Najzanimljiviji detalj nedavnog sastanka predsednika Rusije Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Si Đinpinga dobio je relativno ograničenu pažnju u medijima.
Govoreći o rezultatima sastanka, Putin je rekao da Moskva "podržava korišćenje kineskog juana u trgovini sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike".
To znači da druga ekonomija sveta i najveći izvoznik energenata pokušavaju da oslabe dominaciju dolara u međunarodnom finansijskom sistemu, piše u kolumni za "Vašington post" politički komentator Farid Zakarija.
Dolar - američka super-moć
Dolar Vašingtonu daje političke ekonomske i "mišiće" kakve nema ni jedna druga država na svetu. SAD mogu da na svoju ruku uvode sankcije drugim zemljama i da im na taj način onemoguće da učestvuju u velikom delu globalne ekonomije. A kada SAD troše novac bez ograničenja, oni znaju da će za njihov javni dug uvek biti zainteresovanih kupaca.
Sankcije Rusiji i sve agresivniji pristup Kini, ipak, doveli su do toga da su te dve zemlje ojačale svoje napore da se "izleče" od zavisnosti u odnosu na američku valutu. Njihove centralne banke drže sve manje svoje ušteđevine u dolarima, trgovina između uglavnom se sprovodi u juanima, a kako je Putin naglasio, oni će pokušati da ubede i druge države da učine isto, piše Zakarija.
Bajden uspešno vodio ekonomski rat, ali onda...
Administracija predsednika Džozefa Bajdena, smatra on, izuzetno je efikasno vodila ekonomski rat protiv Rusije, izgradivši koaliciju za podršku Ukrajini koja uključuje skoro sve razvijene svetske privrede. To otežava napuštanje dolara i prelazak na druge visoko cenjene stabilne valute, kao što su evro ili funta ili kanadski dolar, jer se i te zemlje suprotstavljaju Rusiji.
Foto: AP/Photo
Ono što je moglo da predstavlja oštar presek bila je odluka nekadašnjeg predsednika SAD Donalda Trampa da se u maju 2018. godine povuče iz nuklearnog sporazuma sa Iranom i uvede nove sankcije toj zemlji. Evropska unija, koja se oštro protivila toj Trampovoj odluci, uvidela je da će usled dominacije dolara Iran ostati odsečen od većeg dela svetske privrede.
To je navelo tadašnjeg predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera da predloži da jačanje uloge evra u svetskoj trgovini, kako bi se kontinent "zaštitio od opasnih jednostranih poreza". To se nije dogodilo, a i dalje postoje sumnje da će evro uopšte preživeti kao valuta, navodi Zakarija.
Dominacija dolara je dobuko ukorenjena
Globalizovanoj ekonomiji treba jedinstvena valuta kako bi funkcionisala lakše i efikasnije, a dolar je stabilan, može se kupiti i prodate bilo kad i bilo gde i njim uglavnom upravljaju tržišne sile, a ne hirovi američke vlade.
To je jedan od glavnih razloga zašto kineski pokušaji da proširi upotrebu juana u svetskoj trgovini nisu bili uspešni. Ukoliko predsednik Si želi da od svoje valute napravi pravog konkurenta američkom dolaru, on bi liberalizovao kineski finansijski sektor, ali to bi ga odelo u pravu suprotnom njegovim sopstvenim unutrašnje političkim ciljevima, naglašava Zakarija.
Dolar kao oružje
Korišćenje dolara kao oružja, ipak, dovelo je do toga da mnoge države žele da smanje svoju zavisnost od te valute, kako bi bili manje ranjivi na američke sankcije. Udeo dolara u ukupnoj količini novca koji drže centralne banke širom sveta pao je sa oko 70 odsto pre dvadeset godina na manje od 60 odsto, a taj procenat i dalje nastavlja da pada.
Foto: Reuters
Evropljani i Kinezi pokušavaju da izgrade sopstvene sisteme plaćanja izvan SVIFT-a, Saudijska Arabija razmatra mogućnost naplate nafte u juanima dok Indija većinu svog uvoza iz Rusije sada vlaća u drugim valutama. Digitalne valute, koje mnoge države razmatraju, takođe bi mogle da budu jedna od alternativa. Sve ove alternative dodaju troškove, ali proteklih nekoliko godina naučilo nas je da su mnoge države sve spremnije da plate veću cenu kako bi postigle svoje političke ciljeve.
Postepeno odumiranje
Mi nastavljamo da tražimo jedinstvenu zamenu za dolar, a nje neće biti. Ali da li valuta može da odumre postepeno? Čini se da je to verovatniji scenario. Kako je to istakao autor i investitor Ručir Šarma, "trenutno, po prvi put u mom sećanju, imamo međunarodnu finansijsku krizu u kojoj je dolar slabio, a ne jačao. Pitam se da li je ovo pokazatelj stvari koje dolaze", naveo je Zakarija.
Foto: Tanjug/AP
Ukoliko je to slučaj, Amerikanci bi trebalo da se zabrinu. Amerika je tokom perioda kada je bila jedina svetska sila razvila pojedine "loše navike" u spoljnoj politici, a u ekonomiji još i više. Američki političari navikli su da troše bez mnogo razmišljanja o deficitu, što je dovelo do toga da je javni dug skočio sa 6,5 biliona pre dvadeset godina na preko 31 bilion, koliki je danas.
Sve to funkcioniše samo zbog jedinstvenog statusa dolara. Ali ukoliko to prestane da bude slučaj, Amerika će se suočiti sa problemima kakvih do sada nije imala.
Podrška Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini će imati katastrofalan efekat na američku ekonomiju, smatra republikanska predstavnica Mardžori Tejlor Grin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Podrška Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini će imati katastrofalan efekat na američku ekonomiju, smatra republikanska predstavnica Mardžori Tejlor Grin.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.