Odluka o slanju tenkova „leopard“ Kijevu znači da se Nemačka faktički uključuje u rat u Ukrajini, izjavio je za Sputnjik šef Centra za strateške studije o bezbednosti i odbrani na Univerzitetu u Istanbulu, penzionisani brigadni general Oružanih snaga Turske Fahri Erenel
26.01.2023
12:47
Daum je jedan od generala nekadašnje Istočne Nemačke koji je otvorenim pismom uzdrmao javnost tvrdeći da se Berlin otvoreno uključio u konflikt u Ukrajini i postao strana u ratu. Ovaj oficir naglašava da je Nemačka otišla predaleko i da je prešla sve crvene linije.
- Nemačka je postala deo konflikta. Kada govorimo o isporuci oružja, veoma kompleksnog za korišćenje, nemoguće je zaobići podršku onih koji šalju naoružanje. Osim toga, ovde se radi i o odavanju obaveštajnih podataka - izjavio je general Daum.
Prema njegovim rečima, Berlin, NATO i druge zemlje "se aktivno uključuju u rat", ali obmanjuju javnost putem medija da nisu u direktnom sukobu sa Rusijom. Prema njegovim rečima, Berlin "pre svega realizuje američku politiku".
U tom kontekstu, odluka nemačkog kancelara Olafa Šolca da Kijevu ipak pošalje "leopard" tenkove bila je izazvana političkim pritiscima na nemačko rukovodstvo.
- U to sam ubeđen sto odsto - zaključio je general.
Istina je da Amerika želi da uništi Rusiju, o čemu je govorila i nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, i da Rusiju vrati u granice koje je imala za vreme Jeljcina.
- Tada bi Rusija prestala da bude svetska država, što je i cilj. Oni žele da zaustave razvoj Rusije - rekao je Daum navodeći da je Berbokova neiskusna.
Ipak, kada se radi o Nemačkoj, general upozorava da se istorija ne sme zaboraviti, te da Berlin mora da se priseti svoje prošlosti.
- Nemačka mora da napravi korak unazad i seti se svoje prošlosti. Nemačka ne sme da dozvoli da njeni tenkovi ponovo odu u Rusiju, kao što su nekada to učinili 'tigrovi' - upozorio je ovaj general.
Mirovni sporazum već je bio na stolu
Zbog toga, kako je kazao, sukob između Kijeva i Moskve još uvek se nastavlja, a mira, koji je zamalo bio postignut u martu prošle godine, još nema. Amerikanci su tada preko bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona uticali na predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog i sprečili potpisivanje mirovnog sporazuma.
- Rešenje problema tada je zaista bilo na stolu - napomenuo je penzionisani nemački general, ali London je naredio Kijevu da se "bori do poslednjeg Ukrajinca", dok, u isto vreme, cilj Rusije, kako je kazao, nikada nije bio teror lokalnog stanovništva u Ukrajini ili uništavanje gradova.
Odgovarajući na pitanje kako je moguće da su se nemački tenkovi i posle 70 godina ponovo našli na istočnom frontu, general smatra da je za to kriv Vašington, jer se američka politika nije znatno promenila od sredine prošlog veka.
Prema rečima Dauma, godinu dana nakon osnivanja NATO prvi generalni sekretar Alijanse Lord Ismej rekao je da je cilj Alijanse da drže Ruse van Evrope, Nemce pod kontrolom, a Amerikance u Evropi.
Drugi američki političar je, tvrdi Daum ne navodeći njegovo ime, rekao da se ne sme dozvoliti previše bliska saradnja Berlina i Moskve, jer bi Vašington tako izgubio svoj uticaj na evropskom kontinentu.
- Odmah mi je bilo jasno da će Nemačka ući u rat ukoliko se ponovo dogovori i pošalje još oružja (Kijevu) i da se neće stati sa ubijanjem - izjavio je Daum.
Glavni cilj Amerikanaca je, kako kaže, da zadrže dominantan položaj na globalnoj političkoj sceni, da se za sve pitaju, jer "misle da imaju pravo da upravljaju svetom i drugim zemljama".
O ciljevima specijalne vojne operacije
Moskva je, kako je kazao general, zaista stremila demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine uz vođenje brige o tome da civili ne stradaju, o čemu su zaista više puta govorili istaknuti ruski zvaničnici.
Bilo je potrebno sprečiti Ukrajinu da uđe u NATO, kako bi se zaustavila pretnja ruskim granicama. Prva faza specijalne vojne operacije, kako navodi Daum, imala je za cilj i da se dođe do pregovora i nađe diplomatsko rešenje, što je i bilo postignuto u martu, dok se nisu umešali zapadni političari.
On je podsetio da je čitava ukrajinska kriza počela 2014. godine, kada je život izgubilo 14.000 ljudi. "To se moglo promeniti", naglasio je.
Izlaz iz situacije general vidi u pregovorima do kojih se, kako ocenjuje, može doći vojnim ili diplomatskim putem. Ipak, nada se da ruski lider Vladimir Putin neće potpisati neke nove Minske sporazume, za koje je i sam rekao da su bili greška nakon što su nemački i francuski političari priznali da mirovni sporazumi iz 2014. i 2015. godine nikada i nisu imali za cilj pravi mir u Ukrajini.
- Samo se nadam da će se sukob završiti, ali ne na način na koji to žele Amerikanci - da Ukrajina uđe u NATO, a bezbednost Rusije ostane ugrožena. Ovo je ključna stvar - zaključio je Daum.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropa je utonula u crveni meteo-alarm dok se razorna oluja „Goreti“ spaja sa ledenom vazdušnom masom, preteći kontinentu nezapamćenim blizardom, orkanskim vetrovima do 160 km/h i snežnim nanosima koji parališu Britaniju, Francusku i Nemačku.
Odluka o slanju tenkova „leopard“ Kijevu znači da se Nemačka faktički uključuje u rat u Ukrajini, izjavio je za Sputnjik šef Centra za strateške studije o bezbednosti i odbrani na Univerzitetu u Istanbulu, penzionisani brigadni general Oružanih snaga Turske Fahri Erenel
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Izjave Andreja Plenkovića o navodnoj nadmoći hrvatskog vazduhoplovstva ponovo su otvorile sukob sa predsednikom Zoranom Milanovićem, koji tvrdi da je Hrvatska kupila polovne rafale, dok je Srbija nabavila nove avione.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa od 21. januara obustavlja obradu viza za posetioce iz 75 zemalja, javio je "Foks njuz", pozivajući se na memorandum Stejt departmenta - među zemljama kojima se obrada vize prekida je i Crna Gora, ali tu vest u tamošnjim vestima ili kriju ili ne objavljuju u potpunosti.
Koliko ih boli to što je Informer TV gledaniji od svih blokaderskih televizija zajedno, najbolje pokazuje novi biser medija N1 - objava izjave Filipa Švarma o tome da Informer sa snimcima praćenja predstavlja protivpravno zastrašivanje ljudi.
Takmičarka Plavih u Exatlonu Srbija, Sanja Kalinović, iznenadila je sve učesnike fer-plej potezom kada je oba tima zamolila da ne smetaju dok se bore na poligonu.
Nažalost, Amela Melegi je doživela povredu, zbog čega joj potencijalno preti odlazak sa takmičenja. Ipak, poslednju reč će imati lekari koji će obaviti sve potrebne medicinske preglede.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Na domaćem tržištu polovnjaka i dalje postoji jedan model koji za male pare ne predstavlja samo nostalgičnu uspomenu, već i racionalan izbor, a reč je o "jugu 45".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Prepodobnog Serafima Sarovskog, jednog od najvećih ruskih pravoslavnih podvižnika, prozorljivaca i čudotvoraca, kog je slavio čitav svet.
Deo audio poruka za koje tužilaštvo Crne Gore tvrdi da ih je slao vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer, a u kojima se govori o ratu klanova gde navodi da su "škaljarci" započeli sukob, dospeo je u javnost, a radi se o delu dokaznog materijala u sudskim postupcima koji se vodi pred nadležnim Višim sudom u Podgorici.
Pred Višim sudom u Podgorici nastavljeno je suđenje grupi optuženoj za likvidacije dvojice državljana Srbije, slučaj koji je godinama bio obavijen velom misterije i kasnije povezan sa obračunima najmoćnijih kriminalnih klanova u regionu.
Policija i nadležno tužilaštvo nastavljaju rad na rasvetljavanju teškog slučaja nasilja koji se dogodio u Beogradu 9. januara, kada je mlada žena prijavila da ju je poznanik satima držao zatočenu u kući i brutalno fizički zlostavljao.
Oružani napad u kafiću u Dečanima, u kojem su ranjene tri osobe, među njima i dvojica Srba, dobio je sudski epilog određivanjem pritvora osumnjičenom Albancu.
Supruga ranjenog D.R. vlasnika pekare u Ratkovu koji je upucan danas, svedočila je trenutku kada je B.Đ. (80) ušao u lokal, izvadio pištolj i ranio njenog muža. Kako je naglasila, razloga za ovo što se danas dogodilo - nije postojao.
U američkoj seriji "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter") jedna od scena snimana je u Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Na društvenim mrežama ovih dana pojavio se konceptualni trejler za istorijski film posvećen Boju na Kosovu iz 1389. godine, koji je u potpunosti realizovan uz pomoć savremenih alata veštačke inteligencije.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ako postoji žena koja je od skidanja napravila karijeru, to je Kejt Mos. Dok se druge zvezde svim silama trude da budu u centru pažnje, Kejt samo skine gornji deo i podseti svet ko je ikona provokacije.
Pevačica Ana Nikolić i kompozitor Goran Ratković Rale uhvaćeni su zajedno u tržnom centru, a sudeći po njihovoj bliskosti, ljubavi su dali još jednu šansu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar