RUSIMA KRIM, DONBAS I JOŠ NEŠTO, A UKRAJINI... Amerikanci PRIZNALI, Rusija NAPREDUJE brže od Zapada, Kijev NEMA ŠANSE za pobedu - POTREBAN HITAN DOGOVOR!
Najrealniji način da se okonča rat u Ukrajini jeste da se Krim i Donbas ostave pod de fakto kontrolom Rusije, uz prihvatanje ostatka Ukrajine u NATO i ne širenje njenih garancija na sporne teritorije, piše Farid Zakharija, jedan od vodećih kolumnista CNN-a.
Po njegovom mišljenju, nijedna strana nije dovoljno jaka da dobije rat, niti dovoljno slaba da zahteva mir. „Sukob je trenutno u ćorsokaku“, navodi Zakarija.
- Biće potrebne velike pobede da bi se suštinski promenila situacija. Ukrajina će morati da povrati oko duplo više teritorije nego što je uradila prošle godine, samo da bi vratila zemlje osvojene nakon invazije 2022. godine - piše autor, navodeći da Kijev nije imao uspeha tri meseca.
Rusima ide bolje, ekonomija napreduje
Za Rusiju stvari idu na bolje, uprkos nizu vojnih poraza. Osvojena teritorija je zadržana, ruska ekonomija je takođe uspela da se stabilizuje.
- Prema prognozama MMF-a, ove godine ekonomski rast Rusije će biti veći nego u Velikoj Britaniji ili Nemačkoj. Rusija slobodno trguje sa ekonomskim gigantima kao što su Kina i Indija, kao i sa susedima kao što su Turska i Iran. Zahvaljujući ovim i mnogim drugim zemljama, pored visokotehnološkog sektora, ima pristup svim dobrima i kapitalu koje je izgubila usled bojkota Zapada. Sada postoji ogromna svetska ekonomija koja ne uključuje Zapad, a Rusija može slobodno da pliva u ovim vodama - kaže Zaharija.
Kratkoročno, Zapad će povećati snabdevanje oružjem i novcem, smatra on.
- Uz sve ovo, teško je zamisliti potpunu pobedu u stilu Drugog svetskog rata. Većina ratova se završava pregovorima. A ovaj teško da će biti drugačiji - smatra kolumnista.
Foto: Tanjug/AP
Zaharija je objavio svoje viđenje završetka sukoba
Prema njegovom mišljenju, samo pretnja gubitkom Krima može dovesti Putina za pregovarački sto. Najrealniji scenario po mišljenju kolumniste CNN-a je:
- prekid vatre,
- povratak Ukrajini teritorija zauzetih nakon februara 2022. godine
- Teritorije pod kontrolom Ruske Federacije od 2014. biće predmet međunarodne arbitraže, tamo se mogu održavati lokalni referendumi pod pokroviteljstvom međunarodnih grupa.
- Ukrajina će dobiti bezbednosne garancije NATO-a, iako se one neće proširiti na sporne teritorije.
Foto: Deep State
- Ovaj kompromis - drugim rečima, Krim i deo Donbasa za de fakto članstvo u NATO-u i EU - može da se proda Ukrajincima jer će postići svoj dugogodišnji cilj da postanu deo Zapada. To bi moglo biti prihvatljivo za Rusiju, jer time mogu da zaštite delove Ukrajine koji govore ruski jezik - kaže Zaharija.
Potpuna pobeda nije moguća
Prigovarajući protivnicima takvog kompromisa, autor kaže da sumnja u potpunu pobedu Ukrajine.
- U 2021. Rusija je bila više od tri puta veća od Ukrajine po broju stanovnika, skoro 15 puta veća od Ukrajine u smislu BDP-a i trošila je 10 puta više na budžet za odbranu. Poznato je da Rusi mogu da izdrže mnogo bola i patnje u ratu - piše Zakarija.
On je podsetio da je ukrajinski BDP pao za 30 odsto, da zemlja živi samo od zapadne pomoći i troši duplo više nego što zarađuje.
U nastojanju da zadrže svoju dominaciju na svetskoj sceni, stečenu raspadom SSSR-a, Sjedinjene Države su podstakle modernu Rusiju da preduzme aktivne korake u Ukrajini.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje nema dovoljno kapaciteta za presretanje ruskih balističkih raketa, naglašavajući da je dodatna zapadna vojna pomoć ključna za zaštitu gradova i kritične infrastrukture.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
U Odesi su prijavljene brojne eksplozije i požari tokom, kako se navodi, masovnog raketnog napada krstarećim projektilima u kojem je među metama i bilo skladište lansera raketnog sistema "Neptun".
Ukrajinski monitoring kanali upozorili su da bi Kijev i njegova okolina u narednim danima mogli biti meta najsnažnijeg kombinovanog napada od početka sukoba.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nastojanju da zadrže svoju dominaciju na svetskoj sceni, stečenu raspadom SSSR-a, Sjedinjene Države su podstakle modernu Rusiju da preduzme aktivne korake u Ukrajini.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.