Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
- Mogu da potvrdim da smo dobili novi zahtev za isplatu. Reč je o nekoliko milijardi evra koje bi pokrile potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane, uključujući visokoefikasne sisteme PAC-3 Patriot - rekla je Fon der Lajen.
Države članice sada razmatraju zahtev, a predsednica Evropske komisije tvrdi da proces „ide u dobrom pravcu“.
Prema ukrajinskim medijima, Kijev za kupovinu američkih presretača traži oko dve milijarde evra. To je prvi put da je Ukrajina formalno zatražila da novac iz ovog kreditnog paketa EU iskoristi upravo za nabavku američkih PAC-3.
Problem je jednostavan – rakete su američke
Tu, međutim, počinje politički problem u samoj Evropskoj uniji.
Od ukupno 90 milijardi evra kredita namenjenog Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, oko 60 milijardi predviđeno je za vojne potrebe, dok je 30 milijardi namenjeno budžetskoj podršci.
Ali novac za vojsku nije zamišljen kao otvoren ček za kupovinu oružja bilo gde u svetu. Pravila daju prednost ukrajinskoj i evropskoj odbrambenoj industriji, a vrednost delova i komponenti izvan EU i Evropskog ekonomskog prostora u načelu ne sme da pređe 35 odsto vrednosti proizvoda.
Američki PAC-3 taj uslov ne ispunjava, pa je za njegovu nabavku potreban poseban izuzetak.
Upravo oko takvih izuzetaka već mesecima traje spor unutar EU.
Francuska predvodi grupu koja insistira da evropski novac prvenstveno završi kod evropskih proizvođača oružja. Pariz sada pokušava i da vremenski ograniči izuzetke koji Ukrajini omogućavaju kupovinu naoružanja van Evrope.
Nemačka i Holandija zauzele su suprotnu poziciju. Njihov argument je da Evropa trenutno jednostavno ne proizvodi sve što je Ukrajini potrebno i da strogo pravilo „kupuj evropsko“ može da odloži isporuku sistema koji su Kijevu potrebni odmah. Holandija je još tokom pregovora predlagala da čak 15 milijardi evra bude dostupno za kupovinu oružja van Evrope.
Foto: EPA
Kod Patriota je taj problem posebno očigledan – odgovarajući evropski presretač koji bi mogao jednostavno da se ubaci u postojeće ukrajinske baterije Patriot ne postoji.
Kijev troši rakete brže nego što ih Amerika pravi
Iza čitavog zahteva stoji još ozbiljniji problem – fizički nedostatak raketa.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus rekao je još u martu da je Ukrajina tokom samo četiri zimska meseca potrošila oko 700 presretačkih raketa Patriot.
To je približno količina koju američka industrija može da napravi za čitavu godinu. Lokid Martin je tokom 2025. proizveo 620 raketa PAC-3, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ovog leta govorio o godišnjoj proizvodnji od približno 600 komada.
Zelenski je u avgustu rekao da je pokušavao da pronađe 300 raketa za takozvani zimski paket, dok je zahtev ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva još veći – 360 presretača samo za predstojeću zimu.
„Kada se proizvodi 600 godišnje, 360 nije jednostavno pronaći“, rekao je Zelenski.
Problem je dodatno eksplodirao zbog rata na Bliskom istoku.
Sukob SAD i Irana progutao je ogromne količine američkih protivraketnih presretača. Rojters je početkom avgusta naveo da su zalihe Patriota širom sveta ozbiljno iscrpljene upravo kombinacijom rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom, dok pojedine evropske zemlje odbijaju da se odreknu svojih raketa jer strahuju za sopstvenu protivvazdušnu odbranu.
Američki i NATO zvaničnici krajem avgusta stanje američkih zaliha Patriota u Evropi opisivali su čak kao „kritičnije od kritičnog“, dok procene Centra za strateške i međunarodne studije ukazuju da su SAD tokom sukoba sa Iranom potrošile oko dve trećine svojih predratnih zaliha Patriot presretača.
Ruske rakete dodatno pritiskaju zalihe
Istovremeno se povećava pritisak sa druge strane.
Ukrajina Patriot prvenstveno čuva za presretanje ruskih balističkih raketa, posebno Iskandera, jer znatno jeftiniji sistemi mogu da preuzmu deo borbe protiv dronova i krstarećih raketa, ali protiv brzih balističkih ciljeva Kijev ima veoma malo alternativa.
Zelenski je upozorio da je Ukrajini za presretanje jednog velikog ruskog udara sa oko 70 balističkih raketa potrebno najmanje 140 presretača Patriot. Rusija je poslednjih nedelja u pojedinim napadima lansirala i do 30 balističkih raketa tokom samo jedne noći.
Zbog toga je pitanje za Brisel sada dvostruko: ne samo da li će odobriti milijarde za američke rakete, već i gde će ih Ukrajina uopšte pronaći.
Pentagon je krajem avgusta potpisao nove višegodišnje sporazume sa Lokid Martinom i drugim kompanijama kako bi ubrzao proizvodnju PAC-3 i drugih protivraketnih sistema, ali povećavanje proizvodnih kapaciteta ne može trenutno da popuni zalihe koje se troše u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Evropske zemlje trebalo bi narednih dana da odlučuju o ukrajinskom zahtevu. Ako ga odobre, Kijev će dobiti nekoliko milijardi evra za Patriote. Time, međutim, neće automatski biti rešen mnogo teži problem – raketa trenutno nema dovoljno ni za potrebe Ukrajine, ni za američku vojsku, ni za saveznike koji žele da zadrže sopstvene zalihe.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Evropskoj uniji preti ozbiljan politički raskol zbog Rusije i sve većeg uticaja nacionalističkih stranaka, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi predstojeći izbori u nekoliko ključnih evropskih država mogli da sruše teško postignuto jedinstvo oko vojnog jačanja kontinenta.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 60 odsto u septembru u odnosu na avgust, uprkos sankcijama Moskvi i politici Brisela da prekine energetsku zavisnost od Rusije, pokazuje najnoviji izveštaj finskog Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (CREA).
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Zemlje Zapadnog Balkana moraće da prihvate antirusku politiku Brisela, uključujući sankcije Moskvi i sveobuhvatnu podršku Ukrajini, ukoliko žele da postanu članice Evropske unije, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Konstantinovku u Donjeckoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Policija u Јagodini, po nalogu Osnovnog јavnog tužilaštva u Paraćinu, uhapsila je N. P. (20) i L. Š. (20) iz Beograda, zbog sumnje da su kao saizvršioci izveli krivično delo iznuda u pokušaјu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Posle dugog perioda odricanja, napornog rada i finansijskih briga, za neke konačno dolaze bolji dani. Prema astrološkim prognozama, zvezde spremaju posebnu nagradu za Bikove, Vage i Ribe.
Kada se bivša rijaliti učesnica Anita Stanojlović porodila, njena beba se susrela sa teškoćama u disanju, lekari su je stavili u inkubator, a sada se ponosna mama obratila svojoj naslednici.
Pevač Dado Polumenta i njegova supruga Ivona Polumenta obeležavaju deset godina ljubavi, a tim povodom Ivona se oglasila na društvenim mrežama i suprugu uputila emotivnu poruku.
Pevač Adil Maksutović je otkrio kako je, uprkos početnom nećkanju, zahvaljujući Saši Popoviću završio na "Grandovom" festivalu i ostvario veliki uspeh pesmom "Laku noć".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.