Austrijski pukovnik Markus Rajzner upozorava da ukrajinski uspesi na frontu nisu razlog za slavlje na Zapadu jer, po njegovom mišljenju, Vladimir Putin ipak ima "bolje karte"
Pukovnik Markus Rajzner, stručnjak za strategiju Federalne vojske Austrije, postao je poznat međunarodnoj publici po svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajiniod početka invazije. Sada, u intervjuu za "ntv", poziva javnost da obrati pažnju na novi razvoj događaja.
Rajznera je iznenadio način na koji trupe Vladimira Putina vode ovaj rat. Kako on tvrdi, svi u Rusiji i na Zapadu su očekivali brzu pobedu ruskih snaga. Međutim, ispostavilo se da su Ukrajinci mnogo teži protivnik nego što bi to bilo ko očekivao.
Plan A - Blickrig
„Odmah nakon početka ruske invazije, preovladavalo je mišljenje da Ukrajina neće moći dugo da vodi ovaj rat, Zapad nije verovao u sposobnost Ukrajinaca da se odbrane, a tajne službe su očekivale da će Kijev pasti za nekoliko sati.“, rekao je Rajzner.
Ali, „Ukrajinci su sve iznenadili“, naglašava oficir.
On takođe jasno stavlja do znanja da je celokupna odbrana zemlje u prvih nekoliko dana i sati bila na ivici pucanja. Ali, kada su se Rusi povukli iz oblasti Kijeva, celom svetu je postalo jasno da je plan A Kremlja propao.
Foto: Printskrin
Plan B - Smrt i uništenje
„Rusi su ceo svoj početni plan izgradili na udaru obezglavljivanja – hteli su da osvoje Kijev i svrgnu predsednika Zelenskog. Nakon propasti te ideje, Rusi su naglo promenili taktiku," izjavio je Rajzner.
Ukrajinci nisu samo uspeli da se odbrane, već i da izvedu velike kontraofanzive oko Harkova, Limana i Hersona. Rusija je tada shvatila da je napravila veliku grešku u planiranju invazije. Ipak, Rusi su dosta naučili iz svojih poraza i tako promenili način na koji vode rat.
"Osnova Plana B ruskih snaga je pojačana bitka za Donbas, sa promenjenom taktikom. više ne pokušavalju da napreduju brzo i duboko, već polako uz masovnu artiljerijsku podršku“, izjavio je austrijski pukovnik.
Prema njegovom mišljenju, Rusi su koristili džepove u Lisičansku i Severodonjecku da bi više puta uništavali ukrajinske rezerve i isporuke oružja sa Zapada. Na kraju, Rusi su zauzeli oba grada,ali je dalje napredovanje u pravcu centralne reke Dnjepar propalo.
HIMARS zadaje ogromne probleme
„Bilo je potrebno neko vreme da Zapad shvati koliko je zapravo potrebno vojne pomoći Ukrajini. Kriva je bila i ukrajinska propaganda koja je sugerisala da se uspeh može postići i bez ovog oružja“, kaže Rajzner.
Isporukom američkih višecevnih raketnih bacača HIMARS, Kijev je dobio šansu da se nosi sa nadmoćnijim neprijateljem. Samo sa njima su Ukrajinci uspeli da se suoče sa ogromnom artiljerijskom prednošću koju Rusi imaju nad njima, i da ciljano napadaju deponije municije i puteve snabdevanja.
"Previše za smrt. Nedovoljno za život"
Dosadašnje isporuke oružja su samo kap u moru. Rajzner ne može da razume zašto je teška oprema dostupna samo u količinama od nekoliko desetina, a ne stotina, koliko zapravo treba Ukrajini.
Foto: AP/Photo
HIMARS
„Ono što Zapad daje Ukrajini je previše za umiranje i premalo za život. Meni izgleda kao da Amerikanci žele da dođu do diplomatskog rešenja sukoba ili barem zamrzavanja borbenih dejstava – da bi Ukrajincima dali šansu za oporavak i pregrupisanja snaga", izjavio je austrijski pukovnik.
Rusi su se već prilagodili
Međutim, Rajzner je naveo razloge zbog kojih smatra da dosadašnje uspehe Ukrajine ne treba precenjivati.
„Prvo, Ukrajini je potrebna konstantna masovna podrška Zapada, pre svega u vidu isporuke oružja i obaveštajnog izviđanja. Drugo, Rusija je shvatila da se stanje na frontu menja i ponovo pokušava da se prilagodi u skladu sa tim", rekao je austrijski pukovnik.
Promena taktike ruskih snaga se najbolje pokazala mobilizacijom više od 300.000 rezervista i napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu, pre svega na električnu mrežu, pred zimu.
"Raketni napadi na energetsku strukturu se dešavaju iz dva razloga. Jedan od njih možemo nazvati "oblikovanje", u prevodu - priprema za veliku ofanzivu ,otežavajć isporuku zaliha koje su Ukrajini hitno potrebne sa Zapada. Drugi razlog je uništavanje morala ukrajinskog stanovništva“, smatra Rajzner.
Foto: Reuters
Kijev pod udarom ruskih raketa
Kao što su pokazala istorijska bombardovanja gradova tokom Drugog svetskog rata, "uništavanje morala" ne funkcioniše uvek kako je zamišljeno, a često dolazi i do suprotnog efekta. Međutim, ono što je loše za Kijev i ukrajisnke snage jeste strateško trošenje na svim nivoima.
Predaja je skoro nezamisliva
Po mišljenju austrijskog pukovnika, šansa da će Putin jednostavno proglasiti poraz je ravna nuli nula.
„Mislim da je predaja Rusije gotovo nezamisliva. Sadašnje rukovodstvo je toliko zahvaćeno ovim ratom da ne može jednostavno da odustane. Samo bi državni udar u Kremlju to promenio, a čak i da se on dogodi, to ne bi sigurno značilo da će se rat završiti, jer su neki od potencijalnih prestolonaslednika radikalniji od samog Putina", tvrdi Rajzner.
Ipak, diplomatsko rešenje je veoma daleko. I Ukrajina i Rusija pretpostavljaju da trenutno mogu više da dobiju na bojnom polju nego za pregovaračkim stolom.
Kijevu treba saopštiti loše vesti na vreme
Po mom mišljenju, Ukrajina može da nastavi ovaj sukob samo ako Zapad odluči da je podrži bezuslovno, svim sredstvima koja su joj na raspolaganju. Alternativa tome je da priznamo da nismo spremni na takvu vrstu podrške. Ukoliko bi to bio slučaj, loše vesti trebamo da saopštimo Kijevu što pre.
- Pukovnik Federalne vojske Austrije Markus Rajzner
Nova ruska ofanziva se nazire
Rusija se već neko vreme pokušava da stvori situaciju u kojoj bi Ukrajina "upala u klopku" i nepormišljenom ofanzivom naletela na masovnu rusku artiljerijsku vatru.
Sa nastupanjem zime, obe strane imaju želju da iskoriste sve šanse i mogućnosti. Rusi se ponašaju defanzivno i nastavljaju da gomilaju snage. U isto vreme, kritična infrastruktura i dalje ostaje na udaru raketnih napada.
Za razliku od Rusa, Ukrajinci će ove zime pokušati da donesu ključne odluke, kao na primer, pokretanje ofanzive na Melitopolj. Zauzimanje grada, kombinovano sa još jednim napadom na Kerčki most, dalo bi Ukrajini veliku prednost na frontu jer bi tada ruska vojska na Krimu bila potpuno odsečena od linija snabdevanja.
Foto: Reuters
Međutim, po mišljenju Rajznera, ruske snage planiraju svoju ofanzivu na proleće.
„Ako ukrajinska vojska bude oslabljena sopstvenim napadima tokom zime i posledicama ruskih napada na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, Rusi će pokušati da pređu u ofanzivu. Do tada, oni će gomilati snage i masovno slati mobilisane regrute na front“, izjavio je austrijski pukovnik.
Ukrajina (ne) može da pobedi
Rajzner upozorava da neuspesi na početku rata ne nagoveštavaju konačan poraz Rusije.
„Činjenica da Rusi nisu pobedili u februarskom blickrigu ne bi trebalo da nas navede da verujemo da mogu biti poraženi. Na duže staze, Vladimir Putin bi ima mnogo bolje karte. Zemlja od 143 miliona ljudi bori se protiv mnogo manjeg suseda. Rusi svoju beskrupuloznost u obračunu sa sopstvenim regrutima koriste kao borbu protiv većeg morala Ukrajinaca. Na kraju krajeva, ishod rata će u velikoj meri zavisiti od toga da li će ruski narod ostati miran", zaključuje pukovnik Rajzner.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Rijaliti zvezda Maja Marinković godinama privlači pažnju javnosti svojim izgledom, ljubavnim životom i učešćem u rijaliti programima, a posebno se često polemiše o njenim estetskim korekcijama te malo ko zna da ona ima samo 30 godina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.