezuslovno, svim sredstvima koja su joj na raspolaganju. Alternativa tome je da priznamo da nismo spremni na takvu vrstu podrške. Ukoliko bi to bio slučaj, loše vesti trebamo da saopštimo Kijevu što pre.
- Pukovnik Federalne vojske Austrije Markus Rajzner
Nova ruska ofanziva se nazire
Rusija se već neko vreme pokušava da stvori situaciju u kojoj bi Ukrajina "upala u klopku" i nepormišljenom ofanzivom naletela na masovnu rusku artiljerijsku vatru.
Sa nastupanjem zime, obe strane imaju želju da iskoriste sve šanse i mogućnosti. Rusi se ponašaju defanzivno i nastavljaju da gomilaju snage. U isto vreme, kritična infrastruktura i dalje ostaje na udaru raketnih napada.
Za razliku od Rusa, Ukrajinci će ove zime pokušati da donesu ključne odluke, kao na primer, pokretanje ofanzive na Melitopolj. Zauzimanje grada, kombinovano sa još jednim napadom na Kerčki most, dalo bi Ukrajini veliku prednost na frontu jer bi tada ruska vojska na Krimu bila potpuno odsečena od linija snabdevanja.
Foto: Reuters
Međutim, po mišljenju Rajznera, ruske snage planiraju svoju ofanzivu na proleće.
„Ako ukrajinska vojska bude oslabljena sopstvenim napadima tokom zime i posledicama ruskih napada na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, Rusi će pokušati da pređu u ofanzivu. Do tada, oni će gomilati snage i masovno slati mobilisane regrute na front“, izjavio je austrijski pukovnik.
Ukrajina (ne) može da pobedi
Rajzner upozorava da neuspesi na početku rata ne nagoveštavaju konačan poraz Rusije.
„Činjenica da Rusi nisu pobedili u februarskom blickrigu ne bi trebalo da nas navede da verujemo da mogu biti poraženi. Na duže staze, Vladimir Putin bi ima mnogo bolje karte. Zemlja od 143 miliona ljudi bori se protiv mnogo manjeg suseda. Rusi svoju beskrupuloznost u obračunu sa sopstvenim regrutima koriste kao borbu protiv većeg morala Ukrajinaca. Na kraju krajeva, ishod rata će u velikoj meri zavisiti od toga da li će ruski narod ostati miran", zaključuje pukovnik Rajzner.
Savet odbrane Kijeva održaće hitan sastanak zbog situacije sa mostovima u ukrajinskoj prestonici, piše "Ukrajinska pravda", pozivajući se na portparola gradske vojne administracije.
Kijev je jutros zahvatio veliki saobraćajni kolaps nakon novih ruskih udara na Južni most i istovremenih ograničenja na još dva važna prelaza preko Dnjepra, zbog čega je veza između leve i desne obale grada ozbiljno poremećena.
Južni most preko Dnjepra u Kijevu ponovo je pogođen rano jutros, 2. oktobra, posle serije udara tokom prethodnog dana, a vlasti ukrajinske prestonice zatvorile su prelaz i obustavile saobraćaj metroa.
Ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov tvrdi da se iza sve otvorenijeg sukoba unutar ukrajinskog bezbednosnog aparata nalazi mnogo veća borba američke CIA i britanskog MI6 za kontrolu nad političkim i obaveštajnim strukturama u Kijevu.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je u sredu uveče, 30. septembra, da su zbog "brojnih neprijateljskih napada na energetsku infrastrukturu" uvedena vanredna isključenja struje u Kijevu, Kijevskoj, Černigovskoj i Žitomirskoj oblasti.
Kijev je u sredu ujutru, 30. septembra, prekriven gustim smogom nakon noćnih ruskih udara, saopštila je Državna služba Ukrajine za vanredne situacije. Dim i čađ od požara pomešali su se sa maglom, dok anticiklon sprečava da se zagađenje rasprši.
Rusija je u noći između 29. i 30. septembra izvela jedan od najvećih kombinovanih vazdušnih napada na Kijev i Kijevsku oblast poslednjih meseci. Glavna meta, prema ukrajinskim vlastima, bila je energetska infrastruktura glavnog grada i okolnog regiona.
Kijev se faktički pretvorio u frontovski grad u kojem ruski udari više nisu ograničeni na noć, već sve češće dolaze usred dana, dok stanovnici pred zimu ponovo spremaju generatore, baterije, zalihe hrane i skloništa za moguće višednevne nestanke struje i grejanja, piše Gardijan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ana Brnabić sa liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rasturila je u debati na Novoj S blokaderskog profesor sa Građevinskog fakulteta u Beogradu, Vladana Kuzmanovića.
Ana Brnabić sa liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" zapušila je usta blokaderima u debati na tajkunskoj televiziji Nova S kada je u pitanju tema pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", na svom Instagram profilu objavio je novi promotivni spot te liste, uz komentar koji zapravo predstavlja lajtmotiv spota.
Blokaderski list Danas na naslovnoj strani objavio je tvrdnju da je podrška koju je predsednik Rusije Vladimir Putin dao Aleksandru Vučiću "najdirektnije strano mešanje u izbore u Srbiji".
Na društvenim mrežama pojavila se objava, koja najbolje prikazuje razliku između Srbije koja glasa za Aleksandra Vučić i blokadera koji podržavaju takozvanu "Studentsku listu".
Takmičarke Crvenog tima dale su svoju prognozu za učešće u borbi za život, a Ivana Ivanović izjavila je kako bi leđa volela da vidi Plavoj takmičarki Ivi Janković.
U blizini Valjeva, u dolini reke Gradac, nalazi se manastir Ćelije – jedna od poznatijih srpskih svetinja. Njegova istorija seže vekovima unazad, a danas je posebno poznat po Svetom Justinu Ćelijskom, koji je u njemu proveo više od tri decenije svog života.
Ministar finansija Siniša Mali poručio je da privrednici Zvezdare imaju važnu ulogu u daljem razvoju srpske privrede, posebno istakavši značaj novih poslovnih prilika koje Srbiji donosi Ekspo 2027.
Zagrebačka policija sumnja da je 40-godišnji muškarac ucenjivao 39-godišnju ženu objavljivanjem eksplicitnog snimka i tako od nje iznudio oko 2.700 evra.
Životinje nemaju pojma šta su kriminalistička istraga, forenzika ili mesto zločina. Ipak, njihovo ponašanje je u pojedinim slučajevima bilo presudno za pronalaženje ljudskih ostataka i otkrivanje tragova koji su istražiteljima pomogli da raspetljaju jezive zločine.
Muškarac iz Silbaša tragično je preminuo u Urgentnom centru nakon što ga je, tokom posete u mestu Gajdobra kod Bačke Palanke, poznanik brutalno udario metalnom šipkom, da bi potom hladnokrvno sam pozvao policiju i sačekao patrolu.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Kratko trajanje u krevetu je izazov sa kojim se u nekom trenutku susretne većina muškaraca. Umesto potiskivanja uzbuđenja, ključ dužeg odnosa leži u razumevanju vlastitog tela i ovladavanju njegovim reakcijama.
Pakovanje ume da bude prava glavobolja, posebno kada pokušavamo da predvidimo šta bi sve moglo da nam zatreba. Umesto pretrpanog kofera, mnogo je praktičnije poneti nekoliko pažljivo odabranih stvari koje mogu da se koriste u različitim situacijama.
Dešava se da obuća izgleda savršeno u prodavnici, a da tek nakon dužeg hodanja shvatimo da nas steže na određenim mestima. Umesto da takav par odmah sklonite u stranu, postoje jednostavni načini da ga malo omekšate i prilagodite stopalu.
ChatGPT može da pomogne u pisanju, analizi, učenju, poslu i osmišljavanju novih ideja, ali kvalitet njegovog odgovora često zavisi od toga koliko ste jasno objasnili šta želite.
Bivša učesnica rijalitija Anja Todorović sinoć je proslavila rođendan u društvu svojih najbližih, a sudeći prema snimcima koje je danas podelila sa pratiocima na društvenim mrežama, slavlje je bilo ispunjeno emocijama, osmesima i lepim iznenađenjima.
Ekipa Informera posetila je kuću u Kraljevu u kojoj je detinjstvo proveo pevač Predrag Živković Tozovac, a koja se danas nalazi u veoma lošem, gotovo ruiniranom stanju.
Pop diva Jelena Karleuša boravila je u Milanu sa ćerkama Atinom i Nikom, gde su vreme iskoristile za šoping, obilazak luksuznih radnji i uživanje u čarima italijanske prestonice mode, ali i da reši sve bitne stvari koje se tiču školovanja starije ćerke.
Ova poznata pevačica svoju karijeru započela je devedesetih godina prošloga veka i do danas je ostala aktivna na estradnoj sceni, gde redovno radi i nastupa - a malo ko može na prvu da prepozna da je reč o Maji Marijani!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.