Komesarka EU Vera Jourova izjavila je da „ruska propaganda” ima snažan uticaj na građane Unije, i zbog zoga zahteva da zemlje članice troše više novca na „strateške komunikacije".
Visoka zvaničnica EU je u intervjuu nemačkom listu Bild u nedelju upozorila da su proruski narativi u porastu među stanovništvom članica, i da sve više ljudi u tom smislu vidi ukrajinski sukob.
Češka političarka i veteranka Evropske komisije, koja trenutno služi kao potpredsednica za vrednosti i transparentnost, izrazila je zabrinutost zbog sve veće popularnosti ruskih stavova o pitanjima poput sukoba u Ukrajini.
- U mnogim zemljama sve je veći narativ da Rusija nije agresor, već žrtva. U Slovačkoj više od 50 odsto stanovništva veruje u teorije zavere, uključujući i one o ruskom agresorskom ratu. Sve do danas potcenjujemo uticaj ruske propagande - rekla je ona.
Problem saglasnosti građana EU sa ruskim stavom je u tome što Moskva „ulaže milijarde u svoju propagandu, a mi jedva da radimo bilo šta da joj se suprotstavimo“, tvrdi Jourova. Ona je pozvala države članice da više ulažu u „strateške komunikacije i borbu protiv dezinformacija“.
Nemačka je, sugeriše Jourova, posebno važna meta za Rusiju. Ona je rekla da je zabrinuta zbog „infiltracije mirovnog pokreta“ u zemlji.
- Tvrditi da je neko ko snabdeva oružjem ratni huškač izuzetno je opasno. Ovo služi samo za slabljenje podrške Ukrajini - objasnila je ona.
Ona smatra da ruska medijska mreža Raša tudej (RT) mora ostati zabranjena, a da je „nezavisnim“ ruskim medijima sa sedištem u evropskim zemljama potrebna podrška, dodala je ona.
Komesarka je pohvaila cenzuru EU nad RT-om, opisujući kanal ne kao medij, već kao „ratno propagandno oružje“ kome nema mesta u Evropi.
- Umesto toga, trebalo bi da podržimo nezavisne ruske medije. Mnogi od njih su ovde u Berlinu i u drugim evropskim gradovima - predložila je ona.
Njena kancelarija navodno stoji iza nastojanja da se u EU uvede zakon za suzbijanje „stranih agenata“. Politiko je izvestio o istraživanju neprofitnih organizacija u martu, koje su upitane da li imaju strane izvore finansiranja. Ovo je sprovedeno uoči zakonodavnog paketa namenjenog „odbrani demokratije“.
Moskva tvrdi da sukob u Ukrajini potiče od nekontrolisane ekspanzije NATO-a u Evropi i neuspeha zapadnih zemalja da poslušaju ruska upozorenja. Poslednji pokušaj deeskalacije situacije preduzela je ruska vlada 2021. godine, ali joj je rečeno da je njena zabrinutost neosnovana i da Ukrajina ima pravo da traži članstvo u vojnom bloku predvođenom SAD. Iz perspektive Rusije, sukob je deo proksi rata Zapada protiv nje.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Nakon nezapamćenog terora u Kuli, gde je vođa blokadera Zoran Sekeruš sekirom napao štand Srpske napredne stranke, nezaštićene žene i aktivistu Milana Kondića, moćnom porukom na društvenim mrežama oglasio se predsednik SNS Miloš Vučević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o odnosima Srbije i Rusije, kao i o budućnosti saradnje dve zemlje, ističući da Beograd, uprkos snažnim pritiscima, nije uveo sankcije Moskvi.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Građani ne moraju danas, 25. septembra, da podignu jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara. Taj datum označava kraj najavljenog rasporeda isplate, a ne poslednji dan za podizanje novca, saopštila je Pošta Srbije.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.