Komesarka EU Vera Jourova izjavila je da „ruska propaganda” ima snažan uticaj na građane Unije, i zbog zoga zahteva da zemlje članice troše više novca na „strateške komunikacije".
Visoka zvaničnica EU je u intervjuu nemačkom listu Bild u nedelju upozorila da su proruski narativi u porastu među stanovništvom članica, i da sve više ljudi u tom smislu vidi ukrajinski sukob.
Češka političarka i veteranka Evropske komisije, koja trenutno služi kao potpredsednica za vrednosti i transparentnost, izrazila je zabrinutost zbog sve veće popularnosti ruskih stavova o pitanjima poput sukoba u Ukrajini.
- U mnogim zemljama sve je veći narativ da Rusija nije agresor, već žrtva. U Slovačkoj više od 50 odsto stanovništva veruje u teorije zavere, uključujući i one o ruskom agresorskom ratu. Sve do danas potcenjujemo uticaj ruske propagande - rekla je ona.
Problem saglasnosti građana EU sa ruskim stavom je u tome što Moskva „ulaže milijarde u svoju propagandu, a mi jedva da radimo bilo šta da joj se suprotstavimo“, tvrdi Jourova. Ona je pozvala države članice da više ulažu u „strateške komunikacije i borbu protiv dezinformacija“.
Nemačka je, sugeriše Jourova, posebno važna meta za Rusiju. Ona je rekla da je zabrinuta zbog „infiltracije mirovnog pokreta“ u zemlji.
- Tvrditi da je neko ko snabdeva oružjem ratni huškač izuzetno je opasno. Ovo služi samo za slabljenje podrške Ukrajini - objasnila je ona.
Ona smatra da ruska medijska mreža Raša tudej (RT) mora ostati zabranjena, a da je „nezavisnim“ ruskim medijima sa sedištem u evropskim zemljama potrebna podrška, dodala je ona.
Komesarka je pohvaila cenzuru EU nad RT-om, opisujući kanal ne kao medij, već kao „ratno propagandno oružje“ kome nema mesta u Evropi.
- Umesto toga, trebalo bi da podržimo nezavisne ruske medije. Mnogi od njih su ovde u Berlinu i u drugim evropskim gradovima - predložila je ona.
Njena kancelarija navodno stoji iza nastojanja da se u EU uvede zakon za suzbijanje „stranih agenata“. Politiko je izvestio o istraživanju neprofitnih organizacija u martu, koje su upitane da li imaju strane izvore finansiranja. Ovo je sprovedeno uoči zakonodavnog paketa namenjenog „odbrani demokratije“.
Moskva tvrdi da sukob u Ukrajini potiče od nekontrolisane ekspanzije NATO-a u Evropi i neuspeha zapadnih zemalja da poslušaju ruska upozorenja. Poslednji pokušaj deeskalacije situacije preduzela je ruska vlada 2021. godine, ali joj je rečeno da je njena zabrinutost neosnovana i da Ukrajina ima pravo da traži članstvo u vojnom bloku predvođenom SAD. Iz perspektive Rusije, sukob je deo proksi rata Zapada protiv nje.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je zapanjio i zgrozio celokupnu javnost Srbije sramnim pretnjama upućenim majkama, bakama i sestrama koje ne podržavaju opozicioni haos, blokader Živko Gvozdenović pao je na najniže moguće grane.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Gostujući na televiziji, blokaderski analitičar Nikola Parun otkrio je pravu istinu o blokaderskoj listi, potvrđujući da im je kampanja amaterska, a ljudi koji su se kandidovali potpuno nedorasli i nesposobni za vođenje ozbiljnog sistema kao što je država.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se tokom 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku sa potpredsednikom Narodne Republike Kine Han Džengom.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.