PAZI SAD OVO! U RUSIJI PRE RATA U UKRAJINI RADILE 1.404 FIRME SA ZAPADA, POVUKLO SE TEK 8,5 ODSTO! A, Srbiju teraju da udari na Moskvu!
Podeli vest
Posle napada Rusije na Ukrajinu brojne zapadne firma su najavile da će napustiti Rusiju. Ali, manje od 10 odsto njih je to zaista uradilo, kako pokazuje jedno istraživanje.
Početkom rata više od 1.000 firmi je najavilo da će dobrovoljno ograničiti svoje aktivnosti u Rusiji više od minimuma koji nalažu međunarodne sankcije. Ipak, drugo je pitanje da li to zaista čine.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
13.01.2023
17:30
Povlačenje nije isto što i povlačenje?
Naime, aktuelno istraživanje Univerziteta Sankt Galen i Visoke ekonomske škole IMD pokazuje da se od 1.404 firme iz grupe zemalja G7 i Evropske unije njih 8,5 odsto zaista povuklo iz Rusije. Pre rata u Rusiji je bilo aktivno 2405 predstavništava zapadnih firmi. Otkud tolika razlika između reči i dela?
- Najpre je važno pitanje kako se uopšte definiše povlačenje iz Rusije - kaže Holgar Gerg, predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On objašnjava da je u naznačenom istraživanju reč o firmama koje su potpuno zatvorile svoja predstavništva. Ali pod povlačenjem može da se podrazumeva obustava isporuka ili prekid novih investicija. On kaže da je jedan od razloga i to što su u banci podataka ORBIS sadržani samo podaci o većim firmama.
Moskva želi da spreči odlazak investitora
Dodatno objašnjenje su pravne prepreke za neruske koncerne, koji žele da se povuku iz Rusije.
- Lista stranih preduzeća koja žele da napuste zemlju svakodnevno je sve duža. Međutim, ruska Vlada čini sve da spreči taj proces i sve više zaoštrava uslove - naglašava Mihael Harms, prvi čovek Istočnog odbora nemačke privrede.
On objašnjava da je investitorima trenutno potrebna "dozvola institucija, delom čak i dozvola samog predsednika".
Dodatno je decembra prošle godine donet propis po kojem je prodaja udela u firmi dozvoljena samo po ceni koja iznosi 50 odsto od tržišne cene. Ruska država pri takvim prodajama dobro zarađuje jer za sebe uzima deset odsto kupovne cene.
- Otud ne treba da čudi da je velika većina zapadnih investitora smanjila obim posla, ali da je tek mali deo stranih firmi zaista napustio tržište - kaže Harms.
Primer je Folksvagen koji je svoju proizvodnju u ruskom gradu Kalugi obustavio marta 2022, ali nije mogao da proda proizvodne pogone, pa je pravno gledano još uvek prisutan u Rusiji.
U privrednim krugovim vlada uverenje da u međuvremenu postoje male šanse da neka firma postigne dobru cenu prilikom likvidiranja svojih poslova u Rusiji.
Francuski proizvođač automobila Reno je svoj ruski ogranak prodao za jednu rublju i sada mora da otpiše gubitak od dve milijarde evra. Osim toga, potražnja za tim firmama je izvan Rusije mala, pa je tržišna cena stranih predstavništava opala.
Odlazak iz Rusije nije samo moralno pitanje
- Sankcije EU i Sjedinjenih Američkih Država odnose se na veoma specifične branše - objašnjava Gerg i dodaje da najveći deo preduzeća koja još uvek posluju u Rusiji nije pogođen zabranom izvoza, jer se sankcije odnose na takve proizvode kao što su poluprovodnici ili hemikalije koji mogu biti upotrebljavani u proizvodnji oružja.
- Radi se pre svega o pitanju morala, ali ne samo o tome.
Institut za svetsku privredu je juna 2022. u jednoj studiji ustanovio da u Rusiji i dalje posluju manja i srednja preduzeća koja u Rusiji prodaju najveći deo svojih proizvoda. "Te firme bi prilikom napuštanja Rusije morale da pretrpe znatne gubitke", kaže Gerg.
Moguće posledice za tamošnje zaposlene
Osim toga, ekonomista upozorava na gašenje brojnih radnih mesta u Rusiji. Trgovački koncern Globus tako obrazlaže svoj ostanak u Rusiji - odgovornost za 10.000 zaposlenih u 19 ruskih filijala.
Osim toga koncernima prete i druge posledice. Globus se boji prinudnog podržavljenja firme i pravnih posledica za tamošnji menadžment i radnike. I nemačka firma SAP je u aprilu 2022. saopštila da mora biti oprezna sa obustavljanjem poslovanja sa ruskim mušterijama, jer ljudi u njihovim ruskim filijalama mogu snositi posledice.
Gasprom je nemačkoj firmi iz energetske branše "Wintershall Dea" ispraznio bankovne račune za tri zajedničke firme u Rusiji, jer je rukovodstvo ipak najavilo potpuno povlačenje iz Rusije.
Neke firme imaju delimično dobre argumente, na primer humanitarne aspekte. Četiri nemačke kompanije iz zdravstvenog sektora kao što su Frezenijus, Simens Helthajners, Braun i Štada posluju u Rusiji i nameravaju tamo da ostanu.
Simens je saopštio da je pristup medicinskoj nezi "ljudsko pravo". Frezenijus je takođe izdao saopštenje: "Mi ne možemo da naprosto ostavimo naše tamošnje pacijente na cedilu".
Posebno puno nemačkih firmi u Rusiji
U Rusiji su prema istraživanju Univerziteta Sankt Galen još uvek aktivne 1.284 firme iz grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja G7 kao i iz Evrospke unije. Na prvom mestu je Nemačka sa oko 250 firmi, što je 19,6 odsto od ukupnog broja. Slede Kipar (16,4 odsto) i Sjedinjene Američke Države (12,4 odsto).
On objašnjava da zemlje imaju isprepletenost sa drugim ekonomijama nezavisno od politike.
- Zato Nemačka tamo ima veći broj preduzeća nego druge zemlje, ali i veliki broj firmi koje se povlače.
Od 120 velikih firmi koje su napustile Rusiju, Nemačka je sa 11,7 odsto na trećem mestu posle Sjedinjenih Američkih Država i Finske.
Ima još prostora za poboljšanje
Prema podacima Istočnog odbora nemačke privrede izvoz u Rusiju je bitno smanjen, nemačke isporuke su prošle godine bile na nivou koji nije bio tako nizak od 2003. godine.
U poređenju sa godinom pre toga, izvoz je opao za 45 odsto.
Navodi se da "ima još prostora za poboljšanje".
- Što duže traje ruska invazija, to će više firmi odlučiti da se povuku iz Rusije - veruje predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On kaže da na Zapadu firme koje ostaju u Rusiji time ne pomažu svom imidžu a time ni svom prometu.
Strategiju NATO pakta da Rusiju uvede u globalni rat žrtvovanjem drugih članica alijanse, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", politički analitičar dr Miloš Laban i bivši general KOS u penziji Ljuban Karan.
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
U Info danu o izborima u Rusiji i o tome kako će to uticati na ceo svet, govorili su Slobodan Dimitrijević lider Srpsko-ruskog pokreta, pisac i ekonomista Vladimir Đukanović i politikolog Nikola Jović.
17.03.2024
16:52
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Ambasador Narodne Republike Kine u Srbiji Li Minga izjavio je danas da će poseta predsednika Si Đinpinga Srbiji za nekoliko dana biti važna prekretnica koja će otvoriti novo poglavlje u istoriji srpko-kineskih odnosa.
U Srbiji će sutra biti promenljivo oblačno, toplo i nestabilno, mestimično sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom i to uglavnom u drugom delu dana a najviša dnevna temperatura biće od 20 do 25 stepeni, saopštio je danas Republički hidrometeorološki zavod.
Ambasador Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić poručio je ministru spoljnih poslova BiH Elmedinu Konakoviću da će Srbija nastaviti da javno iznosi istinu ne vređajući nikoga.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Krajem ovog proteklog meseca policija je uhapsila D. B. (39) iz Alibunara, zbog sumnje da je golim rukama zadaio nevenčanu ženu D. S. (42), koja je navodno bila trudna!
Policajci u Nišu uhapsili su I. V. (37) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa I. L. (39) pretukao muškarca (40). Potom je kako se sumnja I.V nožem izbo I.L. te mu se na teret stavlja i krivično delo pokušaj ubistva.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu i otkrio da će na njemu biti odigrano finale Lige Evrope 2028. godine.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Slobodan Katanić Barbika svojevremeno se pojavio na audiciji za popularno takmičenje "Zvezde Granda" i svojom pojavom je privukao veliku pažnju javnosti.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.