TAJNE AMERIČKE DEPŠE OKTKRIVAJU, PUTINA SMO "NATERALI" DA UĐE U UKRAJINU! Decenijama je Moskva "molila", ali Vašington nije hteo da je čuje!
Podeli vest
Ono što se ne može čuti iz usta zapadnih zvaničnika, može se pročitati u depešama američkih diplomata: kako je Rusija više od decenije upozoravala na neprihvatljivost širenja NATO-a, kršenje sporazuma i posledice prelaženja njene "crvene linije"
Zapad je dobro znao i bio više nego dovoljno upoznat sa stavom Rusije po pitanju proširenja NATO- a na istok Evrope, naročito po pitanju ukrajinskog članstva, i mogućim posledicama ukoliko se takva politika nastavi.
Šta će se dogoditi ako Rusija tokom zimskih meseci dovede Ukrajinu na ivicu sistemskog kolapsa? Hoće li Bajden i njegova izrazito antiruska administracija jednostavno dići ruke i priznati pobedu Rusiji?
19.01.2023
21:18
To pokazuju ne samo američke diplomatske depeše koje je objavio "Vikiliks", već i zvanične izjave ruskih državnika na koje se podseća u tekstu na portalu Američkog komiteta za američko-rusku saradnju (ACURA).
Na to da je "crvena linija" za Rusiju Ukrajina i da bi sa daljim insistiranjem na njenim NATO integracijama Rusija bila saterana u ćošak i primorana da reaguje, američka administracija upozoravana je u diplomatskim depešama, a o ruskom protivljenju širenju Severnoatlantske alijanse i o opravdanosti takvog stava govorili su ne samo predstavnici političkog establišmenta u Rusiji, već i ruski liberalni političari i intelektualci, različiti stručnjaci, NATO saveznici.
O tome koliko je za Moskvu to neuralgična tačka, pisale su i same zapadne diplomate, među njima i nekadašnji ambasador SAD u Rusiji Vilijam Berns, danas direktor CIA.
Ustaljeni narativ Zapada da je pokretanje vojne operacije u Ukrajini proizvod imperijalističkih težnji ruskog predsednika Vladimira Putina, a da je širenje NATO-a do samih granica Ruske federacije samo lažni izgovor, pokazuje, ustvari, da Zapad ni danas ne želi da uvaži zahteve svetske vojne sile kada je u pitanju njena bezbednost i strateški položaj u Evropi.
Bombardovanje Jugoslavije i kraj ruskih nada
Rusija je bila spremna na dijalog, pa i na saradnju sa Severnoatlantskom alijansom, ali ni to nije bilo dovoljno da se njeni zahtevi uvaže.
Nije samo imperijalistički nastrojeni Putin, kako ga etiketiraju zapadni mediji, upozoravao na opasnost za Rusiju od NATO aspiracija. Prozapadno orjentisani ruski predsednik Boris Jeljcin, kojem isti mediji često dodeljuju tu titulu, takođe je tadašnjem američkom predsedniku Bilu Klintonu jasno stavio do znanja da će, ukoliko nastave sa kršenjem usmenog dogovora da se NATO neće širiti na istok Starog kontinenta, to biti shvaćeno kao "ponižavanje Rusije", sejanje semena nepoverenja i stvaranje nove podele u Evropi.
Početak novog milenijuma doneo je uverenje da su ruske nade i planovi iz ranih devedesetih godina prošlog veka mrtvi: posle prvog kruga proširenja Severnoatlantske alijanse usledilo je bombardovanje Jugoslavije 1999. godine bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
U ruskoj nacionalnoj strategiji bezbednosti iz 2000. godine upozorava se da NATO upotrebljava silu van svojih granica i da bi to moglo da poremeti čitavu stratešku bezbednosnu situaciju, a stručnjaci za "Vašington post" u to vreme upozoravaju da ukoliko Alijansa nastavi da se širi, to bi moglo da stvori osnovu da napadnu i samu Rusiju.
Ispružena ruka
Prve godine vladavine Vladimira Putina obeležili su pokušaji da se poprave odnosi sa SAD i uspostavi saradnja sa NATO-om.
Iako je ruski predsednik nastavio da upozorava na zabrinutost Rusije ukoliko NATO nastavi da se širi na istok, u ovom periodu Moskva je potpisala sporazum o ograničavanju strateškog nuklearnog naoružanja "Start 2", Rusija je dobila konsultantsku ulogu u Severnoatlantskoj alijansi, a u ruskoj javnosti je čak provejavala ideja o priključivanju Rusije NATO-u, na šta je deo opozicije burno reagovao.
Prema depeši iz aprila 2002. godine koju je objavio "Vikiliks" italijanski predsednik Silvio Berluskoni pisao je američkom kolegi Džordžu Bušu da treba da pomogne Putinu da izgradi pozitivno javno mnjenje u Rusiji po pitanju proširenja NATO-a.
Sam Putin izjavio da je pitanje proširenja bez prethodnog sporazuma Rusije i NATO-a za njega politički nemoguće.
U drugoj depeši visoko rangirani američki diplomata svojoj vladi predlaže da organizuje samit Rusije i NATO i pomognu Putinu da omekša opoziciju u Rusiji prema proširenju Alijanse. To je i poslednji put da se u depešama koje je objavio "Vikiliks" pominje bilo kakva otvorenost Rusije po pitanju proširenja, navodi se u tekstu.
Jednoglasno protiv
Sredinom 2000-tih odnosi Rusije i SAD nastavljaju da idu silaznom putanjom, a u depeši iz 2007. godine citira se ocena predsednik fondacije Nova Evroazija Andreja Kortunova da je američko povlačenje iz Sporazuma o antibalističkim raketama (ABM) i dalje širenje NATO-a konačno razvejalo sve Putinove nade.
Usledila su glasna upozorenja, većinom zapadnih saveznika, o proširenju Severnoatlantske alijanse, naročito na Ukrajinu i Gruziju.
Politički savetnik tadašnjeg francuskog predsednika upozorava da je prijem Ukrajine u NATO veoma osetljivo pitanje za Moskvu, navodi se u depeši iz 2005, dok nemački savetnik za bezbednost opisuje da je Gruzija "velika buba na krznu medveda, dok je Ukrajina neraskidivo vezana sa Rusijom, još od vremena Vladimira Kijevskog i 988. godine". U depeši iz 2008. godine prenosi se stav Italije da je zabrinuta da bi primanje Gruzije u NATO moglo da isprovocira Rusiju, dok norveški ministar spoljnih poslova iste godine navodi da se protivi mešanju Rusije u odluke NATO-a, ali i razume zabrinutost Moskve u vezi sa proširenjem, pa bi Alijansa trebalo da radi na normalizaciji odnosa sa Rusijom.
Protivljenje proširenju NATO-a na istok, naročito u Ukrajinu i Gruziju, jedno je od "malobrojnih bezbednosnih pitanja po kojem postoji gotovo potpuni konsenzus među ruskim političarima, stručnjacima i zainteresovanoj javnosti", piše tadašnji američki ambasador u Moskvi Vilijam Berns u depeši iz marta 2008. godine.
Berns je godinu dana ranije izvestio svoju vladu da proširenje Severnoatlantske alijanse i američko razmeštanje protivraketnog naoružanja kod Rusa izaziva strah od okruživanja sa svih strana.
Iste godine on prenosi stav pojedinih ruskih intelektualaca da je jačanje odnosa Rusije i Kine većinom izazvala loša politika SAD prema Moskvi i da oni smatraju da je rusko-kineski savez neodrživ "osim ukoliko se nastavi sa proširenjem NATO-a što će još više zbližiti Rusiju i Kinu".
Direktna pretnja
Objavljene depeše pokazuju da su ruski zvaničnici iznova i iznova upozoravali državnike iz SAD na problematičnost proširenja Severnoatlantske alijanse, naročito na Gruziju i Ukrajinu.
Zamenik ministra spoljnih poslova Grigorij Karasin, izveštava se u depeši iz marta 2008, istakao je da političke elite čvrsto veruju da je pristupanje dve susedne zemlje NATO-u "direktna pretnja Rusiji".
"Budućnost će zavisiti od toga koji strateški izbor će napraviti Vašington u tome sa kakvom Rusijom želi da se nosi: Rusijom koja je stabilna i spremna da mirno razmatra otvorena pitanja sa SAD, EU i Kinom, ili onom koja je duboko zabrinuta i ispunjena nervozom", navode se Karasinove reči u depeši od pre bezmalo 15 godina.
Najmanje osam depeša iz perioda 2007-2008. godina prenosi stavove tadašnjeg i sadašnjeg ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova po pitanju proširenja NATO-a na istok. Američke diplomate zabeležiće tada da bi Rusija mogla i da konkretno odgovori na ovakve pretenzije alijanse.
Berns je preneo Lavrovljev stav da nedavne vojne aktivnosti u NATO zemljama treba da budu procenjene ne samo kroz iskazane namere već i kroz potencijal koji nose. Lavrov je tada upozorio da bi prijem Ukrajine u NATO značajno iskomplikovao rusko-ukrajinske višeslojne odnose i naterao Moskvu da preduzme odgovarajuće mere.
"Iako je rusko protivljenje prvoj rundi proširenja NATO-a sredinom devedesetih bilo jako, Rusija se sada oseća spremnom da silovitije odgovori na ono što smatra akcijama usmerenim protiv njenih nacionalnih interesa", zaključio je Berns u jednoj od depeša iz tog vremena.
Podseća se i na oštar govor ruskog predsednika Putina na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2007. godine u kojem je jačanje NATO-a sagledano kao deo šire destabilišuće politike SAD koja želi da se nametne kao jedina svetska sila.
I u depeši iz 2008. američka ambasada izveštava vlasti kod kuće da je na dvosatnom sastanku sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel Putin izrazio snažno neslaganje sa NATO integracijama Gruzije i Ukrajine.
Odluka sa kojom Rusija ne želi da bude suočena
I sa dolaskom Dmitrija Medvedeva na mesto predsednika Rusije, ništa se nije promenilo u poziciji po pitanju NATO-a, iako je Medvedev percipiran u zapadnoj javnosti kao neko ko će "demokratizovati" Rusiju i povećati mogućnost za unapređenje odnosa Rusije i SAD, ističe se u tekstu.
Tokom prve posete Zapadnoj Evropi, Medvedev je Merkelovoj ponovio mnogo puta ponavljani ruski stav o protivljenju proširenju NATO-a.
Grupa američkih kongresmena na sastanku sa delom ruskih liberalnih intelektualaca i stručnjaka u januaru 2009. u Moskvi saznaje da su oni nezadovoljni politikom američke vlade i da je uporno insistiranje na planovima o širenju NATO-a na Gruziju i Ukrajinu "dovelo na vlast mrzitelje Amerike i dalo im opravdanje da maštaju o tvrđavi Rusiji".
Osim Bernsa, većina američkih diplomata zanemarivala je zahteve Rusije u pogledu NATO-a opisujući ih kao "već viđene", "predvidive", "ništa novo". Čak je i norveški suzdržani poziv na razumevanje ruskih zahteva, opisan kao držanje strane Rusima.
U diplomatskim depešama prenošeni su i stavovi zvaničnika Kremlja, NATO saveznika, stručnjaka i analitičara da će NATO integracije izazvati potrese i u samoj Ukrajini i dovesti do velikih podela u zemlji.
"Stručnjaci su nam rekli da je Rusija posebno zabrinuta u vezi sa snažnim podelama u Ukrajini oko članstva u NATO-u, gde se većina etničke ruske zajednice protivi članstvu, brinu da bi to moglo da izazove podele, koje bi uključivale nasilje ili u najgorem slučaju građanski rat. Rusija bi tada morala da odluči da li da interveniše, odluka sa kojom Rusija ne želi da bude suočena", piše Berns iz američke ambasade u februaru 2008.
Oružje, baze, obuke - uprkos svemu
Uprkos jasnim upozorenjima, od nepromenjenog i veoma rasprostranjenog ruskog stava po pitanju širenja NATO-a, a onda, kada se videlo da sa druge strane nemaju sagovornika koji bi te zahteve razmotrio, a kamoli uvažio, i do stavljanja do znanja da će Rusi biti prinuđeni da preduzmu određene mere, saradnja Ukrajine sa NATO-om se produbljivala.
Do početka ruske vojne operacije, Ukrajina je bila domaćin zapadnim trupama u svojim vojnim bazama, njeni vojnici prolazili su NATO obuku, bila je planirana izgradnja dve nove mornaričke baze alijanse u Ukrajini, a zemlja je primila i ogromnu američku vojnu pomoć uključujući i ofanzivno naoružanje, podseća se u tekstu.
Tri meseca pre nego što je ruska vojska prešla granice Ukrajine, Kijev i Vašington potpisali su Sporazum o strateškom partnerstvu kojim je produbljena saradnja u oblasti bezbednosti i podržane ukrajinske evroatlantske integracije.
"Američka administracija nastavila je sa svojom politikom uprkos tome što je godinama bila upozoravana da će ona dovesti do narastanja ruskog nacionalizma, stvaranja Moskve koja je više neprijateljska, nestabilnosti, pa čak i građanskog rata u Ukrajini i moguće ruske vojne intervencije. Sve se to i dogodilo", ističe se u tekstu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta će se dogoditi ako Rusija tokom zimskih meseci dovede Ukrajinu na ivicu sistemskog kolapsa? Hoće li Bajden i njegova izrazito antiruska administracija jednostavno dići ruke i priznati pobedu Rusiji?
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Upravo je usvojena odluka za viznu liberalizaciju za pasoše koje izdaje Koordinaciona uprava za KiM na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u Strazburu.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić oglasila se putem socijalne platforme "X" gde je reagovala na gnusne izjave opozicionih političara tokom medijskih istupanja.
Predsednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Sandra Božić čestitala je danas svim pripadnicima Vojske Srbije 23. april, Dan Vojske Srbije, ističući da Srbija temeljno razvija svoju vojsku kako bi bila sposobna da odgovori na sve izazove.
Srednjoškolci iz Ljubovije ovog leta imaće priliku da tokom raspusta odu u Rusiju, na besplatno usavršavanje znanja i to na jednom od 500 ponuđenih univerziteta.
Život pod terorom Aljbina Kurtija na Kosovu i Metohiji još uvek predstavlja ogroman problem za Srbe koji tamo žive, a Zapad, sa svojim licemernim ponašanjem i dvostrukim aršinima, ne doprinosi rešavanju situacije. Na ovu temu u "Info jutru" televizije Informer govorio je predsednik Društva lobista Srbije Nenad Vuković.
Zašto se pitanje navodnog genocida u Srebrenici poteže danas, 29 godina kasnije, dok na Bliskom istoku Izrael svakodnevno ubija veliki broj palestinskih civila? Ko stoji iza sramne rezolucije i šta je skriveni motiv za nju? Na ovu temu, u "Info jutru" Informer TV, govorio je Vladimir Marinković, predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva.
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Britanski tabloid Miror zatalasao je ostvrvsku javnost saznanjen i tvrdnjom da je nekadašnji komandant crvenih beretki mogužni ubica briutanske novinarke Džil Dando
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andre T. koju je u aprilu 2021. godine, u stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
Navijači Crvene zvezde pozvali su danas sve pristalice crveno-belih da se u što većem broju pojave na utakmici polufinala Kupa Srbije protiv Partizana (sreda , 19.00, Arena Premijum 1).
Podržaću fudbalere Partizana kakvu god odluku da donesu u vezi sa igranjem sutrašnjeg derbija u Kupu Srbije, ali sam mišljenja da bi trebalo da izađu na teren i pobede, kaže bivši kapiten crno-belih Bojan Ostojić.
Kakav si ti to profesionalac ako ne izađeš na teren kada je teško i ne daš maksimum za klub, pita se Nenad Marinković, dete Partizana i nekadašnji prvotimac crno-belih povodom stava prvotimaca "parnog valjka" da ne žele sutra da igraju protiv Crvene zvezde u polufinalu Kupa Srbije.
I to se dogodilo! Fudbalski klub Kardif tužio je Nant i traži 120 miliona evra odštete zbog smrti fudbalera Emilijana Sale, ali je šokantano što je iznos obeštećenja izračunat uz pomoć veštačke inteligecije!
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Glumica Rebel Vilson tvrdi je da ju je član britanske kraljevske porodice pozvao na orgijanje gde se služila droga, a zabava je bila organizovana u domu američkog tehnološkog milijardera.
Kurkuma je vekovima poznata kao začinsko zlato, a osim što pomaže kod problema sa organima za varenje, brojne studije su potvrdile i njenu delotvornost u zaštiti imunog sistema od raznih virusa.
Zadrugarka Milica Veličković mesecima je u vezi sa Borislavom Terzićem Terzom, a sada se pojavila informacija da je svojevremeno bila sa 20 godina starijim muškarcem.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.