OVO NIKAKO NE VALJA! "Politico": SAD okreće saveznike protiv Kine, Peking uzvraća udarac
Podeli vest
Američki predsednik Džozef Bajden započinje svoj drugi Samit za demokratiju — sa ciljem da okupi svetske lidere oko principa slobode, vladavine prava i ljudskih prava. Cilj je, piše "Politiko", da se svet ujedini protiv Kine i Rusije
Kina i SAD su u trci da izgrade svoje svetske blokove moći, i obe koriste istu tačku pritiska - rat u Ukrajini, piše "Politiko".
Bivši američki predsednik Donald Tramp optužio je aktuelnog predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da je svojom spoljnom politikom doveo do formiranja saveza Rusije i Kine.
14.03.2023
13:04
Prošle nedelje, kineski lider Si Đinping proveo je tri dana u Rusiji, učvršćujući partnerstvo sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. U utorak, američki predsednik Džozef Bajden započinje svoj drugi Samit za demokratiju — sa ciljem da okupi svetske lidere oko "principa slobode, vladavine prava i ljudskih prava". Cilj je, piše "Politiko", da se svet ujedini protiv Kine i Rusije.
U Bajdenovom "savezu demokratija", Evropa je u najboljem slučaju bila ambivalentna prema Kini. Neke od najvažnijih zemalja, kao što su Francuska i Nemačka, zabrinute su da bi odvajanje od Kine izazvalo previše ekonomskog bola.
Zbog ruske Specijalne vojne operacije u Ukrajini, Evropljani počinju da obraćaju više pažnje na Bajdenovu poruku o opasnostima zavisnosti od "diktatura". Hitno kao nikada ranije, oni ograničavaju izvoz opreme za proizvodnju čipova u Kinu, zabranjuju TikTok i guraju protekcionističku trgovinsku politiku. Čak i Nemačka, najveća ekonomija Evropske unije i veliki investitor u Kini koja se dugo uzdržavala, počinje da dovodi u pitanje svoj poslovni etos.
Foto: Ap photo/Reuters
Si Đinping i Džo Bajden
Kina uzvraća udarac jačanjem veza sa Rusijom, nudeći mirovni plan za Ukrajinu.
Kada je Džozef Bajden pobedio na predsedničkim izborima 2020, Evropljani nisu želeli da čuju njegove velike priče o zajedničkom suprotstavljanju autoritarizmu. Bajdenov pokušaj da zaustavi značajan trgovinski sporazum između EU i Kine u nedeljama pre njegove inauguracije naišao je na prezir nemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Od tada su evropski lideri podeljeni po tom pitanju, a mnogi od njih su frustrirani vladom SAD koja govori o savezima, a istovremeno postaje ekonomski protekcionistička.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen bila je prijemčiva za poruku Bele kuće. "Kina koja je sve odlučnija u stvaranju zavisnosti na svim kontinentima", rekla je Fon der Lajen krajem prošle godine.
- Nasuprot tome, pogledajte šta SAD i Evropa mogu da postignu ako udružimo snage - rekla je ona predsedavajući sesijom na prvom Bajdenovom samitu za demokratiju 2021.
To je potpuno drugačiji ton od Merkelove, koja je snažno odbacivala pozive Evropi da stane na stranu SAD protiv Kine dok je bila na funkciji, do decembra 2021. "Veoma bih želela da izbegnem pravljenje blokova", rekla je Merkelova na Ekonomskom forumu u Davosu u januaru 2021.
Foto: Tanjug/AP
SAD - Kina
Nakon što su SAD saveznicima podelile obaveštajne podatke da Kina razmatra slanje oružja Rusiji, nemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da će biti "posledica" ako Kina to učini, dok je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj to nazvao "crvenom linijom".
Dve nemačke dominantne političke partije desnog centra sada planiraju da preokrenu pragmatičan stav Merkelove prema Kini, tvrdeći da je održavanje mira kroz trgovinu propalo, navodi se u nacrtu dokumenta o stavu koji je objavio "Politiko".
- U vreme kada su demokratije širom sveta ugrožene, transatlantski odnosi su jači nego što su bili mnogo godina - rekao je Mihael Rot, predsednik odbora za spoljne poslove Bundestaga.
Mnogi u Evropi još se nerado udaljavaju od Kine — posebno u sferi trgovine. Politika "Zapad protiv svih ostalih ne bi funkcionisala", rekla je prošlog meseca generalni direktor Evropske komisije za trgovinu Sabine Vejand, dodajući da je "klub liberalnih demokratija suviše mali."
A evropski zvaničnici i dalje pokušavaju da odvoje Kinu od Putina. Tokom naredne dve nedelje, Makron, Fon der Lajen i španski premijer Pedro Sančez posetiće Kinu odvojeno putovanjima kako bi sprečili prisnije partnerstvo Pekinga i Moskve.
SAD pojačavaju pritisak. Za ovonedeljni samit, Bajdenova administracija pozvala je osam novih zemalja za koje tvrde da imaju političku volju da unaprede demokratiju.
Bajdenova administracija takođe deli ulogu domaćina ove godine sa Holandijom, Kostarikom, Južnom Korejom i Zambijom kako bi naglasila širinu demokratske koalicije. Do susreta dolazi tri nedelje nakon što se Holandija udružila sa SAD u ograničavanju izvoza naprednih poluprovodničkih tehnologija u Kinu.
Ali učvršćivanje saveza sa zemljama izvan Evrope pokazalo se jednako teškim. Solomonska Ostrva — dugogodišnji saveznik SAD, oglušila su se o Bajdenovu retoriku potpisivanjem bezbednosnog dogovora sa Pekingom 2021.
Foto: Tanjug/AP
Si Đinping
Delovima Afrike je, takođe, teško da pređu na stranu SAD, posebno zato što je toliko zemalja imalo koristi od velikih kineskih investicija u infrastrukturu. Dok je 27 afričkih zemalja glasalo za rezoluciju UN iz marta 2022. protiv agresije Rusije, 16 drugih – uključujući Južnu Afriku – bilo je uzdržano od glasanja, dok je Eritreja glasala protiv.
U Latinskoj Americi, Kostarika je jedina zemlja koja se pridružila američkim sankcijama protiv Rusije. A regionalna trgovinska grupacija Merkosur odbila je u julu zahtev ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da joj se obrati.
Kina se predstavila kao zemlja koja se zalaže za mir u Ukrajini
Što se tiče Ukrajine, Peking pokušava da pokaže svoju prijateljskiju stranu — ali i Rusiji i Zapadu. Sijeva poseta Putinu dovela je do višestrukih sporazuma o strateškoj saradnji koji su uključivali povećanje prodaje ruskog gasa Pekingu, kao i sporazume o proširenju prekograničnih transportnih veza izgradnjom novih mostova i puteva.
Istovremeno, Kina je krenula u globalnu kampanju u kojoj želi da se predstavi kao zemlja koja se zalaže za mir u Ukrajini. Peking plasira potencijalni mirovni plan od 12 tačaka. Kineski ministar spoljnih poslova Ćin Gang je u telefonskom razgovoru ranije ovog meseca uverio ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebu da Peking želi da ima "konstruktivnu ulogu" u okončanju sukoba.
Kina je takođe prošle nedelje bila domaćin Međunarodnog foruma o demokratiji, na kojem je učestvovalo 300 učesnika iz 100 zemalja. Grupa je razgovarala o "različitim oblicima demokratije, osuđujući monističke i hegemonističke narative o ovoj temi", objavili su kineski državni mediji.
- Mi podržavamo istinski multilateralizam, radimo za multipolarni svet i veću demokratiju u međunarodnim odnosima i činimo globalnu upravu pravednijom i pravednijom - rekao je ranije ovog meseca portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.
Ta retorika naglašava prelazak Pekinga sa potpunog odbijanja kritike njegovog političkog sistema ka semantičkom redefinisanju demokratije i ljudskih prava.
Upitan o samitu o demokratiji Bajdenove administracije, portparol kineske ambasade Liu Pengiu, rekao je da SAD pokušavaju da podele svet na "demokratski" i "nedemokratski" tabor na osnovu svojih kriterijuma i otvoreno provociraju podele i sukob.
Koliko god Peking želeo da zadrži trgovinske veze sa Evropom, on postaje i sve agresivniji prema trgovinskim partnerima koji mu okreću leđa. Kina je uvela trgovinski embargo protiv Litvanije 2021. godine nakon što je Tajvan otvorio diplomatsko predstavništvo u toj zemlji. Nedavno je zapretio Holandiji mogućom odmazdom zbog pristajanja na stranu SAD u vezi sa poluprovodnicima.
Uprkos ratu i retorici o razdvajanju, ekonomska moć Kine znači da i SAD i ostatak demokratskog sveta moraju da pronađu način da uravnoteže svoje strahove od rastuće moći Pekinga sa realnošću da nema potpunog odvajanja.
Predsednik Kine, Si Đinping, rekao je u aprilu 2023. godine predsednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen, da su Sjedinjene Američke Države pokušale da isprovociraju Kinu da izvrši napad na Tajvan, piše list Financial Times pozivajući se na izvore.
Američki predsednik Džozef Bajden i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su desetogodišnji bezbednosni sporazum između SAD i Ukrajine. Bajden je nakon potpisivanja, u italijanskom letovalištu Borgo Enjacija, izjavio da je rat u Ukrajini bio test za ceo svet i to da li će stajati uz Ukrajinu i za "suverenitet i slobodu, protiv tiranije", prenosi CNN.
Američki predsednik Džozef Bajden sastaće se s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Francuskoj tokom ceremonije povodom 80 godina od Bitke za Normandiju u Drugom svetskom ratu, najavio je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven.
05.06.2024
11:49
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Janko
pre 1 godinu
Ovo je tužno i smešno..od 1998..2000 toliko je zapad korumpiran da izgleda nisu svesni koliko su namuvali crnih keš parica.Sad je ovaj rat ave pokazao..ustvari orvorio karte gde su 80% zemalja sveta bukvalno okrenulo leđa prevarantima uz povik SKINI MI SE SA GRBAČE ...
Kad počne manjak love i kad se dođe do dugova..jedni druge poubijaće u ime NOVE DEMOKRATIJE
Jel ima neko normalan, pri zdravoj pameti, u toj Americi i među njihovim vazalima! O čemu oni bulazne! O kojoj "demokratiji", "slobodi", "ljudskim pravima" oni pričaju! Totalno ludilo!
Bivši američki predsednik Donald Tramp optužio je aktuelnog predsednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena da je svojom spoljnom politikom doveo do formiranja saveza Rusije i Kine.
Operativno-taktički raketni kompleks "Iskander-M" izvršio je udar na mesto istovara vojne tehnike Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Zaporoškoj oblasti, saopštila je pres služba Ministarstva odbrane Rusije.
Nakon slabog nastupa američkog predsednika Džozefa Bajdena tokom predizborne debate sa Donaldom Trampom, SAD bi mogle da preduzmu korake koji bi doveli do završetka sukoba u Ukrajini, smatra bivši savetnik CIA Džejms Rikards.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je specijlanizovana isložba Ekspo 2027. godine, mnogo više od sajma i predstavlja uvod u Srbiju 21. veka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je uveren da za svet stiže mnogo teže vreme i ocenio da je vrlo teško, "gotovo nemoguće", izbeći sukob Hezbolah - Izrael, a taj sukob, kako kaže, je pravi veliki sukob, jer iza Hezbolaha stoji Iran.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je danas da će izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biti jedna "teška utakmica" od koje, kako je rekao moguće da zavisi budućnost sveta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je jutros na televiziji "Prva" gde je govorio o situaciji u zemlji i svetu, sukobima, energetici i npadima na našu državu.
Hidrogeolog Dušan Mijović objasnio je u Info jutru da nema razloga za dizanje panike oko projekta "Jadar" i da je iskopavanje litijuma potpuno bezbedno.
Da li je Donald Tramp bolji izbor za predsednika SAD od Džoa Bajdena i kako će američki izbori uticati na svet, ali i politiku Zapada prema Srbiji? Na ova pitanja odgovaraju nam gosti Info jutra Dragoljub Kojčić, politički filozof i prof. dr Uroš Šuvaković, stručnjak za bezbednost.
U novom Info jutru o pritiscima na srpski narod i besu Hrvata zbog rezoluzcije o Jasenovcu, govorili su Maksim Vučinić predsednik Radničke partije CG, novinar Tomislav Lovreković i potpredsednik SRS Vjerica Radeta.
U novom Info jutru o zločinačkom planu koji je Zapad skovao za Srbiju, govorili su gosti Miša Vacić lider Srpske desnice i Siniša Vučinić, član Glavnog odbora SNS.
Miloš Žujović (25), koji je u terorističkom napadu ispred izraelske ambasade u Beogradu teško samostrelom ranio žandarma Miloša Jevremovića (34), ranije je hteo da upiše policijsku akademiju i da bude inspektor, rekao je danas za informer.rs njegov otac Zoran Žujović.
Nastavnica Tehničke škole u Mladenovcu koja je predavala Milošu Žujoviću, konvertitu koji je samostrelom u vrat pogodio pripadnik žandarmerije Miloša Jevremovića ispred ambasade Izraela u Beogradu, kaže da je šokirana da je njen učenik postao terorista.
Igor Despotović (25) iz Beograda, drugi terorista koji je upravo uhapšen zbog sumnje da je pomagao ubijenom Milošu Žujoviću (25), osuđen je 24. aprila ove godine pred Specijalnim sudom u Beogradu na tri godine zatvora zbog javnog podsticanja na terorizam!
Nemačka policija bila je prinuđena da interveniše nakon što se u finišu utakmice između Nemačke i Danske (2:0) maskirani muškarac popeo na konstrukciju krova.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Putnici koji tokom letnjeg odmora žele mesto gde će pobeći od gužve idealno rešenje su zabačena ostrva koja su pravi mali raj za ljubitelje mira i tišine.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.