Komesarka EU Vera Jourova izjavila je da „ruska propaganda” ima snažan uticaj na građane Unije, i zbog zoga zahteva da zemlje članice troše više novca na „strateške komunikacije".
Visoka zvaničnica EU je u intervjuu nemačkom listu Bild u nedelju upozorila da su proruski narativi u porastu među stanovništvom članica, i da sve više ljudi u tom smislu vidi ukrajinski sukob.
Češka političarka i veteranka Evropske komisije, koja trenutno služi kao potpredsednica za vrednosti i transparentnost, izrazila je zabrinutost zbog sve veće popularnosti ruskih stavova o pitanjima poput sukoba u Ukrajini.
- U mnogim zemljama sve je veći narativ da Rusija nije agresor, već žrtva. U Slovačkoj više od 50 odsto stanovništva veruje u teorije zavere, uključujući i one o ruskom agresorskom ratu. Sve do danas potcenjujemo uticaj ruske propagande - rekla je ona.
Problem saglasnosti građana EU sa ruskim stavom je u tome što Moskva „ulaže milijarde u svoju propagandu, a mi jedva da radimo bilo šta da joj se suprotstavimo“, tvrdi Jourova. Ona je pozvala države članice da više ulažu u „strateške komunikacije i borbu protiv dezinformacija“.
Nemačka je, sugeriše Jourova, posebno važna meta za Rusiju. Ona je rekla da je zabrinuta zbog „infiltracije mirovnog pokreta“ u zemlji.
- Tvrditi da je neko ko snabdeva oružjem ratni huškač izuzetno je opasno. Ovo služi samo za slabljenje podrške Ukrajini - objasnila je ona.
Ona smatra da ruska medijska mreža Raša tudej (RT) mora ostati zabranjena, a da je „nezavisnim“ ruskim medijima sa sedištem u evropskim zemljama potrebna podrška, dodala je ona.
Komesarka je pohvaila cenzuru EU nad RT-om, opisujući kanal ne kao medij, već kao „ratno propagandno oružje“ kome nema mesta u Evropi.
- Umesto toga, trebalo bi da podržimo nezavisne ruske medije. Mnogi od njih su ovde u Berlinu i u drugim evropskim gradovima - predložila je ona.
Njena kancelarija navodno stoji iza nastojanja da se u EU uvede zakon za suzbijanje „stranih agenata“. Politiko je izvestio o istraživanju neprofitnih organizacija u martu, koje su upitane da li imaju strane izvore finansiranja. Ovo je sprovedeno uoči zakonodavnog paketa namenjenog „odbrani demokratije“.
Moskva tvrdi da sukob u Ukrajini potiče od nekontrolisane ekspanzije NATO-a u Evropi i neuspeha zapadnih zemalja da poslušaju ruska upozorenja. Poslednji pokušaj deeskalacije situacije preduzela je ruska vlada 2021. godine, ali joj je rečeno da je njena zabrinutost neosnovana i da Ukrajina ima pravo da traži članstvo u vojnom bloku predvođenom SAD. Iz perspektive Rusije, sukob je deo proksi rata Zapada protiv nje.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Vrhovno telo blokadera u Beogradu (VSD) zasedalo je povodom zahteva za krovno nepoverenje i izbacivanje čuvenog Gandija, odnosno blokadera Lazara Mišića, ali je sastanak eksplodirao u rat i opštu podelu!
Predsednik Saveza Srba iz regiona, Miodrag Linta, ocenio je danas da odluka suda u Šibeniku da krajiškoj Srpkinji Nikolini Bačkonja Filipović izrekne zatvorsku kaznu od 15 dana zbog toga što je na svom fejsbuk profilu objavila fotografiju svog sedmogodišnjeg sina sa šajkačom na glavi, badnjakom u ruci i tri podignuta prsta, kao šovinističku, sramnu i neprihvatljivu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
Putnici iz autobusa srpske agencije koji je jutros oko 3 sata sleteo sa puta u Bugarskoj, krenuli su danas popodne put Srbije. Autobus niških registarskih oznaka stigao je na lice mesta oko 15 časova, preuzeo putnike i oni su nastavili putovanje ka Srbiji.
Policija u Mladenovcu intenzivno traga za muškarcem koji je jutros nožem napao i izbo svoju trudnu suprugu, nakon čega je pobegao sa lica mesta u nepoznatom pravcu.
Sva ubistva i teška ubistva, uključujući pokušaje i pripremne radnje, koja su izvršena od početka 2026. godine do danas na teritoriji Beograda, uspešno su rasvetljena i rešena, potvrdio je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Viber je uveo novu AI funkciju zasnovanu na OpenAI tehnologiji, koja korisnicima omogućava da brzo dobiju rezime nepročitanih poruka u grupnim četovima.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.